U uvodnim izglaganjima govorili su ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić, predsjednik UO CeMI-ja, Zlatko Vujović, vrhovni državni tužilac, Milorad Marković i ministar pravde, Bojan Božović.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović podsjetio je da se u toj organizaciji gotovo dvije decenije bave monitoringom pravosudnog sistema i reformskim procesima u Crnoj Gori, navodeći da kroz analitičke izvještaje i preporuke nastoje da pomognu pravosudnim institucijama i Ministarstvu pravde u unapređenju efikasnosti, djelotvornosti i integriteta sistema.

“Ipak, moram istaći da period nakon dobijanja pozitivnog IBAR izvještaja nije iskorišćen na najbolji način. Umjesto da se nastavi istim tempom reformi, političke napetosti i institucionalne krize, poput slučaja u vezi sa mandatom sudije Ustavnog suda krajem prošle godine, usporile su reforme i prebacile fokus sa stručnog na politički teren”, rekao je Vujović.

On je pozvao sve ključne donosioce odluka da do kraja 2026. godine sprovedu sve aktivnosti predviđene Strategijom reforme pravosuđa i ispune završna mjerila za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji u poglavljima 23 i 24.

,,Vremena za oklijevanje nema – Crna Gora je dobila šansu koju ne smije propustiti”, jasan je Vujović.

Povezani članci

Politika

VUJOVIĆ ZA STANDARD: Mandić pravi političke krize kako bi produbio jaz između PES-a i opozicije i urušio rejting Spajićeve partije

Politika

Vujović: Bojim se da nas potezi Mandića, Demokrata i radikala u PES-u vode scenariju kroz koji prolazi Srbija

Politika

Vujović: Ako Milatović i Ura uđu u koaliciju sa opozicijom, to će snažno uzdrmati vlast na nacionalnom nivou

Prema njegovim riječima, u javnosti se gotovo svakodnevno govori o potrebi za vetingom u pravosuđu, ,,ali bez konkretnih koraka.”

,,Kao organizacija koja već 20 godina prati pravosudne reforme, smatramo da bi sveobuhvatni veting u ovom trenutku imao nesagledive negativne posljedice po proces evropskih integracija”, ocijenio je Vujović.

Smatra da se pojam vetinga sve češće zloupotrebljava i koristi u pojedinim sektorima državne uprave kao paravan za nametanje partijskih rješenja, a sa druge strane, kako je naveo, kao opravdanje za kršenje procedura i nezakonito postupanje.

,,Veting ne smije postati proizvoljan instrument koji se koristi za ostvarivanje interesa bilo koje političke partije ili trenutne vlasti. On mora biti jasno, zakonski definisan proces koji počiva na principima nezavisnosti, objektivnosti i meritornosti”, poručio je Vujović.

Istakao je da, umjesto improvizovanih rješenja, postojeći Sudski i Tužilački savjet imaju dovoljne zakonske mehanizme da sprovedu provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija ,,i to odmah, bez odlaganja.”

,,Naše analize pokazuju da i dalje nema napretka u racionalizaciji pravosudne mreže, iako danas čujemo nove informacije od ministra pravde, EU već godinama insistira na sprovođenju preporuka Ministarstva pravde. I dalje imamo sudove koji formalno postoje, ali praktično ne funkcionišu – kao što je slučaj sa Osnovnim sudom na Žabljaku, koji već gotovo dvije godine nema nijednog sudiju”, kazao je Vujović.

Smatra da je stanje infrastrukture u sudovima i tužilaštvima i dalje je ispod zadovoljavajućeg nivoa, navodeći da su sudnice često premale, arhivske prostorije pretrpane, a prostorni kapaciteti zahtijevaju sistemsko rješenje, ,,a ne parcijalne adaptacije.”

Vujović je ukazao da posebno zabrinjavajuće nalaze bilježe u oblasti pritvora.

,,Pritvor je u Crnoj Gori postao pravilo, a ne izuzetak — iako bi, u skladu sa međunarodnim standardima, morao da bude krajnja, restriktivno primjenjivana mjera, jer se njome zadire u jedno od najvrednijih prava – pravo na slobodu”, rekao je Vujović.

