Sjednica je trajala gotovo 10 sati.

Zajedničkoj sjednici odbora prisustvovali su direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević i ministar pravde Bojan Božović.

U nastavku možete ispratiti ključne poruke sa današnje sjednice.

Radović smatra da Skupština nije mjesto za ovu raspravu

Predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović najavio je da neće doći na zajedničko kontrolno saslušanje.

On je ocijenio da bi njegovo saslušanje pred Skupštinom moglo narušiti samostalnost i nezavisnost suda, koje jamči Ustav Crne Gore, kao i da smatra da raspravu o sistemskim problemima koji se tiču primjene pojedinih odredaba Zakonika o krivičnom postupku treba voditi na drugim adresama.

Iz Vrhovnog suda su konstatovali da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju učešće predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije ili predsjednika suda na kontrolnom saslušanju u formatu u kojem je poziv upućen.

Mikić: Zakone moramo mijenjati u Skupštini, ne u TV emisijama

Poslanik Ure i zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Zoran Mikić, rekao je kako nije dobra poruka da predstavnici Višeg suda učestvuju u televizijskim emisijama, a ne nalaze za shodno da dođu u Skupštini pred poslanike.

„Mi kao poslanici i kao Skupština poštujemo nezavisnost suda, ali ako oni već u dopisu navode da moramo zajedno institucionalno da djelujemo kako bismo mijenjali određene zakone, te zakone moramo mijenjati ovdje u Skupštini“, poručio je Mikić.

Stjepović: Sudovi umislili da su mali bogovi

Poslani Demokrata Duško Stjepović je rekao da je siguran da ministar pravde Bojan Božović ne može odgovarati na pitanja za predstavnike sudova. 

„Trebalo je da čujemo ono što smo čuli u javnosti od strane predstavnika sudova. Ovjde gdje treba da se suoče dva stava, Uprave policije i sudova. Mi sad treba da čujemo gospodina Šaranovića kako suočava stav sa gospodinom Šćepanovićem. Što se tiče sudova oni su umislili da su neki mali bogovi“, rekao je on.

Bojović: Slika lošeg stanja u državi 

Član Odbora Vladislav Bojović istakao je da je zakazivanje ovog odbora imalo za cilj da se pozovu nadležni i da dođu u Parlament kako bi odgovorili na postavljena pitanja.

“Ja sam zauzeo jasan kritički odnos prema tome što se oni danas nijesu pojavili i ukazao na način na koji se ove institucije odnose prema samom parlamentu kao najreprezentativnijoj instituciji građana Crna Gora, ali i na opštu atmosferu u državi kada je riječ o odnosima među institucijama. Imali smo i prebacivanje odgovornosti. S druge strane, naglašavam izražen interes javnosti i ovog parlamenta da se ovo kontrolno saslušanje održi. Ukoliko mi nemamo mehanizme da natjeramo direktora ANB-a i čelne ljude sudstva da se ovdje pojave, to je poruka za građane ove države. Oni će tu poruku razumjeti i prema njoj se odrediti već na prvim sljedećim izborima, jer ćemo se, generalno, svi prema toj poruci morati odrediti. Ukoliko postoji proceduralna mogućnost da se ova sjednica odloži za sjutra ili prekosjutra, kako bi se ovdje pojavili predstavnici ANB-a i sudstva, odnosno da ih pokušamo natjerati ili obavezati da dođu, smatram da je ipak neophodno da se kontrolno saslušanje održi. Treba razmotriti sve opcije koje nam stoje na raspolaganju”, dodao je Bojović. 

On je istakao da je ovo generalno slika lošeg stanja u državi. 

“Kada imamo ovako važno saslušanje, a imajući u vidu da je slučaj bjekstva Miloša Medenice dokaz da pravosudne institucije, ali i druge institucije, nijesu reformisane, to je ujedno i pokazatelj da je bezbjednost države i građana u velikoj mjeri ugrožena. Zbog toga mi je neprihvatljivo da se oni ne pojave”, poručio je Bojović. 

Zirojević: Saslušanje moramo održati i iz poštovanja interesovanja javnosti

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je ocijenio da je dopis suda skandalozan.

„Ja sam i tada kazao da ako je primjereno za predsjednika suda da gostuje po TV emisijama, trebao je i primarno ovdje. Moramo da održimo ovo kontrolno saslušanje. Saslušanje moramo održati i iz poštovanja interesovanja javnosti“, poručio je Zirojević.

Abazović: Pravosuđe ima dogovor da ne učestvuje u odborima

Predsjednik Ure Dritan Abazović je rekao da pravosuđe kao grana vlasti ima dogovor da ne učestvuje u skupštinskim odborima.

„Što se tiče ANB-a, oni će se pozvati na tajnost podataka. Ništa epohalno ovdje neće biti“, ocijenio je on.

Sudstvo je, kaže, reklo što misli o dva odbora. 

„Kao bele lale svi smo digli ruku da umjesto 3000 primaju 4000, zvali ih neće da dođu. Super, primili smo k znanju“, rekao je Abazović. 

Nikolić: Direktor ANB-a imao obavezu da se pojavi

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić istakao je da bi volio da se o integritetu poslanika više brine i u drugim temama i prilikama.

“Došao je ko je došao, a stvar je nepoštovanja parlamenta od strane onih koji se nijesu pojavili. Mislim da je direktor ANB-a imao obavezu da se pojavi. Kada je riječ o predstavnicima sudstva, mogu u formalno-pravnom smislu da razumijem odgovor koji je poslala predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, imajući u vidu da je sudska vlast nezavisna grana vlasti. Vidio sam i pozivanje na mišljenje Evropske komisije. Taj dio argumenata mogu da uvažim”, dodao je Nikolić. 

