„Crna Gora ima ogroman potencijal, ali danas vidimo da kaska, da stoji u mjestu. Ekonomija usporava, troškovi rastu, a državna preduzeća očigledno gube kompas“, poručio je Milatović u uvodnom obraćanju.

Kako je istaknuto u prezentaciji, stopa ekonomskog rasta u 2024. iznosila je svega 3%, dok je u prvom kvartalu 2025. pala na 2,5% – što je najniži kvartalni rast u posljednjih deset godina, izuzev pandemijske 2020. godine. U poređenju s prethodnim godinama (6,4% u prosjeku 2022–2023. i 13% u 2021.), pad je drastičan i zabrinjavajući.

„Ako ovako nastavimo, nećemo stići nikoga. Zato ne pristajem da Crna Gora stoji“, istakao je Milatović.

On je naveo da je inflacija od septembra 2024. u stalnom rastu, a da je u maju 2025. dostigla 4,5% – više nego duplo u odnosu na prosjek eurozone od 1,9%. Predsjednik je posebno naglasio da se inflacija ne vidi samo u statistici, već se svakodnevno osjeća.

„Ljudi biraju između računa i hrane. Plate traju tri sedmice. Kirije su otišle u nebo. Mladi ne mogu da se osamostale. Ovo nije ekonomski put koji želimo”, saopštio je Milatović.

Povezani članci

Politika

Milatović: Naše društvo je snažno onoliko koliko su radnici zaštićeni

Politika

Milatović: Ubrzana politička dinamika dovela do lutanja u pogledu jedinstvene vanjske i dobrosusjedske politike

Politika

Milatović: Mogli bismo postati Švajcarska ili Singapur, ali prvo moramo biti Slovenija

Posebnu pažnju izazvala je analiza trgovinske razmjene – uvoz je porastao za 8%, dok je izvoz pao za 0,5% u prvom kvartalu 2025. godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 17,7% u 2023. na svega 15% u 2024. To je istorijski minimum.

„Novac odlazi iz Crne Gore. Kupujemo više nego što proizvodimo. Šansa za razvoj nestaje“, upozorio je Milatović.

U prezentaciji je ukazano i na zabrinjavajuću strukturu stranih investicija. Dok je nekada učešće stranih direktnih investicija u BDP-u bilo 20%, danas je na nivou od 7–8%, pri čemu dominiraju ulaganja u nekretnine.

„Vrijeme je da investicije vratimo tamo gdje stvaraju novu vrijednost, u proizvodnju“, rekao je predsjednik Milatović, pozivajući na sistemsko ulaganje u proizvodnju.
Predloženi pravci djelovanja uključuju: uvođenje Kreditno-garantnog fonda, povećanje agrobudžeta, subvencije za malu privredu i paket od 10 mjera za obuzdavanje inflacije.

„Crna Gora mora da proizvodi, mora da izvozi, mora da stvori sistem koji radi za svoje građane“, poručio je Milatović.

U dijelu posvećenom državnim preduzećima, on je saopštio da su ta preduzeća u prošloj godini ostvarila prihod od 1,2 milijarde eura i zapošljavala gotovo 15.000 građana. Ipak, analiza pokazuje pad profitabilnosti i rast broja zaposlenih bez povećanja efikasnosti, posebno u sektorima energetike, turizma i saobraćaja.

„Ono što je državno mora biti stručno, odgovorno, transparentno i domaćinski. Nije partijski plijen, već zajednički resurs svih nas“, poručio je Milatović, navodeći da loše upravljanje direktno košta građane kroz skuplje usluge, neulaganje u  infrastrukturu i izgubljene investicije.

U sektoru turizma, kao najvažnijoj grani crnogorske ekonomije, zabilježen je pad prihoda od 3,1% u 2024. i 6,4% u prvom kvartalu 2025., dok je broj noćenja opao za 10%.

„Turizam ne smije biti sezonska lutrija. Potrebno je znanje, priprema i odgovornost. Crna Gora više nema luksuz da improvizuje“, kazao je predsjednik Milatović.

Govoreći o nejednakosti, on je naglasio da Crna Gora ima drugu najveću nejednakost u regionu: bogatstvo 10% najbogatijih čak je 11 puta veće od bogatstva 50% najsiromašnijih.

„Ne tražimo čuda. Tražimo društvo jednakih šansi, gdje pošten rad znači dostojanstven život“, zaključio je predsjednik Milatović.

Konferencija „Zašto kasnimo? Kako dalje?“ završena je jasnom porukom: vrijeme je za stvaran napredak – bez odlaganja, bez blefiranja, uz fokus na ekonomiju i konkretne reforme koje građanima donose stvarne rezultate.