U prvih šest mjeseci je, kako su kazali iz Ministarstva finansija, ostvaren suficit budžeta u iznosu od 179,3 miliona eura, ili 2,7 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Mulešković ističe da treba obratiti pažnju na to koji su prihodi dominantno uticali na predstavljanje takvog suficita.

“Vidjećemo da su to uglavnom bile jednokratne pomoći koje je Crna Gora dobila ove godine, poput podrške od Evropske komisije. Zatim imamo prihode od ekonomskog državljanstva i izlazak iz hedžing aranžmana, što je zajedno sa nerealizovanim kapitalnim budžetom mnogo više u odnosu na predstavljeni suficit. To bi značilo da u ovom trenutku, ako bismo makli te jednokratne donacije i prihode koje smo imali ove godine, činjenica je, što se tiče dostupnih podataka, da imamo zapravo deficit”, ukazuje Mulešković.

Dugovi stižu na naplatu
Prihod po osnovu prekida hedžing aranžmana iznosi 60 miliona eura, prihod po osnovu ekonomskog državljanstva je 34 miliona, donacija EU po osnovu energetske krize iznosila je 27 miliona i neizvršenje kapitalnog budžeta je 72 miliona… Naš sagovornik je stava i da je na ekonomsku situaciju naše države uticaja imala i ruska invazija na Ukrajinu.

“Crna Gora zapravo je ostvarila pozitivne efekte od rata u Ukrajini. Tu mislim na sistem javnih finasija, jer je zbog inflacije došlo do povećanja naplate PDV-a, povećane su investicije u nekretnine ljudi koji su dominantno iz Ukrajine i Rusije, a koji su pronašli novo mjesto za život u Crnoj Gori. To je u značajnoj mjeri povećalo tekuću potrošnju a samim tim povećani su i javni prohodi Crne Gore”, objašnjava Mulešković.

“Moramo da budemo svjesni da u narednih nekoliko godina Crnu Goru čeka otplata starih dugova. Upravo je ovo morao da bude period kada je Crna Gora trebala da stabilizuje javne finansije i obezbijedi bazu da se na realnim osnovama vraćaju ta dugovanja a ne sa novim zaduženjima“, poručuje Mulešković.

Dodaje da su ovi kratkoročni efekti iskorišćeni isključivo da bi se povećala tekuća potrošnja što je i prikazano u budžetu. Vlada je, ukazuje on, okrenuta samo potrošnoj strani budžeta, a rashodna, u trenutnom stanju, kaže da je neodrživa sa ovakvim prihodima.

„Ovakve potrošne budžete ne možemo da smatramo razvojnim što znači da u narednom periodu ne možemo imati ni snažniji ekonomski rast”, upozorava Mulešković.

Od zaduženja do suficita za nekoliko mjeseci
Budući da iz resornog Ministarstva kažu da imamo suficit, a samo prije nekoliko mjeseci zadužili smo se 100 miliona i platićemo visoke kamate zbog tog aranžmana, Muleškovića smo pitali kako to da u ovako kratkom vremenskom intervalu imamo “neslaganje” finansijske situacije.

“Iako se predstvljaju kao spektakularni, rezultati nijesu toliko zadivljujući. Vidjećemo nakon turističke sezone na koji način će biti finansirane sve obaveze ukoliko počne da se realizuje i kapitalni budžet. Jeste malo čudno da smo se u februaru mjesecu zadužili 100 miliona po rekordnim kamatnim stopama, a sad već prestavljamo suficite i najbolje rezultate. To jeste problem i treba da bude upitnik za donosioce odluka. Ako je trenutno stanje takvo, treba da kažu da li je to bilo loše planiranje budžeta za ovu godinu i zbog čega smo se zadužili ili je zapravo odgovor na pitanje upravo da smo imali jednokratne prihode i tako mogli da servisiramo sve obaveze”, ističe Mulešković.

