Rasprava

To je u najkraćem prikaz kako se odvijala jučerašnja rasprava u kojoj je najmanje govora bilo, upravo, o ovim izmjenama koje predviđaju da osiguravači umjesto dosadašnje naknade od 0,99 odsto, Agenciji za nadzor osiguranja (ANO) plaćaju do 1,3 odsto bruto premije. To bi, prema riječima državne sekretarke Ministarstva finansija (MF) Bojane Bošković, osiguravače umjesto dosadašnjih 1,17 miliona koštalo oko 1,57 miliona eura.

Ta sredstva su im, kako je saopšteno, potrebna radi povećanja troškova rada ANO, a ove naknade čine mali dio troškova osiguravajućih kuća. Rakočević nema ništa protiv novih nameta osiguravajućim kućama, ali, kako je naveo, ima protiv motiva izmjene zakona, navodeći da je politički ambijent stvorio katastrofu u javnim finansijama, zbog čega je sve manje para u budžetu, pa je potrebno da se na ovaj način obezbijede sredstva za finansiranje ANO.

“Postavlja se ključno pitanje da li će u finalu ove ideje građani na kraju plaćati veću cijenu osiguravajućim kućama. Ako uzmemo iskustvo iz posljednje tri godine, odgovor je da, jer sve što se dešavalo na ovaj način u javnim finansijama, na kraju se reflektovalo na finalnog potrošača”, kazao je Rakočević.

Nikola Milović (DPS) je tražio objašnjenje da li je predviđenim uvećanjem naknada do 30 odsto uzeto u obzir eventualno uvećanje zarada predviđeno programom ,,Evropa sad 2“.

“Vjerovatno nije, jer ni vi, kao niko drugi, nije vidio taj program”, kazao je Milović.

Direktor ANO Branko Barjaktarović tvrdi da za sada ne namjeravaju da povećavaju naknadu, već samo ostavljaju prostor kada za tim bude potrebe, ali dodaje da to neće raditi bez odobrenja Vlade. Ukazao je da se ANO samostalno finansira, a ne iz državnog budžeta. Barjaktarović je ocijenio da bi, uz povećanje, naknada činila ispod dva odsto troškova osiguravajućih kuća, što se tretira kao nematerijalno veliki trošak, zbog čega smatra da to neće osjetiti osiguranici. Zdenka Popović (Demokrate) je kazala da je izmjenama zakona od prije nekoliko godina predviđeno da članove savjeta ANO bira Vlada umjesto Skupštine, na isti način na koji je ona predlagala izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama, te da nikakvih problema u funkcionisanju nema.

“Tada se niko nije javio da kaže da to nije u redu, da nije u skladu sa EU standardima, a ANO funkcioniše isto kao i kada je članove Savjeta birala Skupština”, kazala je Popović, dodajući da ,,određenim lobijima iz sektora elektronskih komunikacija nije odgovaralo da se Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost organizuje na isti način kao ANO“.

Monopol

Slađana Kaluđerović (SNP) je predložila amandman na izmjene Zakona o osiguranju kako bi, kako je navela, spriječila monopol i ucjene koji vladaju u ovoj oblasti kada je riječ o osiguravanju imovine Elektroprivrede.

Tvrdi da godinama taj posao dobija jedna osiguravajuća kuća, samostalno ili u konzorcijumu, zbog čega traži da zakon dozvoli EPCG da traži međunarodne osiguravače. Kaluđerović navodi da je iznos za osiguranje od 2022. godine kada je iznosio milion, ove godine došao do 1,8 miliona eura, iako je ove godine vrijednost imovine 401 milion, u odnosu na prošlogodišnjih 433 miliona eura. To se, kako navodi, ne može objasniti inflacijom.

Osim toga, tvrdi Kaluđerović, uslovi osiguranja su lošiji, jer za svaku štetu čija je vrijednost ispod 250 hiljada eura EPCG sama odgovara, a prošle godine je taj limit iznosio 200 hiljada eura. Kazala je i da se u ovom slučaju osiguravajuća kuća nije javila na tender raspisan u decembru, već je ucijenila EPCG da poveća iznos i onda se javila.

“Mi moramo da spriječimo monopol, ako se amandman ne usvoji, dajemo za pravo toj osiguravajućoj kući da sljedeće godine traži dva ili tri miliona eura”, kazala je Kaluđerović.

Barjaktarović tvrdi da se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom monopolu.

“Riječ je o specifičnim i velikim rizicima koji su doveli do sužene mogućnosti osiguranja specifičnih rizika EPCG, koji se tiču EU regulative u vezi sa emisijom gasova staklene bašte, prema kojima se ECPG smatra prljavom energetskom kompanijom, pa su premije osiguranja veće”, kazao je Barjaktarović, ukazujući i da je na međunarodnom tržištu od 2017. godine došlo do povećanja cijena osiguranja za 160 posto.

Poslanici će se naknadno izjasniti o ovom zakonu.