<html><head></head><body>“Intenzivnim pregovorima smo sačuvali preko milion EUR. Drago nam je da su mnogi koji su bili dio prethodnih Vlada odjednom počeli da vode računa o troškovima”, naveo je Spajić na Tviteru.



<figure class="wp-block-embed-twitter wp-block-embed is-type-rich is-provider-twitter"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">Troškovi pravnog savjetovanja u postupku izdavanja obveznice su, i u apsolutnom, i u relativnom smislu, najniži ikad u CG. Intenzivnim pregovorima smo sačuvali preko milion EUR. Drago nam je da su mnogi koji su bili dio prethodnih Vlada odjednom počeli da vode računa o troškovima <a href="https://t.co/d88DZ7LlUW">pic.twitter.com/d88DZ7LlUW</a>— Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://twitter.com/MickeySpajic/status/1353721425958473731?ref_src=twsrc%5Etfw">January 25, 2021</a></blockquote><script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</div></figure>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:203:"Troškovi pravnog savjetovanja u postupku izdavanja obveznice su, i u apsolutnom, i u relativnom smislu, najniži ikad u Crnoj Gori, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.";}

Spajić: Troškovi pravnog savjetovanja u postupku izdavanja obveznice su najniži ikad u Crnoj Gori

I. Đoković

Iako je bivši premijer Dritan Abazović pompezno najavljivao da će preuzimanjem trajektne linije Kamenari Lepetane država ostvarivati multimilionske prihode, podaci poreske uprave o poslovanju MOrkosg dobra za prošlu godinu pokazuju drugačije stanje. Iako je kupovinom trajekata imovina JPMD značajno narasla, negativni efekti na poslovanje te institucije su više nego očigledni. Podaci pokazuju da su dugoročne [&hellip;]

OD ABAZOVIĆEVIH NAJAVA OSTALI SAMO "DUGMIĆI": Prihodi MORSKOG DOBRA, uprkos preuzimanju trajektnog prevoza, značajno manji | Standard

OD ABAZOVIĆEVIH NAJAVA OSTALI SAMO &#8220;DUGMIĆI&#8221;: Prihodi MORSKOG DOBRA, uprkos preuzimanju trajektnog prevoza, značajno manji

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

“Zakonom su stvoreni neophodni mehanizmi koji će obezbijediti sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje inspektora, profesionalizam i kvalitet rada inspekcijskih organa, a što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora u smislu njihove pravne sigurnosti”, navodi Vlada. Ističu da ovaj Zakon ima za cilj da otkloni sve nedoumice i nejasnoće koje ovaj propis stvara građanima [&hellip;]

Vlada ukinula Upravu za inspekcijske poslove, ministarstva će imati svoje inspekcije | Standard

Vlada ukinula Upravu za inspekcijske poslove, ministarstva će imati svoje inspekcije

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Odluka da se Katnić tereti za članstvo u kriminalnoj grupi odanoj ,,kavčanima“ &#8211; koja je donijeta uz saglasnost prvog čovjeka SDT-a Vladimira Novovića &#8211; povlači brojne nejasnoće i kontroverze. Prije svega, zbog činjenice da je upravo glavni specijalni tužilac Katnić sa saradnicima podnio više optužnica koje terete desetine članova kavačkog kriminalnog ganga i njihove šefove [&hellip;]

Kad nekadašnji optuženici presuđuju svojim tužiocima | Standard

Kad nekadašnji optuženici presuđuju svojim tužiocima

Tok sjednice: Poslanik SD-a Nikola Zirojević&nbsp;upitao je ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da li smatra da je insistiranjem da svakog kandidata za direktora UP podvrgne poligrafu, narušio njihov ugled i dostojanstvo? &#8220;Kada smo gledali tu tragičnu sagu, bio sam u nevjerici kada sam saznao da su ljudi koji treba da budu najčasniji i najpošteniji u [&hellip;]

(UŽIVO) Šaranović: Spreman sam za poligraf, MUP Srbije još ne odgovara o Mandićevom državljanstvu | Standard

(UŽIVO) Šaranović: Spreman sam za poligraf, MUP Srbije još ne odgovara o Mandićevom državljanstvu

