Slučaj nekoliko pomoraca iz Crne Gore koji se povezuju sa krijumčarenjem droge, zaokupio je pažnju javnosti. Danima se pojavljuju informacije da će brodovima na kojima su naši pomorci u posadi biti zabranjeno da ulaze u američke luke (iako je Ambasada SAD demantovala), da će biti otpuštanja pomoraca, da će zbog ovog slučaja biti i problema sa dobijanjem američkih viza za naše pomorce, čak i građane…

Prof. dr Mimo Drašković, rukovodilac studijskog programa Menadžment u pomorstvu na Pomorskom fakultetu (Univerziteta Crne Gore) u Kotoru u razgovoru za Dnevne novine ističe da bi, obzirom na dosta neprovjerenih informacija, na pokušaj političke zloupotrebe ovog slučaja, ali, prije svega, radi samih pomoraca, bilo izuzetno značajno da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva izađe pred crnogorsku javnost sa relevantnim činjenicama čime bi sve realne, ali i medijski prenaglašene dileme bile otklonjene.

“Fenomen krijumčarenja narkotika nije nov i nepoznat, već upravo suprotno. U praksi je poznato da na raznim brodovima širom svijeta postoje slučajevi povezani sa kriminalnim radnjama i to od državljana mnogobrojnih zemalja, ali to ne znači da za odluke pojedinaca da se bave kriminalom može biti odgovorna bilo koja država čiji su oni državljani. Pažljivo sam pratio tekstove koji su se povodom tog slučaja pojavljivali u medijima i ono što mene posebno brine, a što je i laiku jasno, jeste da se situacija, koja spada u domen organizovanog kriminala međunarodnih razmjera, pokušava prebaciti na poligon dnevno – političkih dešavanja, što nije ništa novo na crnogorskoj političkoj, a posebno medijskoj sceni. Kada je riječ o takvim temama, da bi se donosili zaključci, potrebno je raspolagati zvaničnim informacijama institucija koje imaju nadležnosti da ih daju (što u velikom broju medijskih interpretacija nije slučaj)”, kaže Drašković.

Šta su spekulacije, a šta eventualno realna opasnost za naše pomorce?

DRAŠKOVIĆ: Naravno, postoji opasnost da neke od najvećih svjetskih brodarskih kompanija počnu da otpuštaju naše pomorce, posebno na linijama koje su prepoznate po kriminalnim aktivnostima. Za sada, činjenice govore da crnogorski pomorci nemaju otežavajućih procedura kada je riječ o dobijanju viza za SAD, a brodovi sa našim posadama bez problema uplovljavaju u američke luke. Baviti se nagađanjima, a posebno nekompetentnim ili čak zlonamjernim tumačenjima zasnovanim na poluistinama, definitivno nije dobro za naše pomorce.

Uporno se proziva država da nije adekvatno reagovala. I Unija pomoraca zamjerila je državnoj administraciji, tvrdeći da je izostala sinhronizovana akcija državnih organa, da su dozvolili da budu stigmatizovani svi naši pomorci… Kakvo je Vaše mišljenje?

DRAŠKOVIĆ: Kao što sam već naveo, ključni problem koji se spominje kao posljedica predmetne “afere” je potencijalno otpuštanje crnogorskih pomoraca na brodovima kompanije MSC. Radi se o jednoj od najvećih brodarskih kompanija na svijetu, koja je ujedno i najveći svjetski poslodavac Crnogorcima sa oko 2.250 članova posade iz Crne Gore (druga po broju zaposlenih Crnogoraca je kompanija Voli Trade sa oko 2.150).

Imajući u vidu plate koje primaju naši državljani na MSC (većinom ih troše u Crnoj Gori), jasno je o kakvoj se opasnosti radi. To ne predstavlja samo prijetnju po pomorce i članove njihovih porodica, već i potencijalni problem za državu, jer novčani priliv od pomoraca iznosi skoro koliko ukupni izvoz Crne Gore. Naime, ukupni izvoz Crne Gore u 2018. je iznosio oko 400 miliona eura, dok su prilivi od pomoraca procijenjeni na 250-300 miliona eura godišnje. Zbog toga, državne institucije, saglasno nadležnostima, treba da djeluju u cilju zaštite crnogorskih pomoraca i crnogorskog pomorstva.

Ono što je važno istaći jeste činjenica da se radi o privatnoj međunarodnoj kompaniji i da, čak i ako navodi u mejlovima Antonija Mareske predstavljaju zvaničan stav kompanije (što nije potvrđeno), bez obzira na razloge i želje, nijedna država nema pravo, ali ni mogućnost da se miješa u poslovne odluke i organizacione aktivnosti ove ili bilo koje druge kompanije.

