Iako u Crnoj Gori do sada nije zabilježen nijedan teroristički napad motivisan religijskim razlozima, kako je saopšteno portalu Standard iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, nadležne institucije pažljivo prate aktivnosti više radikalnih selafijskih grupa koje djeluju na teritoriji države.
Te grupe su podijeljene u frakcije, prisutne na različitim nivoima radikalizacije, a uočena je i snažna međunarodna komponenta u njihovim aktivnostima.Fokus na mlade i ranjive grupe
Prema bezbjednosnim procjenama ANB-a, ove grupe svoje djelovanje usmjeravaju prvenstveno na mlađu populaciju, ali i na dalje radikalizovanje pripadnika RAE zajednica.
Cilj im je, kako navode iz ANB-a širenje radikalnih ideologija putem različitih kanala, posebno putem interneta, društvenih mreža i enkriptovanih aplikacija kao što su Telegram i WhatsApp.
IZ Agencije za nacionalnu bezbjednost objašnjavaju da je u fokusu institucija su i regionalne veze između ekstremističkih grupa, koje se ostvaruju kroz posjete i boravke radikalnih propovjednika iz regiona i dijaspore, kao i kroz formiranje zatvorenih online zajednica putem kojih se dijeli propagandni materijal.
Uvoz radikalizma
Iz ANB-a tvrde da Crna Gora nema prepoznatljive lokalne radikalne propovjednike, ali se domaće selafijske strukture oslanjaju na ideološki slične lidere iz regiona.
“Neki od njih su već izdržali zatvorske kazne i nakon toga se vratili djelovanju. Upravo oni danas imaju ključnu ulogu u radikalizaciji, često koristeći internet kao glavno sredstvo komunikacije i propagande”, kažu iz ANB-a, te dodaju da je online radikalizacija u znatnoj mjeri zamijenila nekadašnje metode neposrednog prisustva.
“Na društvenim mrežama se bilježi porast govora mržnje, čija je svrha često upravo motivisanje pojedinaca na izvršenje terorističkih napada”, pojašnjavaju iz ANB-a.
Povratnici iz Sirije
Kako je iz Agencije za nacionalnu bezbjednost saopšteno Standard, poseban izazov predstavlja i povezanost sa međunarodnim terorističkim organizacijama.
“Prema podacima bezbjednosnih službi, ukupno 26 crnogorskih državljana otputovalo je u Siriju – 18 muškaraca, 5 žena i troje djece. U toj zemlji je rođeno još 5 djece čiji su roditelji crnogorski državljani. Od ukupnog broja, desetoro se vratilo u Crnu Goru – među njima je jedno dijete”, navode iz ANB-a i dodaju da svi oni koji su u Siriji ostali nakon osnivanja terorističke organizacije ISIL (2014) podržavali su ili se borili za ovu grupu.
Prema podacima ANB-a, u Siriji se još uvijek nalazi sedam crnogorskih državljana – tri muškarca, četiri žene, dvoje maloljetne djece, kao i petoro djece rođene na teritoriji te države.
Prema istim izvorima, šest crnogorskih državljana je poginulo u Siriji, dok je jedan preminuo u zatvoru u Turskoj nakon što je osuđen zbog povezanosti sa ISIL-om.
Nove prijetnje: Samoradikalizovani pojedinci i odgovor države
U Agenciji za naonalnu bezbjednost, trenutno najveću prijetnju predstavljaju samoradikalizovani pojedinci, psihički nestabilne osobe i oni koji su dugoročno bili izloženi radikalnim uticajima.
Kako pojašnjavaju, ova kategorija je posebno rizična, jer za eventualne napade nije potrebna posebna priprema ni logistika, što ih čini teško predvidivim i još teže sprječivim.
No, iz ANB-a tvrde da crnogorske institucije, predvođene Agencijom za nacionalnu bezbjednost, sprovode kontinuirane aktivnosti usmjerene na praćenje i sprječavanje ekstremizma.
Kao dio aktivnosti isitču da je na nacionalnom nivou, formiran Nacionalni međuresorski operativni tim (NOT) za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma.
“NOT koordinira aktivnosti između državnih organa, ministarstava, institucija i civilnog društva, a jedan od ciljeva nacionalne strategije je upravo jačanje saradnje s vjerskim zajednicama i civilnim sektorom. U skladu sa smjernicama Ujedinjenih nacija, strategija se fokusira na prevenciju kroz dijalog, jačanje vladavine prava, obrazovanje, ekonomsko osnaživanje mladih, kao i medijsku pismenost i borbu protiv propagande na internetu”, zaključuju iz ANB-a.
Preporučeno
Ipak slučaj Harisa Šunda, koji je pokušao da formira paradžemat u Plavu samo je jedan u nizu pokazatelja da bezbjednosne prijetnje u Crnoj Gori ne dolaze uvijek iz spoljašnjih izvora. U vremenu kada se radikalizacija širi digitalnim kanalima i lako pronalazi ranjive ciljne grupe, odgovor države mora biti proaktivan, sveobuhvatan i utemeljen na saradnji svih aktera – od bezbjednosnih službi, preko obrazovnih i socijalnih institucija, do lokalnih zajednica.
Video