S Rastoder

&#8220;Crnogorska vlast, a posebno njen vrh, nema prostora da pred čitavim čovječanstvom prihati desnu nacionalističku, rigidnu retoriku koja dolazi iz Beograda i Banja Luke i da nijemo promatra događaje oko donošenja Rezolucije o Srebrenici u UN. To bi biila civilizacijska sramota za Crnu Goru bez obzira na untarpolitičke razloge i bez obzira na Spajićev savez [&hellip;]

KAZAZ ZA STANDARD: Spajić taktizira tamo gdje ne bi smio - Nema snage da osudi genocid u Srebrenici, jer je pupčanom vrpcom vezan za Beograd | Standard

KAZAZ ZA STANDARD: Spajić taktizira tamo gdje ne bi smio &#8211; Nema snage da osudi genocid u Srebrenici, jer je pupčanom vrpcom vezan za Beograd

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom objave intervjua na portalima, koji je „Antena M“ dao M.Đ., a koji je od strane Uprave policije dostavljen na ocjenu ovom tužilaštvu radi preispitivanja eventualnog postojanja elemenata bića krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti&#8221;, kaže se u odgovoru. Od strane tužilaštva dat [&hellip;]

Tužilaštvo formiralo predmet zbog Đukanovićevog intervjua | Standard

Tužilaštvo formiralo predmet zbog Đukanovićevog intervjua

“Danas je ispitan navodno oštećeni u ovom predmetu koji je pokušavao da ocrni Petra Lazovića &#8211; onako nekim floskolama, sa naučenim tekstom. Kada smo profesionalno pristupili ispitivanju, on nije znao da objasni koji su sve ljudi tu učestvali u toj torturi. Naveo je da je bilo trideset ljudi pod fantomkama i – neverovatno &#8211; da [&hellip;]

Borović dostavio ljekarski izvještaj: Navodna žrtva torture Petra Lazovića bez vidljivih povreda | Standard

Borović dostavio ljekarski izvještaj: Navodna žrtva torture Petra Lazovića bez vidljivih povreda

Presudom koju je u Višem sudu izrekla sutkinja Nada Rabrenović, oglašena je krivom i direktorka Zavoda za izgradnju Bara Danijela Krković i osuđena je na godinu i po zatvora, dok je procjenitelj Rafael Vreteničić oslobođen optužbe. Kao olakšavajuće okolnosti, Rabrenović je cijenila Pavićevićeve porodične prilike i to što ima 73 godine, a kao otežavajuće njegovu [&hellip;]

Žarko Pavićević osuđen na dvije godine zatvora, Poštu Crne Gore oštetio za više od 900.000 eura | Standard

Žarko Pavićević osuđen na dvije godine zatvora, Poštu Crne Gore oštetio za više od 900.000 eura

Razgovori između dvije strane su učestali posljednjih mjeseci, iako su razlike rasle, a Blinken je kineskom šefu države izrazio zabrinutost u vezi sa podrškom Kine Rusiji i njenoj invaziji na Ukrajinu, kao i drugim pitanjima, uključujući Tajvan i Južno kinesko more, ljudska prava i proizvodnju i izvoz sintetičkih jedinjenja opioida.



Blinken je zvučao pozitivno o nedavnom napretku postignutom u bilateralnoj saradnji, uključujući vojne komunikacije, borbu protiv narkotika i vještačku inteligenciju, o čemu su se dvije strane složile da započnu dijalog o tome kako da smanje rizike od sve naprednijeg razvoja tehnologije.



„Posvećeni smo održavanju i jačanju komunikacionih linija kako bismo unaprijedili tu agendu i ponovo se odgovorno bavili našim razlikama kako bismo izbjegli bilo kakvu pogrešnu komunikaciju, bilo kakvu pogrešnu percepciju, bilo kakve pogrešne procjene“, rekao je Blinken.



Ali on je naglasio da čak i u nastojanjima da se produbi saradnja tamo gdje su interesi usklađeni „Sjedinjene Države veoma jasno gledaju na izazove koje postavlja (Kina) i na naše konkurentne vizije za budućnost“.



„Amerika će uvijek braniti naše suštinske interese i vrijednosti“, poručio je Blinken.



On je naglasio da je izrazio stalnu zabrinutost u vezi sa isporukama materijala, uključujući mašinske alate i mikroelektroniku, Pekinga Moskvi koje predsjednik Vladimir Putin koristi za jačanje odbrane Rusije i njenog rata protiv Ukrajine.



