Kako su kazali, Parlament prilikom ponovnog normiranja nije uzeo u obzir preporuku Socijalnog savjeta – tijela utemeljenog Ustavom, nadležnog za usklađivanje pitanja od značaja za zaposlene i poslodavce, koje čine predstavnici Vlade, reprezentativnih sindikata i reprezentativne organizacije poslodavaca.

“Upravo kroz to tijelo postignut je tripartitni kompromis koji je predviđao mogućnost rada nedjeljom isključivo tokom ljetnje i zimske turističke sezone (ukupno pet mjeseci), obavezan slobodan naredni vikend za zaposlene koji rade nedjeljom, kao i uvećanje dnevnice od 80 odsto. Time je bio obezbijeđen realan balans između zaštite prava radnika i potreba privrede”, navodi se u saopštenju.

Iz Unije poslodavaca ističu da ignorisanje tog kompromisa znači ignorisanje socijalnog dijaloga kao ustavne kategorije i mehanizma za usklađivanje suprotstavljenih interesa u društvu.

“Posebno je problematično što prilikom donošenja izmjena nijesu predstavljeni relevantni ekonomski parametri. Crnogorska ekonomija je izrazito sezonalna, a trgovina je komplementarna turizmu – strateškoj grani od koje u značajnoj mjeri zavise budžetski prihodi i ukupna privredna aktivnost.Juče (ponovo) usvojene izmjene direktno utiču na konkurentnost naše turističke ponude (naročito u kontekstu regionalne konkurencije) poslovni ambijent i fiskalne tokove”, kazali su iz UPCG.

Prema njihovim riječima, dodatno zabrinjava činjenica da razlozi neustavnosti, na koje je Ustavni sud jasno ukazao, nijesu otklonjeni, već je suštinski ponovljena ista norma.

Povezani članci

Ekonomija

Unija poslodavaca: Unapređenja radnog zakonodavstva moraju biti zasnovana na ekonomskim pokazateljima

Ekonomija

Unija poslodavaca opet o radnoj nedjelji, upoznaće i socijalne partnere

Ekonomija

Spajić: Smanjenje javnog duga i budžetska disciplina su od suštinskog značaja; Mikavica: Izazovi zahtijevaju odlučne i sistemske reforme

“Takav pristup dovodi u pitanje princip vladavine prava i obavezu poštovanja odluka Ustavnog suda. Odluke najviše sudske instance za zaštitu ustavnosti nijesu predmet političke volje, već ustavne obaveze”, istakli su.

U demokratskom poretku, dodaju iz UPCG, zasnovanom na podjeli vlasti, zakonodavna vlast ima pravo da donosi zakone, ali i ustavnu obavezu da poštuje granice koje je Ustav postavio i odluke Ustavnog suda kao konačnog čuvara ustavnosti.

“Svjesno ponavljanje norme za koju je već utvrđeno da je neustavna, uz istovremeno ignorisanje Socijalnog savjeta kao ustavne kategorije i institucionalnog mehanizma za usklađivanje interesa, predstavlja ozbiljan test zrelosti našeg pravnog sistema. Odgovornost svih nosilaca javnih funkcija mora biti očuvanje vladavine prava, institucionalne ravnoteže i pravne sigurnosti, a ne njihovo relativizovanje”, zaključuju iz UPCG.