Stručnjaci iz oblasti ekonomije i diplomatije, privrednici, predstavnici institucija, biznis i akademske zajednice, turski i crnogorski zvaničnici diskutovali su o razvoju svjetske ekonomije, crnogorskoj i turskoj poziciji na globalnoj privrednoj mapi, kao i o saradnji dvije države, stavljajući poseban fokus na stranja ulaganja u Crnu Goru.
Spajić je rekao da će 44. Vlada biti posebno orijentisana ka unapređenju životnog standarda, ekonomskom prosperitetu zemlje, jačanju vladavine prava i odlučnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, što je podudarno sa integracionim zahtjevima.
Politička stabilnost je, kazao je on, garant da će se sprovesti neophodne reforme.
“U narednom periodu posvećeno ćemo raditi na unapređenju investicionog ambijenta, kako bi smanjili biznis barijere. Efikasnost pružanja javnih usluga je u tom kontekstu prioritet, kao i reforma poreskog sistema koji mora biti jednostavan, predvidiv i transparentan. Sveobuhvatnim ekonomskim programom Evropa sad 1, smanjeno je poresko opterećenje na rad, što je najznačajniji fiksni trošak za privredu. U narednom periodu, dalje smanjenje tog opterećenja biće visoko na agendi ove Vlade kako bi naš privredni ambijent učinili još atraktivnijim”, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, veliki infrastrukturni projekti dodatno će podstaći razvoj i diversifikaciju ekonomije. Tako će se, kazao je Spajić, stvoriti preduslovi da Crna Gora iskoristi sve potencijale.
Spajić je zaključio da postoji ogroman prostor za dodatnu ekonomsku saradnju sa Turskom, posebno u oblasti turizma, energetike, zdravstva, obrazovanja, saobraćaja i poljoprivrede.
Ambasador Republike Turske u Crnoj Gori, Barış Kalkavan istakao je straetšku destinaciju i potencijal naše zemlje, čija je ekonojija u 2023. godini zabilježila pozitivne trendove.
“Bez obzira na to što globalni ekonomski šokovi donose, Crna Gora ostaje obećavajuća destinacija regiona. Bazirana na tromeđi između zapada i jugoistoka, njeguje odlične odnose sa susjedima i predstavlja dobar primjer drugim državama regiona i Evropske unije. Mi smo uvijek podržavali njen razvoj. Imamo odlične političke odnose i dobre konekcije.Naša trgovina je dostigla nivo od 380 miliona eura u 2023. godini. Preko 8 hilajda turskih kompanja posluje ovdje, a više od 20 000 Turaka podnijelo je zahtjeve za radnu dozvolu u Crnoj Gori.Zato je jako bitno da poboljšavamo veze i reputaciju između naše dvije zemlje.Dostigli smo brojku od 40 letova nedjeljno, a u ponedjeljak ćemo prvi put letovima povezati dva glavna grada. Naša republika obećala je da će samo ove godine uložiti dodatnih 800 miliona eura u Crnu Goru.Nije nam cilj samo profit, vec i podrška mladima i smanjivanje tzv. odliva mozgova”, kazao je ambasador.
Predsjednica Crnogorske Privredne komore Nina Drakić kazala je da broj turskih kompanija u Crnoj Gori čini više od jedne četvrtine njihovog ukupnog broja.
“Dijelim zadovoljstvo što smo uspjeli da ugostimo predstavnike turske biznis zajednice i da dodatno afirmišemo našu zemlju kao investicionu destinaciju. Crna Gora poslije sticanja članstva u NATO bilježi rast investicija i stranih kompanija. Podaci govore da je u prošloj godini odukupnog broja najveći broj upravo turskih firmi, više od jedne četvrtine svih stranih kompanija, što je za čak 14 puta više nego recimo prije šest godina”, kazala je Drakić, dodajući da PKCG ima uspješnu saradnju sa ambasadom, Turskom privrednom komorom, Unijom privrednih komora Turske, i poručujući da crnogorska komora ostaje na raspolaganju svim biznismenima i kompanijama iz Turske u cilju unapređenja saradnje. Istakla je još da su najperspektivnija i najznačajnija polja buduće saradnje upravo oblasti digitalne transformacije, zelene ekonomije, organske poljoprivrede, šumarstva.
Ispred organizatora, prisutnima se obratio i predsjednik TurkChama, Burhan Genç, koji je na otvaranju kazao da je sumit veliko postignuće u njihovom dosadašnjem poslovanju.
