Govoreći o implementaciji izmijenjenog Zakona o radu, odnosno kontroli poslodavaca prilikom sprovođenja zakona, direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani u razgovoru za Standard objašnjava na koji način će inspekcija spriječiti moguće zloupotrebe. Međutim, kako ističe, takve nepravilnosti za inspekciju će biti ”nevidljive” ukoliko zaposleni ne budu sudjelovali.

Podsjetimo, Skupština Crne Gore je 29. decembra prošle godine usvojila budžet za 2022. godinu, a uz njega i program “Evropa sad”, kojim je uvećana minimalna zarada sa 250 na 450 eura i prosječna sa 530 na 700 eura.

MALVERZACIJA MOGUĆA FIKTIVNIM SKRAĆENJEM RADNOG VREMENA

Inspekcija rada u prethodnom periodu je zaprimila samo jednu prijavu koja se odnosi na trgovinski lanac iz Crne Gore, a u kojoj se navodi da je zaposlenima u određenom objektu u jednoj primorskoj opštini dostavljena na potpisivanje izmjena odredbe ugovora o radu sa punog fonda časova rada na jednu polovinu od toga.

Kako nam je kazao direktor UIP Ilir Harasani, prijava je zaprimljena pred novu godinu i po njoj će se postupiti u toku ove nedjelje.

”Navedena prijava je anonimna, ali bez obzira na to inspekcija će postupiti u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, kazao je on.

Upitan da li postoji sumnja da će poslodavci izbjegavati zakon davanjem ugovora na skraćeno radno vrijeme i kako se to može spriječiti, Harasani navodi da hipotetički takva mogućnost postoji.

”Trenutno inspekcija nema naznaka o takvom vidu nepravilnosti usmjerenih na direktno urušavanje programa „Evropa sad“. Svaki eventualni slučaj bilo kog poslodavca da izmjenom odredbe ugovora direktno pokuša da puni fond časova rada zaposlenom umanji, predstavlja u startu bezuspješan pokušaj jer inspekcija rada ima odličnu saradnju sa Poreskom upravom od koje dobija ažurirane podatke za svakog poslodavca o broju zaposlenih i o fondu časova rada svakog zaposlenog. To znači da svaki slučaj u kojem se određeno pravno lice pojavi kod Poreske uprave sa zahtjevom za umanjenje fonda časova rada svojih zaposlenih, o tome bi bila obaviještena Inspekcija rada koja bi preduzela mjere iz svoje nadležnosti. Takođe koristimo priliku da ukažemo na odličnu saradnju ove inspekcije sa svim drugim državnim organima, koja će se i vidjeti kroz zaštitu prava zaposlenih a sve u cilju eliminisanja svih oblika izigravanja, odnosno zloupotrebe položaja poslodavca da ne primijeni program Evropa sad”, kazao je Harasani u razgovoru za Standard.

Harasani apeluje na sve zaposlene da ne prihvataju takozvano „vraćanje dijela zarade“ i da prijave nepravilnost.

”Ćutanje zaposlenih, odnosno njihovo prihvatanje da od strane poslodavca  na tekući račun prime zagarantovanu minimalnu zaradu od 450,00 eura, a da po podizanju iste dio od tog iznosa vrate poslodavcu, predstavljalo bi za inspekciju rada „nevidljiv“ slučaj i inspekcija rada ne bi mogla da preduzima mjere iz svoje nadležnosti”, kazao je on.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove dalje objašnjava da je u postupku inspekcijskog nadzora, inspektor dužan da za svakog zatečenog zaposlenog utvrdi kad je isti započeo sa radom, odnosno kada isti završava svoje radno vrijeme i napušta mjesto rada.

”Na osnovu tako snimljenog stanja od strane inspekcije rada, svaki slučaj u kojem zaposleni npr. sa polovinom punog radnog vremena radi duže od tako ugovorenog, predstavlja indicuju da se radi o izigravanju zakonskih propisa i po tom osnovu dužnost inspektora je da preduzme mjere na otklanjanju takve nepravilnosti”, kazao je Harasani za Standard.

Kako je dodao, ukoliko poslodavac ne ispoštuje zakonske odredbe nego postupa suprotno njima u cilju izbjegavanja programa „Evropa sad“ zakonodavac je za slučaj neuplaćivanja umanjenog dijela poreza na dohodak zaposlenog i umanjenog dijela doprinosa na osiguranje zaposlenog, propisao novčane kazne.

”Kazne za pravno lice iznose od od dvije do 20 hiljada eura, za odgovorno lice u pravnom licu od 200 eura do dvije hiljade eura, dok za preduzetnika kazna iznosi od 500 eura do šest hiljada eura”, istakao je.

Pozvao je zaposlene da iskoriste mogućnost prijavljivanja eventualnih nepravilnosti od strane poslodavca koristeći mejl [email protected] ili [email protected] kao i  na broj Call centra Uprave 080-555-555.