„Rusija bi se borila da održi svoj napad na Ukrajinu bez podrške Kine“, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka sa Si Đinpingom.



Blinken je ocijenio da „napajanje ruske odbrambene industrijske baze ne samo da ugrožava bezbjednost Ukrajine, već ugrožava i evropsku bezbjednost“.



On je podsjetio da su Kini već prenijeti stavovi da je osiguravanje transatlantske bezbjednosti suštinski dio američkih interesa.



„U našim današnjim diskusijama jasno sam stavio do znanja da ćemo taj problem, ako ga Kina ne riješi, riješiti mi“, naglasio je američki državni sekretar.



Blinken nije precizirao kako bi se Sjedinjene Države bavile tim pitanjem ako ne bude Kina, navodi AP i podsjeća da je Vašington je uveo brojne sankcija kineskim firmama zbog poslovanja sa zemljama poput Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.



On je rekao kako je ohrabrio Kinu da iskoristi svoj uticaj „da obeshrabri Iran i njegove sledbenike od širenja sukoba na Bliskom istoku“ i da ubijedi Sjevernu Koreju „da okonča svoje opasno ponašanje i uključi se u dijalog“.



Blinken je s kineskim predsjendikom razgovarao i o pomorskim manevrima u spornom Južnom kineskom moru i ponovio „gvozdenu“ američku podršku Filipinima, svom najstarijem savezniku u Aziji.



Si Đinping je poručio da Kina i SAD moraju tražiti zajednički jezik „umjesto da se upuštaju u opaku konkurenciju“.



„Kina je srectna što vidi samouvjerene, otvorene, prosperitetne i napredne Sjedinjene Države“, rekao je kineski lider.



„Nadamo se da će SAD takođe može gledati na razvoj Kine u pozitivnom svjetlu. Ovo je fundamentalno pitanje koje se mora riješiti”, porućio je Si.



Ranije danas Blinken je imao duge razgovore sa kineskim ministrom vanjskih poslova Vang Jijem i ministrom javne bezbjednosti Vang Sjaohongom, podsjeća AP.

Blinken tražio od Sija da prekine podršku Rusiji: Ako Kina to ne riješi – mi ćemo

Smatrau da naša zemlja kao kandidat za punopravno članstvo u EU ima i obavezu da poštuje sve presude međunarodnih sudova, koji imaju jasan stav po ovom pitanju.



“Takođe, poštujemo sve rezolucije koje su usvojene u crnogorskom parlamentu, a koje se odnose i na genocide počinjene na našim prostorima u prethodnom periodu. Ne podržavamo da se zbog odgovornosti bilo kog pojedinca, imputira odgovornost bilo kom narodu”, navode iz PES.



Ističu da su apsolutno protiv korištenja ove teme u dnevno-političke svrhe, jer se radi o pitanju koje otvara rane prošlosti.

PES: Poštujemo rezoluciju Skupštine, genocide prave pojedinci, a ne narodi

Pojas Gaze (Foto: Guliver)

Ekipe su izvijestile da su pojedina tijela pronađena sa vezanim rukama i sa isječenim i zašivenim abdomenima na način suprotan uobičajenim tehnikama zatvaranja rana koje se primjenjuju u Pojasu Gaze, što je izazvalo sumnju na krađu organa.



Pronađeno je unakaženo tijelo djevojčice u hirurškoj odeći, zbog čega timovi sumnjaju da je bila sahranjena živa, saopštile su ekipe, koje su našle i tijelo druge žrtve koja je takođe nosila hirurški ogrtač.

Spasilački timovi sumnjaju na krađu organa u Pojasu Gaze

7C6C5AAA-740F-4CA1-9DC9-450F7CD7FC06_cx0_cy8_cw0_w1597_n_r1_st_s

OEBS je na Instagramu 26. aprila konstatovao da je presuda izrečena skoro 14 godina nakon podizanja prve optužnice i da se na nju se još mogu uložiti žalbe.



Viši sud u Beogradu je 24. aprila saopštio da je sedam bivših vojnika JNA proglašeno krivim za ratne zločine počinjene 1999. u oblasti Peći, osuđujući ih na ukupno 56 godina zatvora.



Nekadašnji pripadnik Vojske Jugoslavije (VJ) Toplica Miladinović osuđen je na 20 godina zatvora za ratni zločin nad kosovskim Albancima u selima u okolini Peći 1999. godine, dok su još šestorica pripadnika Vojske Jugoslavije osuđeni na višegodišnje kazne.



