Ako želimo uspjeh, to mora biti neselektivno, odnosno ne smije se jednima tolerisati ponašanje za koje se drugi kažnjavaju.
To su Pobjedi kazali iz privrednih asocijacija, poslanici, analitičari komentarišući nedavnu najavu premijera Duška Markovića da se Vlada u narednom periodu mora pozabaviti poslodavcima i njihovim poslovnim moralom i odgovornošću ocijenivši da previše traže, a nekada ne daju dovoljno ni zaposlenima, ni državi. Komentar premijerove najave nijesmo dobili iz Unije poslodavaca i MBA, iako smo ga tražili.PKCG i AmCham
Iz Privredne komore našoj redakciji su kazali da je konkurencija iz neformalnog sektora, jedno od najvećih ograničenja poslovanju.
“Privredna komora zastupa interese cjelokupne crnogorske privrede, a istovremeno se zalaže za poštovanje svih zakonskih propisa, te redovno izmirivanje obaveza kako prema državi tako i zaposlenima. Siva ekonomija je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje, a koja negativno utiče na fer uslove poslovanja, poresku disciplinu i javne prihode”, kažu u PKCG.
Kako ocjenjuju, konkurencija iz neformalnog sektora prisutna je u mnogim sektorima.
“Prisutna je na tržištu rada kao posljedica neprijavljivanja zaposlenih, neadekvatnog obračuna zarada, zatim u slučaju izbjegavanja registrovanja prihoda ili umanjenog iskazivanja njihovog iznosa, kod prometa akciznih proizvoda, te u slučaju neregistrovanog obavljanja djelatnosti. Siva ekonomija ugrožava sve segmente privrede, te se moraju preduzeti odlučni koraci kako bi se suzbila”, kažu u ovoj privrednoj asocijaciji.
Iz PKCG ističu da je borba protiv sive ekonomije u vrhu prioriteta ove poslovne asocijacije i tema broj jedan na godišnjim sastancima sa predsjednikom Vlade i ministrima.
“Smatramo neophodnim da nadležni državni organi pojačaju kontrole subjekata koji nelegalno posluju kako bi se obezbijedili fer i jednaki uslovi poslovanja za sve učesnike na tržištu”, poručili sui z PKCG.
Iz Američke privredne komore u Crnoj Gori našoj redakciji su kazali da se snažno zalažu za vladavinu prava, transparentan i predvidljiv poslovni ambijent.
“Naša osnovna strateška opredjeljenja su: digitalizacija crnogorskog društva, razvoj ljudskog kapitala i tržišta rada i suzbijanje sive ekonomije. U tom kontekstu, podržavamo sve napore koji doprinose ostvarenju prethodno navedenih ciljeva”, poručili su iz Američke privredne komore.
Opterećenja
Dr Vasilije Kostić, ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment, kaže da kada uslovi budu fer, odnosno ne budu destimulativni za biznis, sankcije treba preduzeti bez ustezanja.
“Dokle god opterećenja biznisa budu takva da prijete njegovoj održivosti, a primjena sankcije za neplaćanje obaveza bude upitna – dotle će i biti neplaćanja i djelimičnog izbjegavanja plaćanja. Razlog je to što je očekivana korist od neplaćanja veća od očekivane štete izazvane nepoštovanjem pravila. Rješenje nije primarno u sankciji već u smanjenju visine opterećenja. Sankciju kada uslovi budu fer, odnosno ne budu destimulativni za biznis, treba realizovati bez ustezanja i rigorozno jer tada više nema opravdanja”, ocijenio je Kostić.
To znači, dodaje on, da će autoritetom neselektivne primjene prava biti afirmisano etičko postupanje i vjera u društvo. I društveno odgovorno ponašanje će biti veće.
“Ljudi će tada razumjeti da su benefiti od plaćanja poreza njihovi, a ne državni ili bilo čiji. Veoma je bitno da zakonska rješenja moraju da budu takva da afirmišu rad i odgovorno ponašanje, a ne obrnuto. Do tada ostaje premijeru i Vladi da se u tom smjeru prave dalji iskoraci i ako je zaista dosta urađeno posmatrano sa aspekta brojnih ograničenja kojima su izloženi”, kaže ovaj analitičar.
Napredak nije obavezan ishod – za njega se, kaže on, treba zalagati, ali ne samo Vlada već svi subjekti u društvu, a to smo prvo mi – građani.
Kostić kaže da je takođe, uslovno rečeno, pitanje šta je moralno poslovanje, odnosno poslovni moral.
“Je li poslovni nemoral ne platiti obaveze u situaciji kada je drugima ,,dozvoljeno“ da to čine bez ikakvih sankcija ili je to ponašanje koje vam je omogućeno zakonskim rješenjima pa se tako realizuje na štetu države, odnosno svih nas – jer država je naša – građana, a ne Vladina, kako to ljudi često misle. Kao što se vidi, ako u prvi plan stavimo pitanja etike i etičkog postupanja onda nećemo daleko stići. Završićemo u subjektivizmu”, smatra ovaj profesor.
Primarno je, kaže on, da se tržišna utakmica i društvena aktivnost odvija po jasno utvrđenim pravilima čije nepoštovanje automatski povlači sankcije, odnosno da se teži onome što se označava kao “jednake šanse za sve“.
“Tek tada država treba da računa s poslovnim moralom poslodavaca”, kaže Kostić.
Ako neko ne plaća obaveze državi a morao bi, vjerovatno su, smatra on, dva razloga – ili su previsoke pa ih izbjegava na različite načine ili postoje institucionalni ,,podsticaji“ takvom ponašanju.