“Danas ne govorimo samo o brojkama. Naš cilj je i prikupljanje informacija koje oblikuju svjetsku i ekonomsku stvarnost u našim zemljama i svijetu generalo. Tu smo da ustanovimo put za zajedničku diskusiju i razvoj, ispitamo mogućnosti usposavljanjatrajnog partnerstvaizmeđu Crne Gore i Turske, i podijelimo viziju za bolju budućnost”, poručio je on.
Potpredsjednik TurkChama Mustafa Yiğit Yeren kazao je da je 84 miliona dolara sredstava turskih kompanija već investirano u Crnu Goru.
“Želimo da pospješimo investicije u Crnu Goru i nastavljamo da preduzimamo sve korake u tom smjeru.Investitorima ćemo staviti na raspolaganje dosta instrumenatakako bismo uspostavili veze i to će biti naša uloga u Crnoj Gori. Pored ojačavanja ekonomske i diplomatske saradnje, tu smo i da podržimo ovdašnju tursku zajednicu. Ovdje smo da ostanemo i čast nam je da budemo u zemlji u kojoj možemo ostvariti obostrano važnu saradnju na toliko različitih polja”, kazao je on.
Prednosti za strana ulaganja
Na samitu su održane dvije panel diskusije, pod nazivom “Svjetska ekonomija i trenutno stanje u Republıcı Turskoj” i “Mogućnosti i prednosti za strana ulaganja u Crnu Goru”.
Kada je riječ o presjeku svjetske ekonomije i trenutnom stanju u Turskoj i Crnoj Gori, učesnici prvog panela, prof. dr Ege Yazgan, rektor Bilgi Univerziteta, prof. dr. Sadi Uzunoğlu, predavač na Trakya Univerzitetu u Turskoj i Mladen Grgić, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomska pitanja i ekonomsku diplomatiju, podsjetili su na ogromne negativne efekte koje su pandemija virusa korona i ratovi u Ukrajini i Gazi imale na globalnu ekonomiju, pa tako i naše dvije zemlje. Konstatovano je i da je Crna Gora, iako jedna od najteže krizom pogođenih evropskih zemalja, ipak na ubjedljivom putu oporavka – zemlja koja ostaje kao prostor velikih mogućnosti i potencijala.
“Crna Gora je zemlja mogućnosti i šansi. Stopa poreza na dobit ovdje je 9% i to je velika prednost za CG privredu u odnosu na druge zemlje.Nemamo problem u vezi sa Eurozonom i deviznim poslovanjem uopšte, nemamo rizik valute. privreda se oslanja dosta na usluge u poređenju sa ostalim zemljama balkana. Vaša zemlja je na putu pristupanju Evrospkoj uniji. Shodno tome Crna Gora, osim atraktivnog turstičkog centra, treba da postane i digitalni transformacioni centar. Treba da pozovete naše kompanije koje se bave digitalnom transformacijom, da iskoristite akademiju, univerzitete. Edukacija, digitalizacija, turizam, kao i građevinska djelatnost su oblasti u koje treba ulagati”, kazao je prof. dr Sadi Uzunoğlu, na prvom panelu.
Učesnici druge panel diskusije bili su: prof. dr Erhan Aslanoğlu, predavač na Piri Reis Univerzitetu, Mert Yılmaz, osnivački partner u My Education Consultancy i prof. dr Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, istakli su oblasti u kojima ima najviše potencijala za ulaganja turskih investitora.
“Turizam i nekretnine su grane industrije koje su dominantne u Crnoj Gori. Nakon kovid pandemije, ljudi su više počeli da razmišljaju o putovanjima, kretanjima i zdravlju. Kada pogledamo crnogorsku strukturutreba razmisliti kako diverzifikovati turizam. Po mom mišljenju, Crna Gora treba da razvije sve vidove turizma, ne samo ljetnji i zimski, već i proljećnji i jesenji”, kazao je Prof. Dr. Erhan Aslanoğlu, Lecturer at the Piri Reis University.
Jedna od ključnih poruka kojima je panel zaključen, i koju je poslao dekan Jocović, odnosi se na opšti stav da su turski investitori dobrodošli da investiraju u Crnu Goru.
Preporučeno
“Dijelimo sličnu kulturu, istoriju, naslijeđe… Privredna komora Turske zaista treba je najbolja konekcija između naše Vlade i poslovnog svijeta”, poručio je Jocović.
Video