SUKOB NA BLISKOM ISTOKU UDARA NA INDUSTRIJU ČIPOVA: Da li bi prekid isporuke helijuma mogao zaustaviti tehnološki svijet?

SUKOB NA BLISKOM ISTOKU UDARA NA INDUSTRIJU ČIPOVA: Da li bi prekid isporuke helijuma mogao zaustaviti tehnološki svijet?

I. Đoković

13/03/2026

09:37

Svjetska industrija čipova, vrijedna više od 600 milijardi dolara godišnje, suočava se sa potencijalnim novim poremećajem koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za globalnu ekonomiju. U središtu problema nalazi se helijum – rijedak gas bez kog moderna proizvodnja čipova praktično ne može da funkcionisiše.

Posljednjih sedmica rastu tenzije na ključnim pomorskim rutama na Bliskom istoku, posebno u području Persijskog zaliva i Crvenog mora. Zbog bezbjednosnih prijetnji i napada na trgovačke brodove, dio brodskih kompanija počeo je izbjegavati te rute, što izaziva zabrinutost u tehnološkom sektoru. Upravo tim pravcima prolazi značajan dio svjetskih isporuka industrijskih gasova, uključujući helijum.

ZAŠTO JE HELIJUM KLJUČAN ZA INDUSTRIJU ČIPOVA?

Helijum ima ključnu ulogu u proizvodnji poluprovodnika. U fabrikama čipova koristi se za hlađenje sofisticirane litografske opreme i održavanje stabilnih uslova tokom proizvodnog procesa. Za razliku od mnogih drugih industrijskih gasova, helijum je izuzetno težak za zamijeniti, jer posjeduje jedinstvene termalne i hemijske karakteristike. Zbog toga bi ozbiljan prekid u njegovoj isporuci mogao brzo uticati na rad fabrika čipova širom svijeta.

Posebno su osjetljive zemlje koje dominiraju globalnom proizvodnjom memorijskih čipova. Južna Koreja, dom tehnoloških giganata Samsung Electronics i SK Hynix, proizvodi približno 60 odsto svjetskih memorijskih poluprovodnika. Ti čipovi predstavljaju ključnu komponentu za pametne telefone, servere za vještačku inteligenciju, grafičke procesore, električna vozila i gotovo svu modernu elektroniku.

JUŽNA KOREJA I GLOBALNA PROIZVODNJA ČIPOVA

Ukoliko bi fabrike poput onih koje vode Samsung i SK Hynix morale usporiti ili privremeno obustaviti proizvodnju zbog nedostatka industrijskih gasova, posljedice bi se brzo prelile na čitav tehnološki ekosistem. Proizvođači grafičkih procesora, poput američkih kompanija koje razvijaju AI akceleratore, zavise od stabilne isporuke memorijskih čipova visokih performansi. Svako usporavanje proizvodnje moglo bi usporiti izgradnju novih data centara i razvoj sistema vještačke inteligencije.

Efekti bi se mogli osjetiti i u potrošačkom sektoru. Proizvođači pametnih telefona, laptopa i električnih vozila oslanjaju se na složene lance snabdijevanja koji uključuju desetine vrsta poluprovodnika. Čak i kratkotrajan poremećaj može dovesti do kašnjenja u proizvodnji, rasta cijena i smanjene dostupnosti uređaja na tržištu.

Samsung Galaxy

Helijum nije jedini resurs koji izaziva zabrinutost. Industrija čipova zavisi i od drugih rijetkih gasova i metala, poput neona i paladijuma. Neon se koristi u laserskim sistemima za litografiju, dok je paladijum važan u proizvodnji određenih elektronskih komponenti. Prema pisanju medija koji pomno pate tehnološki razvoj, značajan dio globalne proizvodnje neona poticao je iz istočne Evrope prije rata u Ukrajini, što je već ranije dovelo do skokova cijena i straha od nestašice.

KATAR MEĐU NAJVEĆIM IZVOZNICIMA HELIJUMA

Tržište helijuma već godinama prolazi kroz period povremenih nestašica. Najveći svjetski proizvođači su Sjedinjene Američke Države, Katar i Alžir. Katar, koji je jedan od ključnih izvoznika tečnog helijuma, transportuje velike količine upravo morskim putem kroz Persijski zaliv. Svaki poremećaj u tim transportnim pravcima može brzo uticati na globalnu ponudu.

Stručnjaci trenutno upozoravaju da bi potencijalna kriza u snabdijevanju mogla podsjetiti na veliku globalnu nestašicu čipova iz perioda 2020–2022. godine, kada je pandemija COVID-19 poremetila proizvodnju i logistiku širom svijeta. Tada su automobilske kompanije privremeno obustavljale proizvodnju, a potrošačka elektronika postala je skuplja i teže dostupna.

Međutim, za razliku od pandemijskog poremećaja koji je prvenstveno pogodio proizvodne kapacitete, potencijalni problem sa industrijskim gasovima predstavljao bi udar na samu osnovu proizvodnog procesa. Bez ključnih sirovina, čak i najsavremenije fabrike vrijedne desetine milijardi dolara ne mogu raditi punim kapacitetom.

Foto: Pixabay

Zbog toga tehnološke kompanije i vlade sve više ulažu u diverzifikaciju lanaca snabdijevanja, strateške rezerve industrijskih gasova i razvoj novih proizvodnih centara izvan tradicionalnih tehnoloških hubova. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Japan i Južna Koreja već su pokrenuli programe vrijedne stotine milijardi dolara kako bi smanjili zavisnost od ograničenog broja dobavljača.

Iako za sada nema potvrda o potpunom prekidu isporuke helijuma, rastuće geopolitičke tenzije ponovo pokazuju koliko je globalna tehnološka industrija osjetljiva na poremećaje u lancima snabdijevanja. U svijetu u kojem gotovo svaki uređaj – od pametnog telefona do AI servera, zavisi od poluprovodnika, čak i jedan rijedak gas može postati ključna karika koja određuje tempo tehnološkog razvoja.

Izvor (naslovna fotografija): Next Gen AI chips

Ostavite komentar

Komentari (0)

X