Obećanja koja se nude građanima dolaze u trenutku kada je tehnička Vlada Dritana Abazovića predvidjela zaduženje 500 miliona eura, a inflacija u prvim mjesecima ove godine bila do 17 procenata.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da političke partije u predizbornoj kampanji ne bi smjele da obećavaju stvari koje nisu sprovodive u praksi a da bi, eventualna implementacija obećanja mogla da ugrozi javne finansije.

Posljednji državni kredit od 100 miliona eura dobijen je po rekordnoj kamatnoj stopi od preko devet posto, a potrošačke cijene su bile više od 20 do 40 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Mirza Mulešković detektuje da je u programima partija došlo do vidne promjene “političkog stila” i obećanja:

“Od nekadašnjih obećanja vezanih za razvoj ekonomije i investicija, pričamo kako će doći do povećanja zarada, penzija i ostalih davanja, čak precizirajući tačne iznose. Dakle, do glasova pokušavaju da dođu putem socijalnih, a ne ekonomskih mjera.”

Pokret Evropa sad predvodnik obećanja

Najkonkretnija obećanja biračima nudi Pokret Evropa sad. Najavljuju da će njihovim dolaskom na vlast prosječna plata iznositi 1.000 eura, minimalna penzija 450, da neće biti nezaposlenih, a radni dan će biti skraćen na sedam sati.

Međutim, Evropa sad nije detaljno obrazložila izvore takvog finansiranja.

Povećanje zarada i penzija obećao je lider Pokreta Milojko Spajić, pozivajući se na sličan projekat osmišljen 2021. dok je bio ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića.

Tada su ukinuti doprinosi za zdravstvo, čime je minimalna plata povećana sa 250 na 450 eura, a prosječna zarada sa 530 na 750 eura.

Odmah po sprovođenju tog projekta, Vlada Zdravka Krivokapića je oborena početkom februara prošle godine na inicijativu tadašnjeg potpredsjednika Dritana Abazovića koji je potom izabran za premijera.

Naredna Vlada je oštro kritikovala finansijsku politiku Spajića, uz ocjene da je ugrozio finansiranje zdravstvenog sistema.

Obećanja ostalih stranaka

Slično kao Pokret Evropa sad i ostali učesnici izborne trke su iznijeli svoje ekonomske programe koji podrazumijevaju niz ekonomskih privilegija za birače.

Demokratska partija socijalista (DPS) je obećala podstanarima u Crnoj Gori mjesečne subvencije i izgradnju socijalnih stanova.

Obećavaju investicioni ciklus koji može da dovede “do 50 procenata povećanja bruto zarade građana, koja bi bila održiva”, a penzija će biti povećana na 350 eura kao i socijalna davanja.

Članice doskorašnjeg proruskog Demokratskog fronta, osim političkih poruka da će poništiti priznanje nezavisnosti Kosova i raditi na promjeni crnogorskih državnih simbola, imaju i ekonomsku ponudu za birače.

“Vratićemo topli obrok, regres i zimnicu za sve radnike. I svako će dobiti po 13 posto na osnovnu platu. Povećaćemo i penzije za 20 odsto”, rekao je nosilac liste Milan Knežević, koji sa Andrijom Mandićem nastupa u koaliciji “Za budućnost Crne Gore”.

Njihov doskorašnji koalicioni kolega, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojevića ima ‘bogatiju’ ponudu.

Prvo je najavio nacionalizaciju onih kompanija za koje smatra da su ‘paravan za duvanski i narko kartel’. Kako navodi, ukoliko sprovede program i bude dio Vlade, zaposleni će imati “prosječnu platu iznad 1.000 eura, a prosječnu penziju iznad 700 eura”.

Koalicija Demokrata i Građanskog pokreta Ura predstavila je plan ugradnje solarnih sistema energije po subvencionisanim cijenama ali i subvencije građanima za nabavku automobila:

“Nastavićemo sa projektima dok svaka kuća u Crnoj Gori ne dobije svoj sistem proizvodnje besplatne električne energije. Pokrenućemo snažnu liniju subvencija za nabavku električnih automobila pod povoljnim uslovima.”

Funkcioneri Ure dominantno čine aktuelnu tehničku Vladu Crne Gore, na čelu sa premijerom Abazovićem. U predizbornom periodu tvrde da su državne finansije stabilne i da su ekonomski parametri rekordni.

Tako navode da je država prihodovala 225 miliona više nego prošle godine, a da je od turizma u prvom kvartalu prihodovano rekordnih 119 miliona eura.

A druga stranka koja ima najviše ministara u Abazovićevoj Vladi, Socijalistička narodna partija, biračima nudi povećanje davanja za dječje dodatke i dodjelu beskamatnih stambenih kredita za mlade bračne parove.

Vanparlamentarni Pokret Preokret nudi projekat izgradnje stanova, koje bi građani kupovali uz nisku kamatnu stopu i sa dugim rokom otplate.

Ko će zaraditi novac za povećanje plata?

Mulešković nije iznenađen što vodeće stranke u izbornoj trci pokušavaju da dođu do glasova na osnovu obećanja o novom povećanju zarada:

“Crna Gora je ušla u povećanje zarada u posljednje dvije godine i sad svi građani to očekuju.”

Ipak, konstatuje da je dobro da se u javnosti stvara slika da su građani na prvom mjestu ali problematizuje to što se ne govori o izvoru novih prihoda za ostvarenje povećanja zarada:

“Ta povećanja koja se najavljuju moraju da budu pokrivena i ekonomskim rastom i da to bude u fokusu programa. Političari moraju da govore o tome kako će privreda ojačati, kako će se ostvariti nova radna mjesta, kako će se mladi zaposliti.”

Kako navodi, povećanje zarada ne smije se ostvariti bez prethodnih analiza i jasnih izvora finansiranja.

“U ovom momentu imamo velikih problema u javnim finansijama. Posljednje zaduženje od 100 miliona, bilo je po najskupljim uslovima. I sad, na primjer, treba da se zadužimo još 500 miliona da dajemo veće plate? I kakvi će tek onda biti uslovi zaduživanja”, pita se Mulešković.

Kad partije promovišu državne finansije

Za Muleškovića je posebno problematično to što se, kako kaže, javne finansije koriste da se promovišu političke partije.

“Nisam saglasan s činjenicom da bilo koja partija iznosi da su oni povećali doprinose, dječji dodatak ili druge nadoknade. Nisu oni doprinijeli tome već privreda.”

Međutim, analizirajući sve ekonomske programe partija Mulešković kaže da neke stranke imaju i dobar program:

“Oni su programe postavili na realnim i održivim temeljima. Nisu obećali ‘brda i doline’ već su obećali stvari koje bi bilo realno ostvariti u narednom periodu. Prepoznali su zelenu ekonomiju, turizam, IT, strukturne reforme, i moguće ostvarive zarade.”

Prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi 781, a minimalna penzija 270 eura.

Da bi smanjila inflaciju Vlada je sprovela kampanju ‘stop inflaciji’ u martu, kada je smanjena cijena za više desetina osnovnih proizvoda i ograničila trovinske marže na pet posto.

Efekat je bio, da je inflacija smanjena u aprilu na nešto više od osam posto.