Mulešković napominje da zaduženje, a nakon toga tvrdnja o suficitu, jasno govore da ovakav način upravljanja javnim finansijama, bez dugoročnog plana i strategije nije razvojni i ne može se posmatrati kao dobar.

“Bez razvoja realne ekonomije, bez ulaganja u privredu, bez otvaranja novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji ne možemo da očekujemo ekonomski rast i razvoj”, ističe Mulešković.

Upozorava i da nestabilna politička situacija ima negativan uticaj na našu ekonomiju.

“Ako bi pogledali kakvo je stanje u crnogorskoj ekonomiji dovoljno vam govori činjenica da je Crna Gora zbog političke nestabilnosti više nije prepoznata kao investiciona destinacija. Od prethpodnih spektakularnih rezulatata koji se odnose na investicije, ove godine imamo skoro 34 posto manje investicija. Zabrinjavajući je i podatak da u strukturi tih investicija imamo 50 odsto manje u preduzećima i u realnu ekonomiju što je okosnica razvoja crnogorske ekonomije”, ističe Mulešković.

Rasle plate, ali i poskupljivalo sve
Ministar Damjanović je izjavio je nedavno da “imamo najveće plate na Zapadnom Balkanu”. Kao primjer naveo je zaradu nastavnika u 2022. godini koja je iznosila 696,89 eura, a danas je 813,85. I dok se ministar hvali, ekonomski analitičar ukazuje da tu nema noviteta.

“Crna Gora već više od deceniju ima najveću prosječnu zaradu u regionu. To nijesu spektakularni rezulati, već stvari koje su odavno prisutne kod nas. Crna Gora je bila prepoznata po tome i uvijek je bila lider što se tiče prosječne zarade u odnosu na region”, podsjeća Mulešković.

S druge strane, noviji rast ličnih primanja, kako objašnjava nMulešković, pratio je rast cijena.

“Ako bismo posmatrali samo rast prosječne zarade imamo činjenicu da je porasla ove godine i dostigla rekordni nivo, ali s druge strane moramo da posmatramo i kako su se cijene kretale u Crnoj Gori, odnosno kako je to uticalo na kvalitet života, jer ne mora svako povećanje zarada da daje i pozitivne efekte na standard građana”, kaže Mulešković.

Odnos zarada i poskupljenja objašnjava na primjeru potrošačke korpe, upoređujući prvi mjesec ove i prošle godine.

“U januaru 2022. minimalna potrošačka korpa je iznosila 681 euro, dok u januaru 2023. bila 803 eura. Ovaj podatak govori da iako je došlo do povećanja zarada došlo je i do značajnog uvećanja troškova života, što govori da je skok zarada ispratio isključivo povećanje cijena u Crnoj Gori”, objašnjava Mulešković.

Sagovornik Analitike podsjeća da u Crnoj Gori inflacija nije izazvana isključivo eksternim šokovima.

“Krenula je prošle godine, prije uticaja eksternih faktora i to povećanjem zarada koje nije bilo na bazi stvarnih ekonomskih indikatora već je vještački urađeno. To je i dovelo do rasta cijena tj. do porasta stope inflacije. Ovo je i pokazatelj da je Crna Gora u prošloj godini bila zemlja sa najvećom stopom inflacije u regionu”, naglašava Mulešković.

Nekontrolisano zapošljavanje u državnim institucijama
Našeg sagovornika zabrinjavaju i ekonomske politike koje su sprovođene u prethodnom periodu.

“Da bismo imali stabilne cijene i bili u mogućnosti da spriječimo da ubuduće dođe do velikih cjenovnih skokova moramo da radimo na jačanju domaće privrede, što u prethodnom periodu nije činjeno. Dominantno je fokus bio na zapošljavanja u javom sektoru, a bez velikog broja otvorenih radnih mjesta u realnoj ekonomiji”, ukazuje Mulešković.

