“Sudu je predlog dostavio postupajući specijalni državni tužilac. Još sud nije donio odluku po tom predlogu. Sudija je najavo da će na sljedećem ročištu glavnog pretresa saopštiti odluku”, izjavio je advokat Medojević.
Na podsjećanje da je odbrana, odnosno da su on i njegov kolega Dušan Radosavljević taj predlog sudu istakli na suđenju u martu ove godine, branilac navodi da samo Specijalno državno tužilaštvo može formalno podnijeti taj predlog.“Odbrana jeste predložila, ali samo na predlog SDT-a se može ukinuti status. Samo što je SDT u ovom slučaju uvažio našu inicijativu i sudu dostavio predlog”, pojasnio je advokat Medojević.
Suđenje se nastavlja 1. oktobra u Višem sudu u Podgorici, pred sudijom Igorom Đuričkovićem.
Advokat Dražen Medojević početkom marta predložio je sudu da se iskaz svjedoka saradnika Đurđića dao SDT-u u istrazi, izdvoji iz spisa predmeta kao pravno nevaljan dokaz.
Takođe, istovremeno je predložio da sud donese rješenje kojim će Đurđiću ukinuti svojstvo svjedoka saradnika.
U predlogu je pojasnio da neko mora biti pripadnik kriminalne organizacije, ukoliko mu se želi dodijeliti status svjedoka saradnika.
“Koja ima za cilj vršenje krivičnih djela. U iskazu pred SDT-om, Đurđić govori samo o jednom kreditu, dok za ostale kaže da nije učestvovao ni u jednom. Da je član kriminalne organizacije, on bi bio uključen. Jasno je da Đurđić nije bio pripadnik kriminalne organizacije, jer bi znao. A jasno je da nije znao ništa. Predlažem da se njemu ukine status svjedoka saradnika”, naveo je tada Medojević.
Podržavajući predlog kolege, Kneževićev drugi branilac advokat Dušan Radosavljević dodao je: “Gospodin Đorđe Đurđić u ovom predmetu ima status svjedoka saradnika. U drugom predmetu protiv Kneževića, zaključio je sporazum o priznanju krivice, u trećem sudskom predmetu ima status običnog svjedoka, dok u četvrtom takođe ima status svjedoka saradnika. Ovo je apsurdna situacija, da isti čovjek ima različita krivičnopravna svojstva. Đurđić nije ni smio da dobije status svjedoka saradnika”, naveo je Radosavljević na suđenju u martu.
U optužnicu protiv Duška Kneževića, između ostalog, navodi se da su Knežević, Predrag Dašić, Zoran Nikolić, Brankica Bašović i Biljana Bašović, pričinili štetu pravnom licu “Global karbon” DOO Podgorica, a pravnim licima “Fin invest”, “Atlas grupa”, RTV “Atlas”, “RT mimoza”, “Atlas sistem” i “Mega Gulf Investments Holdings Limited” pribavili protivpravnu korist u iznosu od 1. 942.000 eura.
Šta predviđa zakon
Institucija svjedoka saradnika predviđena je Zakonom o krivičnom postupku (ZKP) i odnosi se na članove kriminalne organizacije ili grupe koji, iako sami pod istragom ili optuženi, pristanu da svjedoče protiv svojih saradnika.
Da bi neko dobio taj status, potrebno je da njegov iskaz značajno doprinese otkrivanju i dokazivanju teških krivičnih djela organizovanog kriminala, ali i da vrijednost svjedočenja prevazilazi štetne posljedice njegovog ličnog krivičnog djela.
Predlog za određivanje svjedoka saradnika daje državni tužilac najkasnije do završetka glavnog pretresa.
Mora sadržati sve činjenice i dokaze na osnovu kojih sud odlučuje da li su uslovi ispunjeni.
Zakon propisuje da svjedok saradnik ne može biti organizator ili vođa kriminalne grupe.
Prije nego što se status odobri, tužilac upozorava potencijalnog svjedoka na obaveze i unosi njegovu izjavu u zapisnik.
O predlogu odlučuje sudsko vijeće na sjednici zatvorenoj za javnost, a ako ga prihvati, donosi rješenje kojim se obustavlja postupak protiv te osobe.
Svjedok saradnik zauzvrat mora dati potpun i istinit iskaz. Njegovi raniji iskazi dati kao okrivljenog izdvajaju se iz spisa i ne mogu se koristiti protiv njega. Nakon svjedočenja, svjedok saradnik se ne može krivično goniti za djelo zbog kojeg je prihvaćen njegov status, dok tužilaštvo odbacuje prijavu ili odustaje od gonjenja.
Na taj način zakon balansira između potrebe države da razbije kriminalne mreže i interesa pojedinca da izbjegne kaznu, stavljajući akcenat na razotkrivanje najopasnijih oblika organizovanog kriminala.
Kada se, shodno zakonu, ukida rješenje
U ZKP-u piše da će državni tužilac predložiti da se ukine rješenje o dodjeljivanju statusa svjedoka saradnika, ako ta osoba ne da iskaz u skladu zakonom, odnosno onako kako je dogovorio sa tužilaštvom.
“Ili ako prije pravosnažno okončanog postupka izvrši novo krivično djelo organizovanog kriminala, državni tužilac će predložiti ukidanje rješenja… i nastaviti krivično gonjenje, odnosno pokrenuti krivični postupak za to i novo krivično djelo”.
“Ako se u toku postupka otkrije neko ranije izvršeno krivično djelo organizovanog kriminala svjedoka saradnika, državni tužilac će postupiti u skladu sa odredbama člana 125 ovog zakonika, nakon čega može predložiti ukidanje rješenja iz člana 128 stav 1 ovog zakonika i nastaviti krivično gonjenje, odnosno pokrenuti krivični postupak za to i ranije izvršeno krivično djelo.
Preporučeno
Ako se u toku postupka otkrije neko ranije izvršeno krivično djelo svjedoka saradnika koje ne predstavlja djelo organizovanog kriminala, državni tužilac će postupiti u skladu sa opštim pravilima ovog zakonika”, navodi se u ZKP-u.
Video