Tolić se u razgovoru za Standard osvrnuo na planove za predstojeću zimsku sezonu, kao i na važnost poboljšanja infrastrukture, kako bi Aerodromi Crne Gore (ACG) mogli adekvatno da odgovore na broj putnika, koji odavno prevazilazi kapacitete ACG.

STANDARD: Koji su problemi sa kojima se suočavate otkako se stupili na mjesto direktora Aerodroma CG?

TOLIĆ: Crna Gora, kao jedna od najljepših zemalja svijeta, ima fantastičnu perspektivu i smatram da može da bude naredna evropska hit destinacija – ne samo tokom ljeta, već i tokom cijele godine. U tom kontekstu, nove avio-linije su ključni most između turista koji su željni novih destinacija i skrivenog dijamanta – Crne Gore.

U lancu zajedničke, državničke politike promocije Crne Gore – u kom su resorna ministarstva, Nacionalna turistička organizacija i privrednici, Aerodromi Crne Gore jasno prepoznaju svoje mjesto i spremni su da odgovore zadatku.

A, jedan od naših zadataka, ujedno i izazova, je svakako otvaranje novih ruta. U tom smislu, očigledno je da Aerodromi Crne Gore ne raspolažu odgovarajućom infrastrukturom što smo vidjeli i tokom ovoga ljeta kada je broj putnika uveliko prevazilazio naše kapacitete.

Dakle – širenje terminala oba aerodroma i povećanje broja linija su prioriteti menadžmenta Aerodroma Crne Gore.

Ovo je ujedno prilika da naglasimo i da Aerodromi Crne Gore tokom 2024. godine bilježe rekorde. Nijedna godina u istoriji nije bila bolja od ove. Od 1. januar januara do 24. novembra smo opslužili preko 2.750.000 putnika što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.

Posebno smo ponosni što smo u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, i što smo u Tivtu, takođe, prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.

S obzirom na to da tokom 2025. godine očekujemo nove rekorde – moramo biti spremni za to.

STANDARD: Kakva je vaša vizija razvoja Aerodroma CG?

TOLIĆ: Odluka o razvoju je u rukama vlasnika – Vlade Crne Gore.

Kako sam i predočio – Aerodromi Crne Gore su na raskršću – broj putnika konstantno raste, a terminali ostaju u kvadraturama od prije skoro 30 godina. Rješenje je u finalnom odgovoru na pitanje – da li slijedi koncesija ili kompanija ostaje u državnom vlasništvu.

Poznato je da investicije izostaju od 2018. godine kada je otvorena tema o mogućoj koncesiji. Razumijem da se niko nije odvažio da započne ulaganje u vrijednosti od oko 150 milona eura s neizvjesnim ishodom da li će državnoj kompaniji ostati upravljačka prava ili će pripasti koncesionaru, ali zato danas moramo da se suočimo sa činjenicom da naša infrastruktura ne prati potrebe putnika.

Iz iskustva tvrdim da Aerodromi Crne Gore imaju potencijal da budu novi ‘bum’ na evropskom tržištu u dogledno vrijeme. U slučaju koncesije, taj razvoj će se desiti relativno brzo jer privatni kapital ‘ne robuje’ administrativnim procedurama javnog sektora – raznim odobrenjima, saglasnostima, postupcima javnih nabavki… u šta se možemo uvjeriti na primjerima iz najbližeg okruženja. Sa druge strane, ukoliko ACG ostanu u državnom vlasništvu, moraćemo da budemo strpljiviji uslijed navedenih zakonskih i svih ostalih procedura koje do posljednjeg slova, u transparentnom i otvorenom procesu, treba ispoštovati. Obje opcije su perspektivne, ali, naravno, iz različitih rakursa.

STANDARD: Koje mjere planirate preduzeti za sljedeću ljetnju sezonu, kako biste riješili infrastrukturne izazove i povećali kapacitete tokom špica sezone, s ciljem produženja turističke sezone na sedam mjeseci?

TOLIĆ: U zavisnosti od brzine administrativnih procedura, ACG se spremaju za djelimično širenje podgoričkog i tivatskog terminala kako bismo tokom 2025. godine turistima pružili iole lagodnije putničko iskustvo.

STANDARD: Da li uskoro možemo očekivati nove linije?

TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i, nadamo se, novim partnerima. Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije „World Routes“ koja je u oktobru održana u Bahreinu.

Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama. O nivou interesovanja za Aerodrome Crne Gore možda najbolje govori da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan jedan veliki British Airways, koji bi eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, tzv. legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta. Oni imaju posebnu i stratešku važnost za naše funkcionisanje.

U Bahreinu su se, između ostalog, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju, Barselonu…

STANDARD: Što je preduslov za otvaranje nove avio-linije u zimskim mjesecima?

TOLIĆ: Crna Gora, iako prirodom može da parira i Alpima, je malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit. Jednostavno rečeno, nije im isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci. To, međutim, sada može da bude okolnost koju ćemo da pretvorimo u našu prednost. Dakle, ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da konkretno odgovorimo na postavljeno pitanje.

To nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu. Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate. Na taj način otvaramo novi put turista ka Crnoj Gori, i radimo u javnom interesu – nudeći svojim građanima da putuju iz svoje kuće.

Ovo je prilika da podsjetimo, jer se o tome malo i rijetko govori, da Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost. Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi Crne Gore svake godine avio-kompanijama odobre oko 10 miliona eura popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu.

STANDARD: Kakav je vaš plan za postizanje konkurentnosti Aerodroma u odnosu na Aerodrom Tirana koji sada preuzima veliki broj putnika?

TOLIĆ: Mi smo već preduzeli niz koraka tim povodom jer me, kako sam već ranije javno saopštio, boli kada građani Crne Gore odlaze za Tiranu i putuju sa njihovog aerodroma umjesto da tu uslugu dobiju u svojoj zemlji. Svjestan da građani opravdano negoduju, vjerujem da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone. Radimo na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, našim mogućnostima ali i o javnom interesu.

STANDARD: Da li ste upoznati sa situacijom pogrešne uplate novca i dokle se stiglo sa povraćajem tog novca i da li su pokrenuti disciplinski postupci?

TOLIĆ: Kao što su Aerodromi Crne Gore saopštili ranije ove godine, a povodom sporne uplate od 551.000 eura, odmah su preduzete sve radnje koje su u nadležnosti kompanije u cilju utvrđivanja svih činjenica i eventualne odgovornosti zaposlenih. Osim što je slučaj prijavljen policiji 20. marta, dodatno je, 28. marta pokrenut i disciplinski postupak protiv više zaposlenih. Da bi se izbjegla eventualna pristrasnost, postupak je vodilo ovlašćeno, nezavisno lice. U tom postupku je utvrđeno da ne postoji odgovornost zaposlenih u vezi sa navedenom uplatom. Ipak, interna revizija, kako smo to ranije i javno saopštili, pokazala je da postoje određene nepravilnosti i, shodno njihovim preporukama, u kontinuitetu usvajamo procedure kako bismo sistemski unaprijedili procese rada uključujući međunarodne transakcije.

Istovremeno, pred nadležnim državnim tužilaštvima su u toku postupci o čijem ishodu još nemamo povratnu informaciju.

Kada je riječ o novcu, Aerodromima Crne Gore je vraćeno 509.000 eura dok smo povodom preostalih 42 hiljade eura u svakodnevnim pregovorima sa svim relevantnim institucijama koje su učestvovale u prenosu sredstava.