Nije poznato ni ko je namamio dvojicu Cetinjana, za koje istražitelji tvrde da su pripadnici škaljarskog klana i „namjestio“ ih ubicama. Nije utvrđeno ni ko je 7. septembra sa motocikla pucao na Beladu i ranio njegovu saputnicu Tamaru Stanojević dok su se takođe motociklom kretali od Cetinja prema Budvi. Ipak, čelnici bezbjednosnog sektora i predstavnici političkih partija tvrde da je stanje stabilno, dok se operativci i stručnjaci za bezbjednost pribojavaju da usložnjena situacija otvara prostor za još brutalnije likvidacije.
Da se Crna Gora suočava sa usložnjavanjem bezbjednosne situacije u zemlji tvrdi za Pobjedu predsjednik Internacionalne policijske organizacije, koji je doktorirao iz oblasti savremenog organizovanog kriminala, korupcije i terorizma kao prijetnje nacionalnoj i regionalnoj bezbjednosti Ivan Pekić.“Iako nadležne institucije bezbjednosti ističu da je stanje stabilno i pod kontrolom, brojni problemi ukazuju da je put ka dugoročnoj sigurnosti i dalje izazovan. Najveće prijetnje predstavljaju transnacionalne kriminalne grupe, dok građani često izražavaju nepovjerenje u institucije, naročito zbog sporih istraga i percepcije političkog uticaja”, ističe Pekić.
I dok su istražitelji prikupljali dokaze o posljednjem zločinu, na Javnom servisu, nimalo ohrabrujućim porukama, oglasio se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, saopštivši da sektor bezbjednosti nije zakazao.
“To tvrdim. Stepen rasvijetljenosti krivičnih djela je iznad 95 odsto”, kazao je Šaranović.
JAZ IZMEĐU STATISTIKE I STVARNOSTI
Nastup Šaranovića, kako je kazao Pekić pokazuje jaz između statistike i stvarnog života.
“Građani ne žive u procentima i statistikama, već u realnosti u kojoj se pucnjava odvija širom Crne Gore na ulicama, ugostiteljskim objektima, hotelima i drugim mjestima, a tijela ljudi se pronalaze po šumama ili automobilima. Kada se hvalite rezultatima u danu kada je javnost šokirana brutalnim i bezobzirnim zločinom, šaljete poruku da ste ili nesvjesni ozbiljnosti problema, ili da se bavite propagandom umjesto suštinom”, kazao je dr Pekić.
Upozorio je da to ubicama može djelovati kao potvrda slabosti sistema bezbjednosti, dok građani ostaju s osjećajem da ih vlasti ne razumiju i ne štite, a što im je zagarantovano Ustavom Crne Gore.
“Ubicama se šalje signal nekažnjivosti. Oni vide da se, uprkos spektakularnim akcijama, kontrolom operativno interesantnih lica i povremenim hapšenjima, ključni problemi ne rješavaju – korupcija unutar policije, veze unutar institucija, curenje informacija. Kada se te slabosti ponavljaju, mafija zaključuje da sistem nije sposoban da joj stane na put”, naglašava Pekić.
Da je bezbjednosni sektor zakazao, pokazalo se više puta. U julu je usred dana ispred porodične kuće u Staroj varoši ubijen Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije bio meta Arjana Rečkovića. Isti osumnjičeni za ranjavanje, dok ga je policija tražila, došao je ispred kuće Nedovića i u njega ispalio više projektila. I dalje se za njim traga.
Dr Pekić navodi da slučaj u kojem osoba za koju se znalo da je meta ipak biva ubijena nakon 16 dana od prethodnog pokušaja likvidacije, jasno pokazuje da država nije u stanju da obezbijedi zaštitu ni u situacijama kada su rizici očigledni.
“To otvara pitanje – ako institucije ne mogu zaštititi ljude koji su pod posebnim mjerama ili čiji je život evidentno ugrožen, kako onda običan građanin može imati osjećaj sigurnosti”, pita on.
Niz likvidacija kojima svjedočimo: iz snajpera ispred porodičnih kuća, jedna u Kotoru, jedna na Cetinju, likvidacija bombom u centru prijestonice, na kružnom toku na ulazu u Podgoricu dvojice Cetinjana, ukazuju na nemoć da se stane na kraj obračunima koji su sve suroviji i kako tvrde Pobjedini sagovornici iz bezbjednosnog sektora, vode do istrebljenja.
Na društvenim mrežama, u onlajn prostoru građani svakodnevno iskazuju zabrinutost zbog sve učestaliji likvidacija. Mnogi rješenje vide u podnošenju ostavki svih onih koji nijesu pokazali rezultate u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa, počev od ministra Šaranovića.
Pekić upozorava da bi najgori scenario mogao biti da građani izgube vjeru u državu i pravdu.
“Mnogi smatraju da nema smisla ni prijavljivati sumnjive stvari jer, nakon ovoliko brutalnih i bezobzirnih likvidacija između zaraćenih klanova, javlja se opravdani strah”, kazao je on.
