Njen pravni zastupnik, advokat Dalibor Tomović sudu je predočio da bi joj u toj zemlji prijetila tortura te da su postupci koji se vode protiv nje politički motivisani.

Tomović je sudu dostavio dopise organizacija Amnesty International i Human Righst Watch u kojima su jasno iznešene činjenice o politički motivisanom slučaju.

Smailova je Pobjedi kazala da je advokat dostavio sudu i obraćanje vlastima Kazahstana i Crne Gore, koje su pisale UN, Freedom House, Equaluty Now, koje je sud prihvatio kao dokaz.

“Nažalost, nijesmo odmah dobili rješenje, već će se za dvije nedjelje održati još jedno ročište na kome ću se pojaviti i moguće je da sud tada donese odluku”, kazala je Smailova.

Osim toga, dodala je u julu im moraju dati odluku o tome da li su politički azilanti.

Povezani članci

Društvo

Ukoliko Crna Gora vrati Dinaru Smailovu, čeka je 10 godina zatvora

Društvo

HRA i CŽP pozdravili oslobađanje Smailove, traže hitnu odluku o azilu

Društvo

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

“Ova dva procesa idu istovremeno, nezavisno jedan od drugog. Sud je danas pitao advokata kada ističe rok međunarodne zaštite, a on je odgovorio da će se to dogoditi u julu. Nadam se da ću dobiti dvije pozitivne odluke, jer imam veliku podršku međunarodne zajednice i lokalnih organizacija koje se bave ljudskim pravima, a takođe nema nikakvih pravnih osnova za moju ekstradiciju”, kazala je Smailova Pobjedi.

Ona je poručila da je svima veoma zahvalna na podršci.

Odluku o izručenju donijeće vanraspravno vijeće Višeg suda, nakon što sudija za istragu iznese mišljenje o osnovanosti zahtjeva za ekstradiciju. Dinara Smailova živi u Crnoj Gori od kraja 2023. godine i čeka rješenje Višeg suda, jer j e njena zemlja, Kazahstan, izdala za njom potjernicu, zbog navodne prevare i širenja dezinformacija. Ona je kazala da joj, ukoliko bude izručena, prijeti 10 godina zatvora, montiran krivični slučaj, mučenje, ponižavanje i psihičko nasilje.

Ona je osnivač Fondacije „Ne ćuti“, koji se od 2017. bavi žrtvama nasilja, a u svojoj zemlji j e razotkrila brojne slučajeve, kao i činjenicu da su neki funkcioneri i policajci bili nasilnici. Pobjeda je ranije pisala da je u Kazahstanu više od 7.000 donatora Fondacije „Ne ćuti“ bilo pod pritiskom vlasti da potpišu izjavu da su prevareni. Potpisalo je samo sedam, pa su podnešene prijave za ukupan iznos od 44 eura.

Zahvaljujući ovoj fondaciji, u Kazahstanu su se desile velike promjene u svijesti društva- žene više ne ćute o nasilju, poj ačani su zakoni o pedofiliji, seksualnom i porodičnom nasilju, uvedene su norme protiv uhođenja i mnoge druge pravne promjene.