&#8220;Obezbjeđivanje pravde za žrtve i sprečavanje toga da odgođena pravda zaista postane uskraćena pravda, od ključnog je značaja za Srbiju i region&#8221;, naveo je OEBS.



Prema optužnici, nekadašnji pripadnici 177. Vojno-teritorijalnog odreda Vojske Jugoslavije, poznatog pod imenom &#8220;Šakali&#8221;, učestvovali su u masakru nad kosovskim Albancima u selima Ćuška, Zahač, Pavljan i Ljubenić tokom aprila i maja 1999.



Okrivljeni su, kako se navodi, učestvovali u ubistvima i uništavali i pustošili imovinu civila.



Tužilaštvo je Miladinovića teretilo da je kao komandant teritorijalnog odreda naredio protjerivanje albanskih civila i da je znao za ubistva i pljačke tokom prisilnog raseljavanja.



U optužnici se navodi se da su ubistva vršena na svirep i podmukao način, da se neretko pucalo žrtvama u leđa, nakon čega je većina tijela zapaljena da bi bilo onemogućeno utvrđivanje identiteta žrtava.



Na presudu Višeg suda, koja je objavljena 24. aprila, moguća je žalba Apelacionom sudu.



Suđenje u slučaju &#8220;Ćuška&#8221; je počelo 2010. godine, prva presuda je donijeta 2014, ali je Apelacioni sud Srbije ukinuo 2015. godine.

OEBS povodom presude za zločine na Kosovu pozvao na efikasnije procese

Timoti Melon, nasljednik bankarske porodice Melon, je od 2022. uložio najmanje 16,5 miliona dolara u organizaciju &#8220;Maga&#8221; koja je bliska Trampu, a poznato je da je tokom predsjedničkih izbora u SAD 2020. godine uložio najmanje 20 miliona dolara u organizaciju &#8220;America First Action&#8221; koja je takođe povezana sa Donaldom Trampom, prenosi Euronews.



Forbes procjenjuje Melonovo bogatstvo na 14,1 milijardu dolara, a poznato je da je on istovremeno uložio i najmanje 20 miliona dolara u kandidaturu Roberta Kenedija za predsjednika SAD.



Bračni par Ajzak i Lara Perlmuter su uložili više od 10 miliona dolara u Trampovu sadašnju kampanju, a u 2020. su uložili 21 milion dolara u njegovu kandidaturu.



Treća na listi je preduzetnica Linda Mekmejhon koja je donirala Trampu više od 10 miliona dolara u ovom izbornom ciklusu, a u 2019. i 2020. je uložila više od 15 miliona dolara.



Uspješni hotelijer Robert Bigelou je u ovom izbornom ciklusu u organizaciju &#8220;Maga&#8221; uložio devet miliona dolara i obećao je da će ukupno uložiti 20 miliona dolara.



Listu zatvara imućna Patriša Dugan koja je u Trampovu sadašnju kandidaturu uložila više od pet miliona dolara, a ranije je sa svojim bivšim mužem Robertom već investirala u Trampovu kampanju u 2020. godini.

Ko su najveći donatori Trampove kampanje

„U okviru korisničke baze, rast je najevidentniji u postpaid segmentu, dok se i u prvom kvartalu potvrđuje stabilna pozicija tržišnog lidera po broju korisnika mobilnog interneta. Na izrazito konkurentnom tržištu telekomunikacija, Crnogorski Telekom je mart završio na prvoj poziciji, kada je riječ o zadovoljstvu korisnika“, navodi se u saopštenju.



Finansijske rezultate poslovanja Telekoma u prvom kvartalu, kako su naveli, karakterišu stabilni trendovi.



Pozitivna kretanja u maloprodaji dominantno su uslovila rast prihoda 4,6 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine.



„Operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), nakon najma i isključujući posebne uticaje, iznosila je 7,3 miliona EUR, što predstavlja rast od tri odsto u odnosu na uporedni period“, rekli su iz kompanije.



Crnogorski Telekom je, prema riječima njegovih predstavnika, prvi kvartal zaključio i kao tržišni lider kada je riječ o zadovoljstvu korisnika, što je pokazalo istraživanje koje realizuje nezavisna, strana agencija po metodologiji relevantnoj na globalnom nivou.



