Ipak, uprkos ovim podacima, Vlada planira izgradnju 20.000 novih stanova na prostoru Veljeg brda, pa se sa razlogom postavlja pitanje koja je logika ovakve politike?

U državi u kojoj je gotovo polovina postojećih stanova nenaseljena, najava izgradnje čitavog novog naselja dimenzija manjeg grada po zdravoj logici otvara niz sumnji – Za koga se grade ti stanovi i ko će ih kupiti ili iznajmiti kad već postoji ogromna ponuda koja stoji prazna?

Ekonomski i demografski kontekst

Crna Gora ima sve manji broj stanovnika – prema popisu iz 2023. godine, broj rezidenata je opao, a migracije mladih u inostranstvo se nastavljaju. Istovremeno, većina praznih stanova nije na tržištu – mnogi su korišćeni za turizam, sezonski boravak ili kao „betonske štedionice“ za domaće i strane investitore.

Zvanični podaci su neumoljivo i oni pokazuju da je:

• Broj stanovnika je stagnirao posljednjih decenija – 1991. godine: 615.035; 2023.godine: 623 633. Neto rast je minimalan, uz veliki broj stranaca, a ne domaćih, što pokazuje stagnaciju rasta domaće populacije.
• Negativni migracioni saldo: od 2011. do 2021. otprilike 74.000 ljudi iselilo se iz Crne Gore
• Procijenjeno da je trećina državljana izvan granica – preko 200.000 .
• Prirodni priraštaj: posljednjih godina više smrti nego rođenih, naročito u periodu 2021–2023
• Nezaposlenost mladih iznosi oko 28 posto, znatno iznad EU proseka od 14 posto.
• Polovina mladih želi da ode iz zemlje u potrazi za boljim životom i plaćenijim poslom

Demografski i migracioni trendovi jasno pokazuju da se Crna Gora suočava sa depopulacijom, svodeći se u populacionu ravnotežu ili lagani pad.

Povezani članci

Ekonomija

U Crnoj Gori više od 70 hiljada praznih stanova, ekspanzija stranaca značajno utiče na rast cijena

Ekonomija

Tržište izdavanja stanova funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni

Ekonomija

Pogledajte cijene stanova u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani

Nadalje, ne postoje kvantitativni pokazatelji da mladi ostaju, ili da se vraćaju, pa se postavlja pitanje ko će zapravo naseliti Velje brdo?

Ekološki i urbanistički izazovi

Velje brdo je jedno od rijetkih zelenih zona u blizini glavnog grada, važno za mikroklimu, rekreaciju i prirodni balans grada. Masovna izgradnja prema ocjeni stručnjaka na tom prostoru dodatno bi opteretila infrastrukturu Podgorice, saobraćaj i posebno vodosnabdijevanje, o čemu je portal Standard već pisao.

To je pokazala analiza JP Vodovod i kanalizacija Podgorica, data povodom zahtjeva za priključenje infrastrukture planiranog naselja na postojeći vodovodni sistem.

U dokumentaciji Vodovoda i kanalizacije jasno se ističe da nije poznato kako će se rješavati pitanje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u ovom području. Posebnu zabrinutost izaziva predlog da se naselje priključi direktno na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta Mareza, bez prethodnih studija o uticaju na ovo ključno izvorište.

„Ukoliko bi se naselje Velje Brdo i budući rezervoari bez detaljne analize povezali na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta Mareza… moguć je rizik od ugroženosti kompletnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice“, upozorili su iz Vodovoda u svojoj analizi.

Alternativa postoji

Ako Crna Gora već ima 170.000 praznih stanova, država bi mogla da razvije mehanizme za stimulaciju korišćenja postojećeg fonda, kao što su: subvencije za iznajmljivanje praznih stanova, porez na nekorišćenu imovinu, programi socijalnog stanovanja u već postojećim objektima, rekonstrukcija praznih zgrada u ruralnim i urbanim sredinama.

To bi svakako bilo održivije, jeftinije i društveno odgovornije.