“Grupacija priređivača igara na sreću izražava ozbiljnu zabrinutost zbog amandmana na član 22 stav 1 Predloga zakona o igrama na sreću koji je prihvaćen na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet a kojim se predviđa dodatno ograničenje u pogledu udaljenosti objekata za igre na sreću i u odnosu na predškolske ustanove, kako javne, tako i privatne”, naveli su u saopštenju.

Kako su dodali, iako poštuju namjeru predlagača da doprinese zaštiti djece, smatraju da predložena mjera neće imati stvarni preventivni efekat, već će dovesti do nesrazmjernih negativnih posljedica.

“U urbanim sredinama gotovo da ne postoji lokacija na kojoj se ne nalazi neki oblik predškolske ustanove, često registrovane u stanovima, poslovnim prostorima ili objektima bez jasnih kriterijuma. Time se, de facto, potpuno onemogućava zakonito poslovanje priređivača na velikom broju postojećih i potencijalnih lokacija”, tvrde oni.

Kako dalje piše u saopštenju, upozoravaju da ovakva odredba otvara prostor za zloupotrebe, uključujući vještačko osnivanje vrtića radi sprječavanja ili onemogućavanja rada postojećih objekata za igre na sreću.

“Time se narušava pravna sigurnost, podstiče nelojalna konkurencija i ugrožava temeljno pravo na slobodno preduzetništvo”, jasni su oni.

Povezani članci

Ekonomija

Grupa priređivača igara na sreću: Predlog Zakona o igrama na sreću nije kvalitetan, treba ga vratiti u formu Nacrta

Ekonomija

Ministarstvo finansija odlučno je u namjeri da normativno adekvatno uredi oblast igara na sreću

Ekonomija

Šta je predviđeno Nacrtom zakona o igrama na sreću

Prema njihovim riječima, najveću cijenu ovakvih mjera platiće radnici zaposleni kod priređivača i lokalne zajednice.

“Ukoliko se ovakav amandman usvoji, biće onemogućeno poslovanje na većini lokacija u Crnoj Gori, što će neminovno dovesti do zatvaranja objekata i gubitka na hiljade radnih mjesta. Sektor igara na sreću zapošljava značajan broj ljudi u svim krajevima države, od administracije i operatera, do obezbjeđenja i održavanja. Pored socijalnih posljedica, država će ostati bez stabilnog i značajnog prihoda od koncesionih naknada i poreza koje priređivači redovno izmiruju”, ukazali su.

Kako dodaju, negativan efekat na planirani budžet se procijenjuje između 13 i 15 miliona eura godišnje.

“Takođe, priređivači kao legitimni učesnici u privrednom ambijentu Crne Gore moraju zaštiti svoja prava što će rezultirati dodatnim finansijskim gubicima kada je u pitanju budžet Crne Gore jer u pitanju nisu mjere koje su izanalizirane i adekvatno isplanirane. Istovremeno, nema nijednog zvaničnog, metodološki utemeljenog istraživanja koje bi ukazivalo da maloljetnici, a naročito djeca uzrasta do šest godina, predstavljaju ciljno ugroženu grupu u kontekstu igara na sreću”, poručili su.

Ističu da Zakon već jasno zabranjuje prisustvo maloljetnih osoba u ovim objektima, a priređivači primjenjuju tehničke i organizacione mjere koje tu zabranu efektivno sprovode u praksi.

“Stoga je posebno zabrinjavajuće što poslanici koji su razmatrali ovaj konkretan amandman nijesu nijedno pitanje postavili u pravcu postojanja analiza koje su navele na njegovo predlaganje ili potencijalnih posljedica koje može proizvesti njegovo usvajanje, posebno u kontekstu radnih mjesta u poslovnicama priređivača. Pozivamo Skupštinu Crne Gore da ne usvaja normativna rješenja koja, iako možda proizilaze iz dobre namjere, imaju potencijal da proizvedu ozbiljne negativne ekonomske i pravne posljedice”, kazali su.

Kako su zaključili, umjesto simboličnih mjera koje ne daju konkretne rezultate, podržavamo efikasne oblike prevencije i edukacije, uz poštovanje principa proporcionalnosti i pravne sigurnosti.