Možda su postojali određeni propusti…

DRAŠKOVIĆ: Ako su postojali određeni administrativni ili drugi propusti u djelovanju nadležnih organa u Crnoj Gori, uvjeren sam da je tako nešto lako i dokazati. Čini se opravdanom zabrinutost Unije pomoraca, ali i dijela javnosti u vezi sa brzinom i sinhronizovanošću kada je riječ o akciji nadležnih institucija. Očekujem da će prvenstveno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u razumnom roku izaći pred crnogorsku javnost sa relevantnim činjenicama i da će sve realne, ali i medijski prenaglašene dileme ubrzo biti otklonjene, a sve na dobrobit države Crne Gore i njenih pomoraca, koji tradicionalno uživaju ugled na svjetskom pomorskom tržištu.

Kako Vi vidite položaj pomoraca i pomorske struke u Crnoj Gori i šta država treba da uradi u toj oblasti?

DRAŠKOVIĆ: Imajući u vidu dugu crnogorsku pomorsku tradiciju i ekonomske benefite koje imamo od pomorstva i pomoraca, smatram da bi nadležni morali posvetiti više pažnje ovoj privrednoj djelatnosti, čiji potencijali nijesu dovoljno iskorišćeni i koja nije adekvatno tretirana. Crna Gora ima oko 6.500 aktivnih pomoraca, koji državi donesu oko 250-300 miliona eura godišnje. Poređenja radi, od dijaspore (koja se procjenjuje na oko 650. 000) prošle godine je u zemlju stiglo oko 540 miliona eura. Da budem precizan pomorci kojih je 100 puta manje u zemlju unesu samo dva puta manje novca nego ukupna dijaspora.

Koji su problemi sa kojima se pomorska struka srijeće?

DRAŠKOVIĆ: Neki od osnovnih problema, koji se sa stanovišta struke mogu identifikovati su: neorganizovanost i nedovoljni stručni kapaciteti u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i nezadovoljavajuća koordinacija sa ostalim nadležnim ministarstvima i institucijama; kašnjenje u donošenju ili djelimično propisivanje zakonske regulative koja se odnosi na poštovanje minimalnih međunarodnih standarda u pomorstvu; nepoštov a nje ili djelimično sprovođenje važeće zakonske regulative koja se odnosi na proces obrazovanja, obuka i zapošljavanja pomoraca, kao i nedovoljna zainteresovanost nadležnih za unapređenje postojećeg stanja i rješavanje problema u oblasti pomorstva.

Šta je rješenje?

DRAŠKOVIĆ: Mišljenja sam da država treba formirati specijalizovano tijelo, sastavljeno od respektabilnih predstavnika svih relevantnih subjekata, koje bi održavalo redovne kontakte sa predstavnicima najvećih brodarskih kompanija koje zapošljavaju naše pomorce. Pojačano angažovanje države bi bilo značajno i kada je riječ o bezbjednosnim provjerama, kontroli obuke pomoraca i procedurama dobijanja breveta, ali i kod kontrole porijekla imovine.

Pozitivan primjer su dvije crnogorske brodarske kompanije Crnogorska plovidba i Barska plovidba, koje sa četiri broda (crnogorska flota je nekada brojala oko 50 brodova)čuvaju itekako poljuljanu tradiciji ju crnogorskog r brodarstva i njihovih prethodnika -Jugooceanije i Prekookeanske plovidbe. Uz zarade koje su izuzetno konkurentne, na crnogorskim brodovima plovi oko 200 redovno zaposlenih crnogorskih pomoraca i 50 100 povremeno angažovanih. Vidio sam da se najavljuje fuzija ove dvije kompanije, a lično se nadam da će država Crna Gora u narednom periodu jačati i povećavati pomorsku flotu.

Koji su još neiskorišćeni resursi u toj oblasti?

DRAŠKOVIĆ: Kao neiskorišćeni resurs ostaje i pitanje potencijala Crne Gore kada se radi o registraciji brodova, gdje bi, slično Malti, i Crna Gora možda mogla tražiti svoju šansu. Naravno, za takav projekat bilo bi potrebno temeljno istraživanje, jasna strategija i besprekorno pripremljena zakonska regulativa.

Dodatno, izgradnja autoputa, koja je bez dileme najznačajniji infrastrukturni projekat u novijoj crnogorskoj istoriji, imaće višestruko pozitivne efekte, kako na turističku privredu i trgovinu, tako i na pomorsku privredu.

