Video
“Naravno, vjerujem da je svima poznat DPS-ov track record privatizacija u Crnoj Gori, pa i djelova upravo Budvanske rivijere tokom godina vladavine bivšeg režima. Osim eventualno privatizacije hotela Maestral u Pržnom, svi drugi realizovani privatizacioni aranžmani su punili privatne džepove, dok je država dobijala minimalne novce za veoma vrijedne hotele i imovinu. Najbolji primjer je takođe hotel Avala – nekada dio Budvanske rivijere koji je prodat za malo više od tri miliona eura, iako samo zemljište na kojem se nalazi vrijedi barem 10-15 miliona eura, odgovorno tvrdim”, istakao je Krapović.
Prema njegovim riječima, e sad, takav, kaže, rasipnički i rasprodajni, pa i korupciono orijentisani pristup smo apsolvirali sa bivšim režimom i sada svi vidimo šta je donio, odnosno ponio.
“Sada bi trebalo da imamo drugačiji pristup kada se radi o ovako vrijednim državnim resursima, i to smo negdje vidjeli na primjeru Luke Bar i drugih firmi gdje država uvećava svoje vlasništvo i ima namjeru da nastavi. Kad smo već kod Luke Bar, a vezano za priču o efikasnom i odgovornom upravljanju državnim firmama i resursima, Luka Bar je sa novim menadžmentom na čelu sa gospodinom Pješčićem napravila najbolji poslovni rezultat unazad 30 godina. To znači da država ipak može da uradi dobar posao ako imate kvalitetne ljude i odgovoran pristup poslu, tako da ne vidim zašto to ne bi mogao biti slučaj i sa Budvanskom rivijerom”, smatra on.
Krapović ocjenjuje da ni sadašnji menadžment Budvanske rivijere nije uradio loš posao, iako su zadnjih par godina možda bile i najzahtjevnije u istoriji turizma i hotelijerstva u Crnoj Gori, naravno zbog globalnih okolnosti i poremećaja, poput pandemije kovida, a onda i rata u Ukrajini.
“Recimo nova procjena vrijednosti imovine Budvanske rivijere će biti 50 miliona veća nego prije samo nekoliko godina kada je zadnji put rađena, naravno za vrijeme prethodnog menadžmenta. Da je samo to urađeno, ne bi bilo malo u ovim, ponovo naglašavam, vrlo negativnim okolnostima za hotelsko-turistički biznis”, ističe on.
Nadalje, dodao je Krapović, iako je legitimno da povedemo polemiku o sudbini Budvanske rivijere i o njenom poslovanju, nije ni legitimno ni normalno da to radi Vlada u tehničkom mandatu, i još više buni potreba da se to sada aktuelizuje do ove mjere, pogotovo ako je generalni pravac ove Vlade oko uvećanja državnog učešća i vlasništva u nekad privatizovanim državnih firmama i raznim oblastima bio dijametralno suprotan onome što se o Budvanskoj rivijeri priča i očigledno planira.
Takođe, upozorava, prije bilo kakvih ozbiljnijih odluka, moraju biti riješeni sudski sporovi (kojih je sve više) između opštine Budva i države Crne Gore, tj. Vlade oko vlasništva nad ovim vrlo vrijednim resursom koji je Budvi otet na volšeban način i dok se pravosnažnim presudama ti procesi ne okončaju ne bi trebalo ulaziti u bilo kakve priče o privatizaciji Budvanske rivijere, trampama i tome slično.
Preporučeno
“Sve mi to izgleda kao „deja vu“ i smatram da u ovom trenutku to ne treba dozvoliti, iako je kao što sam već rekao ozbiljna, javna i stručna rasprava uvijek dobrodošla i legitimna, ali u konačnom ova Vlada nema ni legitimitet, a ni državnički logičko uporište da sada ulazi u ovu priču. Vjerujem da se neće insistirati na realizaciji ovog maglovitog aranžmana sada i od ove Vlade, ali za slučaj da se ipak odluči da se krene u realizaciju tako nečega, lično bih kao poslanik bio spreman da iniciram i raspravu o ovom pitanju u Skupštini Crne Gore, pa i odgovarajuća zakonska rješenja koja bi te planove osujetila, a za koja vjerujem da bih dobio veliku podršku od kolega, sigurno više nego famoznu dvotrećinsku podršku poslanica i poslanika Skupštine Crne Gore”, zaključio je Krapović.
