Numbeo indeks troškova života izražava se u procentima u odnosu na referentnu vrijednost New Yorka kao globalnog standarda, i za Podgoricu ovaj indeks iznosi oko trideset pet posto vrijednosti New Yorka, što je pokazatelj umjerenih, ali ne i niskih cijena u poređenju sa evropskim metropolama.
Prema podacima Numbea, prosječni mjesečni troškovi života za jednu osobu u Podgorici, bez uračunate stanarine, iznose oko 600 eura, dok četvoročlana porodica za osnovne potrebe izdvaja više od 2.100 eura mjesečno. Ovi podaci ukazuju da Podgorica po apsolutnim iznosima ne spada u najskuplje gradove regiona, ali da struktura troškova stvara značajan pritisak na prosječna primanja.Najveći pojedinačni izdatak je stanovanje. Prema Numbeu, cijene zakupa jednosobnih stanova u centru grada kreću se oko 600 mjesečno, dok se van centralnih zona iznajmljuju za oko 450 eura. Kada se na to dodaju režijski troškovi — električna energija, voda, grijanje, internet i komunalne usluge, mjesečni izdaci za stanovanje često prelaze polovinu prosječne neto plate.
Hrana predstavlja drugu ključnu stavku potrošnje. Numbeo bilježi da su cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u Podgorici uglavnom usklađene s regionalnim prosjekom, što znači da su razlike u odnosu na susjedne gradove relativno male. Prosječna mjesečna potrošnja za hranu za jednu osobu kreće se između 250 i 300 eura, dok za porodice taj iznos nerijetko prelazi 800 eura.
Troškovi prevoza su umjereni u poređenju s većim evropskim gradovima, ali struktura grada i ograničen javni prevoz čine da veliki broj građana zavisi od automobila. Numbeo ukazuje da rast cijena goriva i održavanja vozila značajno utiče na ukupne mjesečne izdatke, naročito za domaćinstva u prigradskim naseljima.
KAKO PODGORICA STOJI U ODNOSU NA GRADOVE U REGIONU
U takvom okruženju, Podgorica se razlikuje od susjednih gradova regije. Tirana, glavni grad Albanije, prema istim indeksima ima najviši ukupni troškovni indeks u regiji od gotovo četrdeset dva procenta u odnosu na New York, što znači da je život u Tirani u prosjeku skuplji nego u Podgorici, naročito kada se uzme u obzir visok udio troškova hrane u mjesečnim izdacima lokalnog stanovništva.
U Beogradu, glavnom gradu Srbije, troškovi života su takođe nešto viši od Podgorice, sa indeksom blizu četrdeset procenata, uglavnom zbog većih cijena zakupa stanova i usluga, dok Sarajevo i Skoplje bilježe niže indekse troškova od Podgorice, što ih čini relativno jeftinijim mjestima za život.
U Prištini je indeks troškova još niži i kreće se oko četvrtine vrijednosti New Yorka, što reflektuje značajno niže cijene dobara i usluga u odnosu na ostale gradove Balkana.
U praktičnom smislu, ovo znači da građani Podgorice, iako ne plaćaju najviše cijene u regiji, suočavaju se sa realnim izdacima koji uzimaju veliki dio njihovih mjesečnih prihoda.
Na primjer, izdaci za stanarinu i režije često prelaze polovinu prosječne neto plate, koja se u Podgorici kreće oko hiljadu eura mjesečno. U Sarajevu i Skoplju niže cijene stanovanja i prehrane mogu dati impresiju povoljnijeg života, ali niže prosječne zarade u tim gradovima često znače da domaćinstva izdvajaju značajan dio svog budžeta za osnovne troškove, ponekad proporcionalno slično ili čak više nego u Podgorici.
Tirana je specifična po tome što, iako ima najviši indeks troškova u regionu, njeni stanovnici u prosjeku troše veći dio svog prihoda na hranu.
To je posljedica relativno niskih prosječnih plata u Albaniji u odnosu na cijene u trgovinama i uslugama, pa se čak i nešto veće nominalne cijene hrane znatno više odražavaju na kućne budžete nego u gradovima s višim platama. Beograd, s druge strane, balansira nešto više cijene sa višim zaradama, pa je ukupni uticaj na standard života različit i individualno varira u zavisnosti od potrošačkih navika i lokacije stana.
PODGORICA- GRAD SA UMJERENIM CIJENAMA U POREĐENJU SA REGIONOM
Podgorica, gledana kroz prizmu ovih brojki, predstavlja grad s umjerenim cijenama u regionalnom kontekstu, ali je odnos između troškova i plata i dalje kritična tema za lokalnu ekonomsku realnost.
Umjereni indeks troškova ne znači automatski lakši život, jer relativno visoki izdaci za stanovanje i određene potrošačke proizvode mogu značajno opteretiti kućne budžete, posebno onih sa jednim izvorom prihoda ili nižim primanjima.
Preporučeno
Zato danas Glavni grad Crne Gore predstavlja grad umjerenih troškova života u regionalnom okviru, ali s izraženim disbalansom između cijena i kupovne moći. Iako nije među najskupljim gradovima Balkana, visoki troškovi života u odnosu na prosječne plate i dalje predstavljaju najveći izazov za građane.
Video