Pomorski fakultet je nudio stručnu pomoć, ali odgovora nema

S obzirom na činjenicu da vaši studijski programi moraju biti usklađeni s međunarodnim standardima koje propisuje Međunarodna pomorska organizacija i konvencijama koje je ratifikovala Crna Gora, u kojoj mjeri Pomorski fakultet može da pomogne da se riješe problemi sa kojima se srijeću naši pomorci? Da li Vam se neko iz državnog resora zaduženog za ovu oblast obraćao za pomoć, ako jeste u kom dijelu?

DRAŠKOVIĆ: Pomorski fakultet Kotor ove godine slavi 60 godina rada, čime se svrstava u red najstarijih visokoškolskih ustanova u Crnoj Gori i regionu. Njegov značaj se prvenstveno ogleda u kvalitetu novih akreditovanih akademskih studijskih programa koji su usklađeni sa nacionalnim zahtjevima visokog obrazovanja, koncipirani u skladu sa najsavremenijim dostignućima naučne teorije i prakse i kompatibilni sa vodećim pomorskim fakultetima u regionu i Evropi. Pomorski fakultet bi prirodno morao da bude nosilac procesa obrazovanja pomoraca i jedan od kreatora pomorske politike, jer je, od svog osnivanja do danas, bio i ostao prva i posljednja linija odbrane pomorske tradicije Boke Kotorske.

Pomorski fakultet u Kotoru do sada nije dovoljno uzimao učešća u kreiranju politike obrazovanja i edukacije pomoraca, treninga pomoraca i traženja modaliteta povezivanja pomoraca, ali ne svojom krivicom.

Da li je Pomorski fakultet obavještavao institucije o problemima koje primjećuje i nudio stručnu pomoć? Ako jeste, kakav je bio odgovor?

DRAŠKOVIĆ: Koliko mi je poznato, rukovodstvo Pomorskog fakulteta se povodom prepoznatih problema u oblasti edukacije i obuke pomorskih kadrova godinama unazad, više puta obraćalo nadležnim institucijama (prvenstveno Ministarstvu saobraćaja i pomorstva), ali bezuspješno. Takođe, u više navrata je nuđena i ekspertska pomoć, ne samo od kadrova Pomorskog fakulteta nego i od naših partnera iz Norveške, ali su i te ponude ostale bez odgovora. Crna Gora ne može sebi da priušti luksuz da se odriče svojih stručnjaka u bilo kojoj oblasti i zato sam uvjeren da će se u budućnosti, ako želimo da rješavamo postojeće probleme i budemo konkurentni na svjetskom tržištu, snage morati ujediniti i zajedno raditi na podizanju kvaliteta ukupne pomorske privrede Crne Gore.

Naši studenti ispunjavaju stroge međunarodne kriterijume za ukrcaj na brod

 Imate li povratnih informacija o kadrovima koje školujete – gdje se zapošljavaju…?

DRAŠKOVIĆ: Pomorski fakultet Kotor je u proteklom periodu sklopio brojne ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji sa privrednim subjektima, kako bi naši studenti na najbolji način stekli potrebne vještine i znanja. Sa ciljem implementacije strategije internacionalizacije univerziteta i fakulteta, studentima se pruža mogućnost mobilnosti, tj. boravka na srodnim fakultetima drugih zemalja u trajanju od jednog ili više semestara, čime upoznaju i druge obrazovne institucije i na njima stiču ECTS kredite, ali i nova znanja i iskustva, upoznajući se sa različitim kulturama i šireći kulturu naše države. Na ovom planu fakultet ima više od 10 potpisanih sporazuma sa partnerskim institucijama. Interesovanje za kandidate koji su diplomirali na Pomorskom fakultetu Kotor raste iz godine u godinu, o čemu svjedoči sve veći broj posjeta predstavnika inostranih pomorskih kompanija s ciljem dugoročne saradnje sa Pomorskim fakultetom. Znanje naših svršenih studenata evaluiraju eminentne pomorske kompanije i agencije, na način što se putem selekcionih intervjua svake godine izabere određeni broj kandidata koji ispunjavaju stroge međunarodne kriterijume za ukrcaj na brod.

Kakva su njihova iskustva i iskustva poslodavaca?

DRAŠKOVIĆ: Istraživanja na bazi podataka iz alumni baze Pomorskog fakulteta Kotor pokazuju da većina naših studenata ostvari prvi ukrcaj na brod u periodu od tri do šest mjeseci po završetku studija. Fakultet studente prati i nakon završenih studija. Kroz povratne informacije pratimo da li napreduju nakon zaposlenja i kako su pozicionirani. Zadovoljstvo je istaći da su naši pomorci, do posljednjih dešavanja koja su i povod za ovaj razgovor, većinom bili zadovoljni angažovanjima, a i povratne informacije i ocjene naših pomoraca od poslodavaca su bile uglavnom pozitivne.