Forenzički centar u Danilovgradu na godišnjem nivou u prosjeku ima oko 6.000 predmeta. To je tretiranje preko 20.000 uzoraka, odnosno više od 70.000 istraženih analiza što, ako se podijeli sa oko 50 službenika, jasno govori o količini posla i obimu rada, kazao je u razgovoru za Dnevne novine načelnik Centra Zoran Tomčić, koji je već sedam godina na toj poziciji.

 

Kako dodaje, Forenzički centar ima desetak razvijenih grupa i svaka daje maksimalan doprinos za ono što se od nje traži, a to je kvalitetno analiziranje i ispitivanje svih materijalnih tragova koji se dopremaju Centar, a koji su dalje potrebni za potrebe policije, tužilaštva i suda.

“Na godišnjem nivou odradimo oko 92 do 93 odsto pristiglih predmeta, odnosno naredbi. Ono što nas najviše opterećuje jeste veliki obim zahtjeva i naredbi koji se odnosi na DNK vještačenje, koje je najsloženije i najkompleksnije i koji se obavlja u više faza. Skoro da za sva krivična djela koja se tiču krađa, manjih krađa, provala, razbojništva, traže se od strane policije i tužilaštva i DNK tumačenja i to nas uveliko opterećuje, a svakako nama su prioriteti pritvorski predmeti, teška krivična djela, djela protiv života i tijela ljudi, koja se tiču postavljanja eksplozivnih naprava, koja potiču iz požara. Jednom riječju, teška krivična djela, koja imaju veći društveni značaj jer izazivaju veću društvenu opasnost”, pojasnio je Tomčić.

Akreditacija

Veći dio, odnosno 70 odsto linija rada Centra u Danilovgradu akreditovano je po međunarodnom standardu 17025, a u planu je da se preostalih 30 odsto tokom ove godine akredituje, što će vještačenja izvršena u Forenzičlcom centru učiniti validnima svugdje u svijetu. To je značajno zbogpovjerenja u rad Centra, a istovremeno j ako vrij edno i za sudove j er advokati ne mogu da dovedu takvo vještačenje u pitanje.

“Talco da ćemo biti jedan od rijetkih centara u ovom dijelu jugoistočne Evrope koji će do kraja 2018. godine imati sve akreditovane grupe. Za sada to imaju jaki evropski centri, ali jugoistočna Evropa nema nijedan centar sa alcreditovanim svim linijama rada. Podsjećam da je 2013. godine od 400 testiranih laboratorija u svijetu, naša DNK laboratorija ušla u 8 odsto najboljih”, kazao je Tomčić.

Dodaje da su najveći potencijal Centra na čijem je čelu izuzetno kvalifilcovani kadrovi, ali i opremu zadnje generacije. Krasi ih i bezbjednost podataka, a u prilog tome govori činjenica da za devet godina koliko postoji Centar, nijedna informacija nije izašla izuzev u pisanoj formi podnosiocima zahtjeva i naredbi policiji, sudu i tužilaštvu.

DNK analiza

Rukovodilac grupe za DNK analize Sandra Kovačević kaže da je novembar 2017. godine bio rekordan mjesec po pitanju pritizanja broja zahtjeva za DNK analizu, lcada je na adresu Forenzičkog došlo 286 zahtjeva. Ističe da je problem u tome što se na DNK analizu dostavljaju sve vrste krivičnih djela.

“Mnoge zemlje u svijetu upravo zbog cijene koštanja DNK vještačenja vrše selekciju i krivičnih dj ela i broj a i smislenosti tragova koja se šalju na DNK vještačenja. Mi smo od 2008. godine, kada smo otvoreni, konstantno vršili aktivnosti na edukaciji i policije i tužilaštva i sudstva kako bismo im predočili koliko su to skupe, složene analize, da bi se izvršila racionalizacija”, kazala je Kovačević.

Dodaje da je problem, uslovno rečeno, u psihološkom smislu, zato što ‘ su analize u potpunosti besplatne za sve instance za koje Centar isključivo radi.

“U potpunosti radimo besplatno, a lead H je nešto besplatno onda se nema baš osjećaja za zahtjeve koji pristižu. Naravno, sve se to dešava iz najbolje namjere da se riješi što veći broj krivičnih djela, jer se shvatilo da je DNK vještačenjejalco moćno oružje u borbi protiv kriminala. Ali ipak mišljenja sam da zbog skupoće, broja zaposlenih ljudi, odnosno onog što je nastalo kao posljedica, to je veliki zaostatak predmeta, treba voditi računa o smislenosti tragova, broju tragova kao i vrsti krivičnih djela koje se dostavljaju”, navela je Kovačević, dodajući da su uspjeli da izdejstvuju da za lakša krivična djela broj uzoraka koji se dostavlja na DNK vještačenje bude manji.

Ipak, broj zahtjeva i dalje je nastao konstantno da se uvećava, pogotovo u posljednje vrijeme radom i aktivnostima Specijalnog državnog tužilaštva.

“Ono što smo postigli sa teškim krađama, naišao je novi posao tako da u suštini nije uspjelo da se smanji nego je faktički još povećan obim rada DNK laboratorije. Svuda u svijetu je standard da se vrši stroga kontrola onoga što se šalje na DNK vještačenje. Jedan jedini uzorak traga koji se obradi od početka do kraja iznosi olco 80 eura našeg troška, nekomercijalnog troška. Broj analiza po jednom predmetu može da se kreće od jedan do 60 tragova”, pojasnila je Kovačević.

Ne baš zanemarljiv dio vremena prođe dole dokazni materijal uđe u laboratoriju. Dokazni materijal mora da se izuzme sa lica mjesta, da se pravilno označi, upakuje, da se napišu zahtjevi koji se dostavljaju u Forenzički.

“Postoje i protokoli kako se to dodjeljuje, a onda se dostavlja linijama rada. Mi paralelno radimo 20 do 30 predmeta, što je jako opterećujuće za vještaka. Takođe, sve za mašinu mora da pripremi čovjek. Mašine zahtijevaju dobro poznavanje. Pored znanja biologije i hemije neophodno je i znanje statistike, engleskog jezika, a tu je i prezentovanje i odbrana vještačenja pred sudom. S jedne strane, taj postupak je sam po sebi dug, a s druge, imamo jako veliki zaostatak. Prioritet u našem radu su pritvorski predmeti i imaju ograničen rok za koje moraju da se završe vještačenja, zatim teška krivična djela, kao i djela iz oblasti požara i eksplozija jednog dana je prijetnja, a drugog dana može biti nešto mnogo krupnije”, navela je Kovačević.