Čurović: Betonizacija uzima maha; Vukčević: U prethodnih nekoliko godina izgrađeno 30 parkova i 70 igrališta

Čurović: Betonizacija uzima maha; Vukčević: U prethodnih nekoliko godina izgrađeno 30 parkova i 70 igrališta

Standard

21/03/2026

21:02

Pejzažne arhitekte upozoravaju da betonizacija uzima maha, te da zelene površine nestaju. S druge strane, iz podgoričkog „Zelenila“ poručuju da će nastaviti da grade zelene površine, ali da moraju poštovati prostorno-urbanističke planove.

Podgorica je grad koji se širi. Nastaju novi blokovi, saobraćajnice i infrastrukturni objekti i to je za pohvalu. Ipak, stiče se utisak da se brišu zelene površine pa se u gradu često može čuti riječ „betonizacija“, navodi se u prilogu RTV Podgorica.

„Ima Podgorica dobru podlogu i može da zasluži epitet „zelenog grada“. Ono što je problematično jeste da razvoj i širenje grada, što je bilo neminovno da se desi, nije pratio razvoj zelene infrastukture, ni saobraćajne čak“, kazala je pejzažna arhitektica Željka Čurović.

Podgorički centar može da se pohvali zelenim površinama. Pojedini parkovi, poput Karađorđevog i Kraljevog, stari su više od vijeka. Ipak, upozorava Čurović, zelenila fali van užeg jezgra grada.

„Nedostaju pješački koridori, nedostaju javni trgovi, zeleni parkovi, površine, tu imamo problem. Imamo problem u tim novim stambenim blokovima koji niču. Ti vidim problem u nedostatku zelenih površina“, istakla je Čurović.

Iz „Zelenila“, preduzeća zaduženog za održavanje i izgradnju parkova, obećavaju da će Podgorica nastaviti da se ozelenjava.

„Moramo da poštujemo planski dokument odnosno PUP i DUP. Na osnovu namjene površina radimo i izgradnju novih zelenih površina. Kada je riječ o samom uređenju, u prethodnih nekoliko godina izgradili smo preko 30 parkova i preko 70 dječjih igrališta. Takođe, trudimo se da u kontinuitetu formiramo nove drvorede širom grada“, podsjeća Milica Vukčević iz preduzeća Zelenilo.

Čurović poručuje da pojedini djelovi Podgorice mogu postati nove zelene oaze.

„Još ima prostora – kako se to popularno kaže „braunfild lokacije“. To su lokacije koje su nekada bile kasarne ili neki državni objekti koji sada stoje napušteni. To su prostori koje država i Glavni grad mogu da opredijele za izgradnju parkova“, navodi Čurović.

Podsjetimo, Podgorica je 2022. dospjela na listu najzelenijih gradova Evrope. Zauzela je peto mjesto, odmah iza Brisela, a ispred Pariza.

Da bi zadržala titulu „zelenog grada“ i u budućnosti bila na sličnim listama, izgradnja objekata mora ići uz izgradnju parkova i odražavanje postojećih, poručuju sagovornice RTV Podgorica.

Izvor (naslovna fotografija): Screenshot/RTV Podgorica

Ostavite komentar

Komentari (0)

X