Činjenica, kako ističe on, da je tokom izborne kampanje u Crnoj Gori izdato više od 12.000 ugovora o djelu ili o radu u javnoj upravi govori da je dominantan fokus donosioca odluka bio na tome da se poveća broj zaposlenih u javnom sektoru.

“Podatak da smo kod reforme i povećanja zarada došli u situaciju da je prosječna zarada u javnom sektoru veća od prosječne u privatnom govori da imamo problem, jer ukoliko je aktraktivniji javni od privatnog sektora dugoročno ne možemo da očekujemo ekonomski rast i razvoj”, upozorava Mulešković.

Nova vlada mora obezbijediti političku stabilnost
Prema njegovim riječima u narednom periodu nova vlada mora da obezbijedi političku stabilnost, kako bi sve inicijative i svi značajni procesi u ekonomiji mogli da se realizuju.

“Bez političke stabilnosti teško da možemo da upravljamo javnim finansijama i pomognemo ekonomiju u ovim teškim vremenima ne samo za Crnu Goru već na globalnom nivou. Zbog uticaja rata u Ukrajini skoro sve zemlje su imale problema i sada su mjere sanacije i podrške bitne kako bi se što prije vratili na put ekonomskog rasta”, smatra Mulešković.

U narednom periodu, Mulešković ukazuje da Crna Gora mora voditi politiku koja se bazira na ekonomskom razvoju i privlačiti nove investicije.

“Crna Gora treba opet da se vrati na put strateškog upravljanja ekonomskog razvoja. Treba da radimo na regionalnom razvoju i da u narednom periodu što više potenciramo realni sektor, koji treba da bude okosnica razvoja kako sad tako i u perspektivi. Realni ekonomski sektor je jedini koji finansira javnu upravu, a mali sistem kakav je Crna Gora, sa svega nešto više od 600 hiljada stanovnika i više od 60 hiljada zaposlenih u javom sektoru, teško da može da istrpi takav teret. Da bi se obezbijedio dugotrajan ekonomski razvoj moramo da kreiramo poslovni ambijent koji će da bude atraktivan i povoljan za nove investicije. Moramo da se vratimo evropskom putu jer je to jedini put đe Crna Gora može i treba da bude”, poručuje Mulešković.

Oprečne izjave prije i nakon preuzimanja vlasti
Sagovornik Analitike podsjeća da donosioci odluka daju različine izjave odmah nakon formiranja vlade i svega par mjeseci provedenih na vlasti.

“U tom periodu imamo tešku situaciju kod analize podataka koji se odnose na javne finasije, jer kako dolazi do promjene vlade tako imamo i dijametralno suprotne podatke o tome kakvo je zapravo stanje”, ističe Mulešković.

Podsjeća da smo 2020. mogli da čujemo da je Crna Gora “spržena zemlja” u dijelu ekonomije i javih finasija, a svega nekoliko mjeseci nakon formiranja vlade moglo se čuti da je Crna Gora lider u regionu i da imamo suficit.

“Zatim smo od onih koji su kreirali sljedeću vladu, prije formiranja čuli da Crna Gora ima velikih problema u dijelu javnih finansija, a evo sad od istih njih, samo par mjeseci kasnije, čujemo da je Crna Gora u suficitu i da je opet lider u regionu. I onda opet kod kreiranja nove vlade čujemo da smo pred bankrotom i da imamo problema sa javnim finansijama”, dodaje Mulešković.

Stava je da nam ovo ukazuje koliko je situacija teška i koliko treba pažljivo i dobro strateški planirati i upravljati javnim finansijama.

“Kad kažem strateški, prvenstveno mislim da treba da se posvetimo ekonomskom razvoju i to dugoročnom. To jedino možemo ako budemo privlačili nove investicije i vodili politku koja neće biti isključivo potrošna, tj. ukoliko nećemo dodatno povećavati javnu potrošnju, već se baziramo na investiranje i što veći kapitalni budžet”, zaključuje Mulešković.