„Prema percepciji korisnika, Telekom u odnosu na konkurenciju u najvećoj mjeri prednjači po ocjeni kvaliteta mobilne mreže i brzine mobilnog interneta. Korisnici visoko ocjenjuju i kvalitet uslužnih kanala, dok je nova TV platforma – MagentaTV značajno podigla zadovoljstvo i u ovom segmentu, kako zbog naprednih funkcionalnosti, ali i sadžaja, odnosno novih kanala koji su dostupni našim korisnicima“, dodaje se u saopštenju.



Poseban dio je Magenta Moments, inovativan program povoljnosti i nagrađivanja Crnogorskog Telekoma, koji bilježi odlične rezultate, iz aspekta broja aktivacija, kao i korisničkih ocjena.



Postpaid baza porasla je čak osam odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, čime je nastavljen stabilan rast broja postpaid korisnika i potvrđena prva pozicija na izrazito konkurentnom tržištu.



Telekom je tržišni lider i u segmentu broja korisnika mobilnog interneta, sa rastom od tri odsto u odnosu na isti period prošle godine.



„Kontinuirane investicije u infrastrukturu, rezultirale su dostupnošću optičke mreže za novih 8,2 hiljade domova, što predstavlja povećanje od šest odsto, čime je postignuta ukupna pokrivenost optikom za oko 137 hiljada domova. Povećao se i broj korisnika na optičkoj mreži Telekoma i to 12 odsto, u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal“, precizira se u saopštenju.



Mart je zaokružen i stabilnim trendovima u segmentu širokopojasnih priključaka 84 hiljada korisnika i TV korisničke baze 89 hiljada korisnika.



Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, Stjepan Udovičić, je kazao da pregled rezultata daje jasnu sliku njihove strategije koju dosljedno inkorporiraju u poslovanje.



„Telekom je garant kvaliteta i stabilnosti servisa, investira u mrežu i inovacije i tako forsira ostatak tržišta da prati inovativne tehološke izazove koje postavljamo. Kada govorimo o najsavremenijim zahtjevima razvijenih, svjetskih tražišta, u Telekomu smo pokazali da smo spremni da pratimo trendove i da inovativna rješenja isporučujemo prije svih u Crnoj Gori. Imamo i odgovor &#8211; zadovoljstvo naših korisnika, kao ključan indikator ispravnosti onoga što preduzimamo“, poručio je Udovičić.



On je podsjetio da nastavljaju da investiramo i da nakon 2022. godine, kada su krenuli sa 5G tehnologijama, danas imaju najveću i najbržu 4G i 5G mrežu, već pokrivaju preko 80 odsto stanovništva 5G signalom i ne planiraju da se zaustave.



„U fokusu ulaganja je i nova TV platforma &#8211; MagentaTV, ubrzan proces migracije, konstantno inoviranje sadržaja, ali i nove funkcionalnosti u okviru platforme, koje tek treba da isporučimo tržištu. Započeti su i procesi modernizacije jezgra mreže u glasovnom segmentu, kao i u segmentu jezgra mreže, koje podržava prenos podataka, u procesu pripreme mreže za samostalni 5G (5G Standalone)“, rekao je Udovičić.



Prema njegovim riječima, u Telekomu nema naglih iskoraka bez pokrića, što će tržište, kako vjeruje, nastaviti da nagrađuje, naravno ukoliko opšti, društveni kontekst bude stabilno orijentisan.



„Prepoznati smo i kao kompanija koja odgovorno djeluje, investira i podupire zajednicu u okviru koje posluje u najširem smislu. Radili smo i nastavićemo da radimo na projektima, ali i podizanju svijesti o pozitivnim praksama koje ciljaju na životnu sredinu“, dodao je Udovičić.



Telekom, kako je naveo, sa zadovoljstvom i strateški investira značajna sredstva u ovaj segment, ali je važan odgovor i podrška ne samo korsnika, već i šire javnosti.



„Usmjeriću se na eksternu digitalizaciju procesa, gdje smo na nivou od 75 odsto korisničke baze koja koristi elektronski račun, sa namjerom da ovaj procenat dodatno poguramo naprijed. Zato pozivam korisnike da razmisle o elektronskoj alternativi, prevaziđu barijeru i prihvate jednostavnije rješenje i to bez predrasude da je pojedinačni čin bez značaja, jer u finalnom presjeku svako odgovorno djelovanje ima uticaj“, zaključio je Udovičić.

