Video
“Sredstva koja će biti opredijeljena kapitalnim budžetom 2021. godinu projektovana su na iznos od 183,8 miliona eura, odnosno 3,7 odsto procijenjenog BDP-a. Najveći dio kapitalnog budžeta utrošiće se za završetak prioritetne dionice auto-puta u iznosu 83,68 miliona eura”, navodi se u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period od 2020. do 2023. godine.
Ostale aktivnosti usmjerene su na nastavak radova na projektima koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju magistralnih, regionalih i lokalnih puteva.
Novac iz kapitalnog budžeta, kako piše u Smjernicama, biće utrošen i za realizaciju projekata iz obrazovanja, zdravstva, socijalnog staranja, zaštite životne sredine, administrativnih objekata, objekata turističke infrastrukture kao i sportskih objekata koji će biti finansirani sa preostalih 100 miliona eura.
“U okviru budžeta Uprave za saobraćaj u 2021. godini planirana su sredstva u iznosu od 40 miliona eura za realizaciju aktivnosti iz njihove nadležnosti. Za potrebe aktivnosti Uprave javnih radova. u 2021. godini planirana su sredstva u iznosu od 60,11 miliona eura, od čega je izdvajanje iz opštih prihoda budžeta 50 miliona eura dok su 10,11 miliona eura projektovana sredstva koja će se povući iz fondova EU”, konstatuje se u dokumentu.
Ministarstvo je procijenilo da će kapitalni budžet u 2022. godini iznositi oko 105 miliona eura, dok će godinu kasnije biti još veći i iznosiće 133,34 miliona eura.
Bitno je napomenuti da je 2023. godine, u okviru kapi talnog budžeta, predviđena isplata garantnog depozita po osnovu ugovora za projektovanje i izgradnju auto-puta u iznosu 22,11 miliona eura.
Podsjetimo, kapitalni budžet u ovoj godini je projektovan na 230 miliona eura, ali je projekcija rađena prije pandemije korona virusa.
U Smjernicama se predviđa postepeno smanjenje javnog duga, počevši od 2021. godine sa 82,9 odsto, do nivoa od 73,6 odsto u 2023. godini.
Kao najvažniji projekat za kontinuirani rast prihoda, Ministarstvo finansija navodi reformu Poreske uprave i unapređenje funkcija Uprave carina kako bi se obezbijedila efikasnija naplata poreskih prihoda.
Predviđa se i smanjenje obuhvata sive ekonomije kroz implementaciju elektronske fiskalizacije u prometu roba i usluga i pojačan rad inspekcijskih službi, što će rezultirati dodatnim prihodima koji se ostvaruju po osnovu očekivanog rasta ekonomske aktivnonosti.
“Polazeći od srednjeročnog fiskalnog okvira, javni prihodi zabilježiće rast u 2021. godini kao rezultat ekonomskog oporavka kao i planirane naplate prihoda po osnovu davanja u koncesije Aerodroma Crne Gore na dugoročno korišćenje i očekivanih efekata projekta “Ekonomskog državljanstva”, navode autori Smjernica iz Ministarstva finansija.
Naplata javnih prihoda u 2022. godini opašće zbog visoke baze u 2021. godini, prije svega zbog naplate jednokratne aerodromske koncesije, dok će u 2023. godini ponovo zabilježiti trend rasta.
Na drugoj strani, politika na strani potrošnje biće usmjerena na racionalizaciju svih neproduktivnih rashoda kako bi se stvorio fiskalni prostor za pružanje dodatne podrške privredi, odnosno stvaranje uslova za diversifikaciju ekonomije kao i ulaganje u razvojne projekte i unapređenje infrastrukture.
“Kao rezultat, prije svega, očekivanog završetka izgradnje prioritetne dionice auto-puta, javna potrošnja u projektovanom periodu opada do nivoa od 40,8 odsto BDP-a u 2023. godini”, predviđa se u Smjernicama.
U dokumentu je konstatovano da će dobri rezultati Crne Gore na ekonomskom planu u protekle tri godine privremeno biti prekinuti usljed simetričnog eksternog šoka na ekonomije širom svijeta, izazvanog pandemijom virusa COVID-19.
Preporučeno
Prosječna stopa rasta crnogorske ekonomije u prethodne tri godine iznosila je 4,4 odsto, dok će, prema sadašnjoj projekciji, u period 2020 2023. iznositi 1,4 odsto, kao posljedica procijenjenog pada BDP-a od 6,8 odsto u 2020. godini, a potom snažnijeg oporavka i privrednog rasta po prosječnoj stopi od 4,2 odsto u naredne tri godine.