ŠANSA
Prema riječima Pekića, poseban problem sa kojim se suočava bezbjednosni sektor jeste i nedovoljna opremljenost i kadrovski kapacitet policije i pravosuđa, što dodatno otežava efikasnu borbu protiv teškog organizovanog kriminala i visoke korupcije.
“Uprkos tome, smatram da Crna Gora ima šansu da značajno unaprijedi sveukupnu bezbjednost građana. Ključni preduslov je jasna politička volja, ali i nastavak saradnje sa Evropskom unijom i međunarodnim partnerima poput Interpola i Europola, koje podstiču reforme i zahtijevaju viši nivo transparentnosti”, navodi Pekić.
On ističe da bi prioriteti države trebalo da budu pojačane akcije oduzimanja i predaje ilegalnog oružja, strože kontrole pri izdavanju dozvola, te odlučnija borba protiv transnacionalnih kriminalnih klanova i korupcije na visokom nivou.
“Pored toga, potrebno je ulagati u modernizaciju policije i tužilaštva, unaprijediti zakonski okvir uz jači parlamentarni i civilni nadzor, te razvijati preventivne programe u zajednicama i školama. Konačno, važan segment bezbjednosti leži i u jasnoj komunikaciji sa građanima. Transparentno informisanje o rizicima i rezultatima rada bezbjednosnih službi moglo bi da povrati povjerenje javnosti, koje je danas ozbiljno poljuljano. Ako se ovi koraci sprovedu dosljedno i bez kompromisa, Crna Gora ima potencijal da od zemlje sa reputacijom visoke izloženosti kriminalu postane primjer stabilnosti i jačanja institucija u regionu”, smatra Pekić.
On navodi da se bezbjednosni sektor susrijeće sa brojnim problemima koji se međusobno prepliću.
Naglašava da su policajci demotivisani, mnogi rade u lošim uslovima, imaju slaba materijalna primanja i suočavanju se sa političkim pritiscima i nemaju adekvatnu zaštitu, ni fizičku ni institucionalnu.
“Iskusni policajci su se povukli ili su otišli u penziju po povoljnim uslovima, a novi nijesu dovoljno obučeni. To ostavlja prazninu, koju kriminalne grupe koriste”, naglašava Pekić.
Po njegovom mišljenju, korupcija i politički uticaj su ključni problemi.
“Ako građani vjeruju da su pojedini policajci ili tužioci povezani sa kriminalcima, onda se ruši povjerenje u cijeli sistem. Javlja se urgentna potreba za sprovođenjem vetinga u službama bezbjednosti, ali kroz pravno regulisanje i donošenje zakona o vetingu, čime se šalje poruka svima zaposlenima u sistemu bezbjednosti da neće biti nedodirljivih i korumpiranih koji će moći da izbjegnu kontrolu životnog stila i imovine”, kazao je Pekić.
Problem u bezbjednosnom sektoru je, kako je kazao Pekić, nedovoljna regionalna saradnja. Ističe da kriminal ne poznaje granice – on se organizuje na relaciji Podgorica – Beograd –Sarajevo – Tirana – Priština i ako države regiona ne sarađuju operativno, one zapravo prepuštaju teren kriminalnim grupama koje funkcionišu bez barijera.
A da barijera nema potvrđuju i likvidacije koje su se dogodile van naših granica. Cetinjanin Filip Knežević, koji je bio visokorangirani pripadniik kavačkog klana ubijen je 15. jula u Barseloni. Crnogorska policija dala je određene informacije o Kneževiću, ali španski istražitelji nijesu uspjeli da uđu u trag ubici.
“Ubistva koja gledamo često izvode profesionalci – precizni, obučeni i dobro plaćeni. To znači da postoji cijeli „mafijaški sistem“ – od djece koja se uvlače u kriminal, pa do internacionalnih izvršilaca koji ulaze u zemlju, izvrše likvidaciju i nestanu”, kazao je Pekić.
POTROŠNI RESURSI
On ističe da se kriminalne organizacije fragmentišu i da se regrutuju mladi ljudi.
“Nekada su postojale jasne hijerarhije i dogovori, sada dominira brutalno nasilje kao jedini način rješavanja sukoba. Drugi trend je sve veće regrutovanje mladih ljudi, često onih bez perspektive, sa margine društva. Oni ulaze u svijet kriminala kao vozači, kuriri, „izvršioci sitnih zadataka“, a nerijetko su i zavisnici od narkotika. Za vođe klanova to su potrošni resursi”, jasan je Pekić.
SOCTA dokument 2021. procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori detektovao je 10 kriminalnih grupa, kada je koordinator svih službi bezbjednosti bio Dritan Abazović, čije su se kriminalne grupe bavile raznim kriminalnim djelatnostima, od međunarodnog šverca narkoticima, trgovinom ljudima, lihvarenjem, pranjem novca i drugim unosnim nelegalnim poslovima.
Preporučeno
“Nakon tri godine, tačnije u novoizrađenom istoimenom dokumentu SOCTA 2024. procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori detektovano je da su se dvije kriminalne grupe ugasile, a da su se stvorile tri nove, pa je u novom SOCTA dokumentu detektovano 11 kriminalnih grupa što demantuje nosioce vlasti da su pobijedile organizovani kriminal”, kazao je Pekić.
Video