Telekom nastavlja s trendom poslovnog rasta

&#8220;Kosovo će se potruditi da uskoro postane druga država na Zapadnom Balkanu, poslije Crne Gore, koja svojim građanima garantuje pravo na istopolno životno partnerstvo. Naporno ćemo raditi na tome da to prođemo u bliskoj budućnosti&#8221;, rekao je Kurti u njemačkom Bundestagu.



On je na marginama jučerašnjeg skupa, koji je povodom 75. godišnjice osnivanja Vijeća Evrope organizovala njemačka vladajuća socijaldemokratska SPD, za portal Euractiv Njemačka rekao da za razliku od 2022. godine, sada ima podršku većine poslanika svoje partije Samoopredjeljenje da se o legalizaciji istopolnih zajednica glasa u maju.



Kurti je izrazio uvjerenje da će prijedlog biti usvojen u parlamentu, iako još mora da ubijedi jedanaest poslanika pozicije da za njega glasaju. Dodao je da je odluka o sjednici Vlade o tom pitanju već usvojena.



Uvođenje istopolnih brakova bilo bi, piše Euractiv, veliki korak jer bi Kosovo postalo prva većinski muslimanska država koja je tako nešto učinila.

Kosovo postaje druga zapadnobalkanska država koje legalizuje istospolne brakove

Temeljni ugovor između SPC i države Crne Gore potpisan je 3. avgusta 2022. godine, a potpisali su ga patrijarh srpski Porfirije i tadašnji premijer Dritan Abazović.



Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti uklonjeni su sporni članovi koji su se odnosili na mogući prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine.



“U odnosu na prigovore podnosilaca formalno-pravne prirode, Ustavni sud je utvrdio da zaključenjem Temeljnog ugovora u ime Crne Gore od strane Vlade Crne Gore, gdje su kao strane ugovornice označene Crna Gora i Srpska pravoslavna crkva, nije prekoračena nadležnost Vlade iz člana 100 Ustava”, kazali su iz Ustavnog suda u saopštenju.



Naime, Ustav ne uređuje način i postupak zaštite ljudskih prava i sloboda već, saglasno odredbi člana 16 tačka 1 i 5 Ustava, daje ovlašćenje zakonodavcu da, uz poštovanje ustavnih principa, uredi način njihovog ostvarivanja, kada ocijeni da je to neophodno i da uredi druga pitanja od interesa za interesa za Crnu Goru.



Članom deset ovog Zakona propisano je da se “pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada Crne Gore i vjerske zajednice“.



“Stoga, budući da Zakon o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, uz Ustav Crne Gore, baštini pravo na slobodu vjeroispovjesti, dajući mogućnost vjerskim zajednicama uobličavanja pravnih okvira garantovanih prava i slobode i praktikovanja vjeroispovjesti putem zaključivanja ugovora koje u ime Crne Gore zaključuje Vlada Crne Gore, te polazeći od ustavne obaveze države da obezbijedi ostvarivanje ljudskih prava među kojima je i ovo, Ustavni sud nalazi da zaključivanjem Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC, kao stranama ugovornicama, gdje je u ime Crne Gore takav ugovor potpisan od predsjednika Vlade Crne Gore, nije povrijeđeno načelo podjele vlasti iz člana 11 Ustava, niti je Vlada Crne Gore prekoračila ovlašćenje koje crpi iz nadležnosti propisane članom 100 Ustava”, navode u saopštenju.



Naprotiv, obezbijeđeno je poštovanje ustavnosti i zakonitosti iz člana 145 Ustava jer je Temeljni ugovor zaključen od strane ovlašćenog lica u skladu sa Ustavom i Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, budući da nije mogao biti zaključen kao međunarodni ugovor jer je riječ o vjerskoj zajednici a ne državnom subjektu, predočili su iz Ustavnog suda.



“Dok je sa druge strane Crna Gora po Ustavu, međunarodnim ugovorima i pomenutom Zakonu, u obavezi da obezbijedi realizaciju prava koja garantuje”, naveli su iz suda.

Ustavni sud odbio inicijativu za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora

Troškovi pravnog savjetovanja u postupku izdavanja obveznice su, i u apsolutnom, i u relativnom smislu, najniži ikad u Crnoj Gori, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.