Naime, kako je podsjetio, podaci pokazuju da je u 2022.godini prosječna plata bila za 28 odsto veća u odnosu na plate u privatnom sektoru
“Više od toga je poražavajuće da su plate u proizvodnji među najnižima. Ovo je i pokazatelj da u državi ne postoji realni sektor, koji je po prirodi stvari ključan za rast i razvoj ekonomije u jednoj zemlji”, kazao je Odžić.Prema njegovim riječima, nedostatak potražnje za zaposlenjima u privatnom sektoru svakako šteti kvalitetu dostupne radne snage, što se nedvosmisleno odražava i na kvalitet usluga, naročito u sektorima turizma i ugodtiteljsva.
“Manjak radne snage u proizvodnji, automatski se odražava i na manju pokrivenost uvoza izvozom, štu su sve indikatori pada ekonomskog kapaciteta države”, navodi Odžić.
Kako je istakao, država umjesto da reaguje na ove negativne trendove, radi upravo suprotno, od javne uprave pravi poligon za partijska zapošljenja po dubini, nagomilavanje radne snage, uz povećanje plata u javnom sektoru, bez razmišljanja o realnom sektoru.
“Tome u prilog govori i činjenica da 80.000 zaposlenih radi u javnom sektoru, ne računajući ugovore o djelu koji su u državnom budzetu za 2024. godinu planirani u iznosu od preko 20 miliona. Ako uzmemo za prosjek, 700 eura bruto platu u državnom sektoru, jasna je računica da samo po tom osnovu država izdvaja 56 miliona mjesečno i 672 miliona godišnje. Usporedbe radi, druga dionica auto puta će koštati manje”, dodao je Odžić.
On je naveo da se u budućem periodu moramo fokusirati na realni rast plata u privatnom sektoru, ali da država uradi sve da teret ne pada na račun poslodavaca, već da kroz smanjenjem nameta prema poslodavcima ostavimo prostor za rast plata.
Preporučeno
“Rast plata u privatnom sektoru doprinijeće i potražnji za zaposlenjem u tom sektoru, sto bi u mnogome smanjilo problem sa radnom snagom, ali i zaustavilo odlazak mladih iz zemlje”, poručuje Odžić.
Video