Kazao je da prosječno trajanje pritvora u našim sudovima iznosi oko 150 dana, a u više od polovine slučajeva pritvor traje do izricanja presude.

,,Time se stvara utisak da pritvor postaje kazna prije presude, što podriva povjerenje građana u pravičnost sistema”, upozorio je Vujović.

Prema njegovim riječima, još je poraznija činjenica da neosnovano lišenje slobode građane i državu skupo košta.

,,Prema podacima Ministarstva finansija, od 2018. do 2024. godine Crna Gora je isplatila 2,56 miliona eura na ime naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode. Međutim, treba biti svjestan da ni jedna novčana naknada, za neosnovano lišenje slobode, ma kolika bila, ne može vratiti izgubljenu slobodu, vrijeme provedeno iza rešetaka, ni trenutke izgubljene sa porodicom i bližnima”, rekao je Vujović.

Apelovao je da se pritvor u budućnosti primjenjuje krajnje restriktivno i u skladu sa međunarodnim standardima, samo kada je to neophodno, i da se prilikom svakog lišenja slobode vodi računa o dostojanstvu osobe.

,,Ne može se svako lice koje se privodi tretirati jednako u pogledu mjera obezbjeđenja u tokom akcija hapšenja i privođenja – nema opravdanja da se lice koje ne predstavlja bezbjednosnu prijetnju sprovodi sa lisicama kroz unaprijed organizovani špalir medija”, istakao je Vujović.

Takva praksa, kako je pojasnio, stvara utisak da je cilj da se pojedinci unaprijed diskredituju, da im se nanese šteta – ne samo njima, nego i njihovim porodicama – bez obzira na to koliko su osnovane sumnje ili čvrsti dokazi protiv njih.

,,Podjednako je važno da se poštuje i privatnost komunikacija. Ono što nije dokazni materijal, što ne služi dokazivanju postojanja radnji izvršenja krivičnog djela, ne smije se zloupotrebljavati iznošenjem u javnost. Zbog toga svi nosioci pravosudnih funkcija moraju pokazati maksimalnu odgovornost u primjeni svojih ovlašćenja, kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitilo povjerenje građana u nepristrasnost pravosudnog sistema”, naveo je Vujović.

Ambasador Salter istakao je ulogu nezavisnog sudstva u procesu evropskih integracija.

Pavličić je naglasila da bez nezavisnog sudstva nema države.

„Transparentnost nije prijetnja, već najbolja zaštita nezavisnosti sudstva, jer samo onaj ko nema šta da krije može istinski biti slobodan u svom radu. Stoga je naša dužnost, kao sudija, ne samo da dijelimo pravdu, već i da je živimo u svakom sudskom postupku, svakoj odluci i svakom odnosu suda prema građanima“, ocijenila je Pavličić.

Osim nezavisnosti i profesionalnosti, predsjednica Vrhovnog suda je dodala da sud mora biti i odgovoran.

Marković je čestitao je CeMI-ju na istraživanju koje predstavlja kontinuitet u praćenju reforme u pravosuđu.

Prema njegovim riječima, funkcionisanje pravosuđa ne može se sagledavati isključivo kroz rad institucija sa specijalnom nadležnošću.

„Ovim izvještajem se daje širina kojom se omogućava sveobuhvatno sagledavanje funkcionisanja pravosuđa kroz osnovne i više instance, što je zapravo najveći segment sistema“, naveo je Marković.

Ocijenio je da izvještaj svjedoči o otvorenosti i transparentnosti pravosudnih institucija i istakao da će se taj segment i dalje unapređivati.

„Nezavisnost i profesionalnost pravosuđa, kroz standarde kvaliteta, stručnosti i posvećenosti, predstavljaju obavezu i odgovornost samih nosilaca pravosudnih funkcija i institucija“, kazao je Marković.

Božović je poručio da Crnu Goru u narednih godinu dana očekuje najvažniji period kada je riječ o procesu evropskih integracija, posebno u pogledu pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Govorio je i o prebukiranost istražnog zatvora.

Ministar je najavio i plan izgradnje posebnog istražnog zatvora u Spužu, ocjenjujući da bi bilo neracionalno graditi novi zatvorski kompleks u Mojkovcu.