Otvarajući događaj, ministar Admir Šahmanović poručio je da Crna Gora ne samo da prati evropske i globalne trendove, već ima ambiciju da bude među zemljama koje ih postavljaju.
“Zeleni vodonik dobija sve veći značaj širom Evrope i svijeta. Mi danas pokazujemo da imamo znanje, viziju i posvećenost da budemo dio te promjene“, poručio je ministar, dodajući da je dokument rezultat stručne analize i širokog konsultativnog procesa”, kazao je Šahmanović.Program razvoja zelenog vodonika u potpunosti je usklađen sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) i evropskim ciljevima. Njegova svrha je da omogući sigurnije, čistije i efikasnije korišćenje energije u svim sektorima: industriji, saobraćaju, grijanju i balansiranju sistema sa sve više obnovljivih izvora.
Zašto zeleni vodonik?
“Radi se o nosiocu energije koji može značajno doprinijeti dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrifikovati, poput teške industrije i transporta. Takođe, omogućava skladištenje viškova energije iz OIE i njihovu kasniju upotrebu“, istakla je generalna direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić.
Sekulić je naglasila da Program definiše ciljeve do 2030, 2040. i 2050. godine, predviđa jasan akcioni plan, te nudi okvir za regulatorni, infrastrukturni i tržišni razvoj.
“Zeleni vodonik je energent budućnosti, jedini nusproizvod njegovog korišćenja je voda. Crna Gora ima veliki potencijal za njegov razvoj, zahvaljujući solarnim i vjetro resursima”, ocijenjeno je tokom sastanka.
Vodonik je ključan za skladištenje energije i dekarbonizaciju sektora koje je teško elektrifikovati.
“U svijetu, manje od 4 odsto vodonika je trenutno “zeleno”, a preko 95 odsto dolazi iz fosilnih goriva, što otvara prostor za rast”, navodi se u saopštenju.
Potrebni su podrška države i investicije za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje troškova.
“Nacrt Programa je izrađen uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a realizaciju je sproveo iskusan i visoko kvalifikovan konsultantski tim koji je, kroz detaljnu analizu i multidisciplinarni pristup, izradio sadržajno bogat i kvalitetan dokument”, dodaje se u saopštenju.
Usvajanje dokumenta planirano je u IV kvartalu 2025. godine, kao dio obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan, Sofijske deklaracije i Pariškog sporazuma.
Preporučeno
“Vjerujemo da samo kroz otvoren dijalog i zajednički rad možemo kreirati pametna i održiva rješenja za Crnu Goru“, poručeno je na kraju događaj