Shodno zakonu o javnim nabavkama, sistem i način bodovanja ne mogu se mijenjati tokom trajanja postupka, jer je to osnovni postulat transparentnosti i jednakosti među ponuđačima.

Ako se to desi, onda je tender oboren još na proceduralnom nivou. Svaki pravnik sa osnovnim znanjem iz upravnog prava to može srušiti na sudu, te time otvoriti vrata pravnim osporavanjima.

PRITISAK DA SE TENDERSKI POSTUPAK ZAVRŠI ŠTO PRIJE

Pored proceduralnih propusta, sve više zabrinjava i sadržaj samih ponuda. Prema nezvaničnim podacima, nijedna od pristiglih ponuda u potpunosti ne zadovoljava potrebe i zahtjeve koje je prethodno definisala Vlada Crne Gore. Uprkos tome, iz izvora bliskih pregovaračkom timu saznaje se da postoji snažan politički pritisak da se postupak završi po svaku cijenu.

Prema pisanju medija premijer Milojko Spajić zatražio je od svojih ministara čiji su zaposleni članovi tenderske komisije za koncesije na crnogorske aerodrome da na prethodnoj sjednici završe tehnički dio posla ocjenjivanja finansijskog dijela dvije pristigle ponude i da rezultate tendera koje potvrdi konsultant Međunarodna finansijska korporacija (IFC) pošalju Vladi.

Povezani članci

Ekonomija

Morsko dobro pojasnilo kako se dostavljaju ponude

Ekonomija

SDT I DALJE ĆUTI: Kriju li milionske ponude za zakup plaža pranje novca, dvostruke igre zakupaca ili nešto treće?

Ekonomija

Morsko dobro objavilo ko će moći da učestvuje na tenderu za zakup plaža

Kako su mediji objavili, premijer je pitao potpredsjednika Vlade i predsjednika tenderske komsije Nika Đeljošaja, ministarku saobraćaja Maju Vukićević i ministra finansija Novicu Vukovića i ostale članove Vlade, čiji su zaposleni u tenderskoj komisiji, da li mogu završiti procedure i predati Vladi na odlučivanje u predviđenom roku izvještaj o vrednovanju ponuda jer nema formalnih prepreka za to.

Rok u kome Tenderska komsija treba da završi posao i da dostavi izvještaj ističe 9. jula, nakon što ga je Vlada produžila za mjesec, zbog spora između članova komisije iz ministarstva finansija, premijerovog kabineta i predstavnika Zajednice opština s jedne, i kolega iz ministarstva saobraćaja i Đeljošaja s druge strane, kao i spora Đeljošaja sa IFC-om koji je dio Svjetske banke.

GURAJU PONUDU KOREJSKE KOMPANIJE?

U fokusu je, prema pisanju više crnogorskih medija, ponuda južnokorejske kompanije, za koju se spekuliše da ima otvorenu podršku premijera Milojka Spajića. Njegova insistiranja da se rangirane ponude što prije dostave Vladi Crne Gore kako bi se donijela konačna odluka, izazvala su sumnje u pokušaj ubrzanog „proguravanja“ određenog ponuđača.

Prema pisanjima medija Južnokorejska kompanija “Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i prvorangirana je na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodorme, dok je luksemburško-američka “Corporación América Airports” (CAAP) drugorangirana sa 65,18 bodova.

Tenderska komisija sada je dužna da Ministarstvu saobraćaja dostavi rang listu ponuđača, Predlog odluke o izboru najpovoljnije ponude, Izvještaj o sprovedenom postupku sa obrazloženjem rang liste ponuđeča, te Zapisnik o toku postupka.

Rok za dostavljanje dokumentacije Ministarstvu saobraćaja je srijeda 9. jul, a za dan ranije je Đeljošaj zakazao sjednicu na kojoj će, kako je saopštio, komisija odlučivati o izvještajima i eventualnim odlukama prema nadležnom ministarstvu.

Da bi se uputio izvještaj Ministarstvu saobraćaja potrebno je da potpišu svi članovi komisije, kao i zapisnik sa sjednice.

NIJEDNA PONUDA U POTPUNOSTI NE ODGOVARA?

Prema nezvaničnim saznanjima Standarda nijedna od ponuda u potpunosti ne ispunjava tražene uslove, pa se postavlja pitanje zašto se žuri ako su svi pokazatelji da tender ne ispunjava osnovne uslove.

Ako nijedna ponuda nije odgovarajuća, i ako su u ponudi ponuđači jasno istakli da će se nova pista graditi tek 2027. godine – što je prekasno za trenutne potrebe – zašto država sama ne preuzme modernizaciju tako važnog resursa kao što su aerodromi?

Nedostatak institucionalne dosljednosti i očigledni pokušaji da se tokom postupka mijenjaju ključni elementi tendera – od kriterijuma do dinamike odlučivanja – ukazuju na to da je cijeli proces na klimavim nogama.

Ukoliko se u ovakvom obliku donese odluka o koncesionaru, Crna Gora se potencijalno izlaže skupim sudskim sporovima, gubitku reputacije i političkom pritisku koji bi mogao koštati i više od same modernizacije aerodroma.

U narednim danima se očekuje da Vlada dobije bodovane ponude, ali sve je izvjesnije da će odluka, umjesto da riješi pitanje budućnosti crnogorskih aerodroma, otvoriti nova pitanja – o pravnoj validnosti, političkim uticajima i javnom interesu.

Zato je valjda logično da Vlada, a na to ima zakonsko pravo, sruši tender i onda ili odustane od davanja Aerodroma Crne Gore pod koncesiju ili cijeli postupak sprovede transparentno i istraje da svaki zahtjev iz tenderske dokumentacije bude ispunjen.