“Ukoliko su poslovni troškovi kreirani od države toliki da ozbiljno opterećuju poslovanje i ozbiljno prijete njegovoj održivosti, onda postoji fundamentalni uslov za izbjegavanje plaćanja obaveza u cjelini ili jednom dijelu – svodeći ih tako na “podnošljivi nivo“. Time se poslodavci ,,brane“ od neadekvatnog opterećanja njihovih biznisa”, ističe Kostić.
Nedisciplina se dodatno institucionalno podstiče.
“Institucionalni podsticaj“ je selektivni pristup, odnosno primjena prava uz izostanak sankcija za nepoštovanje obaveza. Neki se kažnjavaju za učinjeno, a drugi ne i toleriše se njihovo postupanje, što dodatno podstiče na nedisciplinu u izvršavanju obaveza. Zašto bi jedni poštovali, a drugi ne? Nije opravdanje za nelegalno postupanje, ali je razumljivo i često primjenjivo”, pojašnjava ovaj ekonomski analitičar.
Sekulić: Nedostatak novca u budžetu pojačaće borbu protiv sive ekonomije
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju dr Predrag Sekulić kaže da je siva ekonomija problem svih nas, ali da će u narednom periodu, zbog nedostatka novca u državnoj kasi, borba protiv ove opasne pojave biti jača.
“Vjerujem da će se u narednom periodu, upravo zbog nedostatka novca u državnoj kasi, učiniti puno više u suzbijanju sive ekonomije. Istina, Poreska uprava iz godine u godinu čini dodatne napore kada je u pitanju naplata poreskog duga (i onog iz prethodnih godina), ali je veoma važno da se stvori ukupni ambijent u kojem će pitanje plaćanja poreskih dugovanja biti istovremeno i pitanje društvene odgovornosti”, kazao je Sekulić za Pobjedu.
Ne treba, kaže on, zaboraviti da smo usvojili i nova zakonska rješenja koja u narednom periodu garantuju bolju naplatu poreza, makar u onom dijelu koji se tiče PDV-a.
“Prema nekim procjenama, oko 30 odsto ekonomije se nalazi u sivoj zoni. Poslodavci izbjegavaju plaćanje dažbina državi na više načina – ne obračunava se PDV na promet robe i usluga, zaposlene osiguravaju na minimalac… Svjedoci smo i ,,izuma“ – traženja od države povraćaja PDV-a iako nije bilo prometa robe i usluga i ovo je problem svih nas. Prvo, zato što oni koji posluju po zakonu imaju nelojalnu konkurenciju od strane onih koji ne izmiruju svoje obaveze prema državi. Drugo, što se u budžet ne uplaćuje iznos koji pripada državi. I zato smo na gubitku svi – jer se iz budžeta isplaćuju plate za državnu upravu, socijalne potrebe, penzije, održavanje i izgradnju infrastrukture, škola, bolnica…”, objašnjava predsjednik skupštinskog odbora.
Suzbijanje sive ekonomije, kaže Sekulić, nije posao, kako se često može čuti, samo državnih organa, tužilaštva i Poreske uprave, nego svih nas.
Damjanović: Poslodavci ne vjeruju institucijama
Poslanik Aleksandar Damjanović iz posebnog kluba poslanika kaže da poslodavci, veliki i mali, prosto ne vjeruju “institucijama koje je zgazila aktuelna vlast“.
“A bez povjerenja se ne može izaći iz začaranog kruga, u kom izuzetno visoke doprinose, koji su i takvi nedovoljni za punjenje penzijskog i zdravstvenog fonda, poslodavci zaobilaze isplatama minimalaca uz minimalne doprinose i ostatak zarade koji se zaposlenima daje na ruke. Prosto društveni konsenzus traži povjerenje kojeg nema, a koji bi rezultirao legalizacijom zaposlenosti na “sivo“ i “crno“ uz istovremeno smanjivanje doprinosa i poreske podsticaje i to u jednom dogovorenom, ne predugom roku. Nakon tog roka bi se primjenjivale najoštrije mjere protiv poreskih utaja, na način kako se to radi u zemljama istinske demokratije i jakih kredibilnih institucija”, kazao je Pobjedi Damjanović.
Tolerancija države na poresku evaziju, smatra on, jedan je od mehanizama kojim su vlasti, naročito posljednjih desetak godina, izgradile kapilarnu mrežu podrške u glasovima i “to od jednog broja poslodavaca koje danas premijer poziva na odgovornost“.
-Naročito je interesantno da je dio javnog sektora, posebno u lokalnim samoupravama, pokazao neodgovornost neuplaćivanjem poreza i doprinosa što je bio dodatni signal dijelu poslodavaca da se ponašaju na isti način. I ovaj segment mreže političke podrške DPS, kao i slični poput tolerancije divlje gradnje, nelegalne sječe i devastacije šuma, nelegalnog ribolova i mnogi drugi ne mogu se eliminisati bez političkih promjena i vraćanja kredibilnosti državnim institucijama koje su saučesnici u sveopštoj razarajućoj korupciji koja potkopava temelje države – smatra Damjanović.
Kostić: Uvijek će biti onih kojima nikad nije dosta
Analizirajući razloge zbog kojih neki biznismeni ne plaćaju porez iako bi morali, dr Vasilije Kostić ukazuje na jedan marginalni razlog – ljude koji će koliko god da im date očekivati još.
Preporučeno
“Oni će uvijek postojati i nikada im neće biti dosta. I naravno, neće biti zahvalni (jer oni misle da im to pripada). Ali oni su ipak sa stanovišta relevantnosti marginalni, mada ne treba potcijeniti kod njih stvorenu naviku da im se daje. Kada davanje koje bi trebalo biti povremeno, pređe u ponašanje države, onda se bilo koje uskraćivanje davanja smatra kao oduzimanje nečega što im pripada – što je naravno pogrešno i sebično”, ocijenio je ovaj profesor.
Video