Međutim, kako podvlači, ne može da razumije kako je moguće da je predsjednik Višeg suda dobio zeleno svjetlo da gostuje u televizijskoj emisiji, a da nema zeleno svjetlo da se pojavi u instituciji kao što je parlament.

“Argumenti koje je navela predsjednica Vrhovnog suda mogli bi se uvažiti samo pod uslovom da prethodno nije napravljena greška gostovanjem u televizijskoj emisiji. Mislim da treba da održimo ovu sjednicu danas. Djeluje mi da predstavnici parlamentarne većine žele da pobjegnu od ove teme. Razumijem da je tema neprijatna. Nagledali smo se svađa između institucija u televizijskim emisijama, a ovdje ne bismo morali da se svađamo – ovdje bi trebalo da čujemo nešto novo i konkretno u ovom slučaju. Potrebne su nam konkretne informacije. Možda je red da znamo đe se nalaze odbjegla lica. Ne treba da vodimo političke razgovore, već da dođemo do institucionalnih odgovora vezanih za stanje u kojem se nalazimo”, ističe Nikolić. 

Potrebno je, kako kaže, da se komunikacija između institucija konačno upristoji, kako građani ne bi morali da gledaju ljude koji se svađaju i prepucavaju po televizijskim emisijama. 

“Hajde da pokažemo makar malo ozbiljnosti i odgovornosti kada je riječ o ovoj temi”, kazao je Nikolić

Zirojević: Smjenite sudski savjet

Zirojević se ponovo osvrnuo na činjenicu da nije prisutan predstavnik pravosuđa.

„Ako imamo problem sa ponašanjem sudske vlasti, ovaj parlament bira Sudski savjet, smjenite sudski savjet“, rekao je on. 

Upitao je i što je cilj opstrukcije rada odbora.

„Ako je vas sa druge strane strah, treba da nam kažete zbog čega“, poručio je Zirojević. 

Šaranović: Prihvatljivo nezadovoljstvo članova odbora zbog neodazivanja predstavnika sudske vlasti na ovu sjednicu

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da cjelokupni sistem državne uprave u Crnoj Gori ne znači da bilo ko ima slobodu da ga tumači kao konfederaciju različitih identiteta koji ne odgovaraju nikome.

“Ako postoji neko mjesto u Crnoj Gori gdje svi koji obavljaju funkcije treba da budu prisutni, onda je to parlament. Uz puno uvažavanje, prihvatam nezadovoljstvo članova odbora zbog neodazivanja predstavnika sudske vlasti na ovu sjednicu, jer oni na taj način nijesu pokazali nepoštovanje prema parlamentu, već prema svim građanima Crne Gore. Želim da naglasim da ćemo direktor Uprave policije i ja uvijek, u svakom trenutku, biti dostupni ovom parlamentu, a samim tim i svim građanima Crne Gore, iz razloga što nemamo šta da krijemo”, kazao je Šaranović. 

Vuković: Djeluje mi da je ovo unaprijed režirano

Poslanik DPS-a Ivan Vuković je rekao kako mu „djeluje da je ovo unaprijed režirano da se ova sjednica ne održi“. 

„Volio bih da griješim, ali prilično sam siguran da je na nivou parlamentarne većine napravljen dogovor da se današnja rasprava ne održi. A nije ovo prvi put da neko iz pravosuđa neće da dođe, pa ne mogu da se sjetim da je bilo toliko kritika“, kazao je on. 

Poslanici usvojili dnevni red

Poslanici koji prisustvuju kontrolnom saslušanju usvojili su predviđeni dnevni red i sjednica se održava.

Božović: Predvidjeli smo uvođenje novog krivičnog djela

Ministar pravde Bojan Božović je najavio uvođenje novog krivičnog djela.

„Na inicijativu Biroa za operativnu koordinaciju, kroz rad radne grupe na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika predvidjeli smo da uvedemo krivično djelo “Zabrana kršenja mjera nadzora” koja je potekla od Biroa, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije“, rekao je on.

Kazao je i da su poslali prijedlog Evropskoj komisiji na ocjenu i mišljenje.

„Konstantno radimo na izmjenama Zakona o krivičnom postupku. Nadamo se da će te izmjene dovesti do toga da kontrola optužnice ne traje godinu, godinu i po i da samim tim onaj pritvor od tri godine jeste adekvatan“, rekao je Božović. 

Šaranović o suđenju Medenici: Da li se radi o neznanju?

Ministar Šaranović je rekao da su više puta ukazivali na neophodnost izmjene zastrajelog Zakonika o krkvičnom postupku. 

„Praska je pokazala da kršenje mjera nadzora koje sud izriče nakon pritvora od tri godine ne predstavljaju krivično djelo. 351 kršenje mjera nadzora je evidentirala Uprava policije, obavijestila sud i samo u četiri slučaja je bila određena alternativna mjera. To je posljedica neizricanja presuda u roku od tri godine“, istakao je on

Podsjetio je da je u slučaju Medenice sudilo jedno vijeće koje nije moglo za tri godine da presudi. „Postavlja se pitanje da li se radi o volji ili neznanju“, rekao je Šaranović.

Šćepanović: Medenica pobjegao neefikasnim zakonskim rješenjima

Lazar Šćepanović je kazao da Miloš Medenica nije pobjegao Upravi policije. 

„Prekršio je mjeru nadzora i pobjegao neefikasnim zakonskim rješenjima“, rekao je direktor policije.

Raičević: ANB nije nadležna

Funkcionerka ANB-a Sanja Raičević kazala je da je u samom pismu i navodima Vesne Medenice, koji su iznijeti, ukazano i na određeni, takozvani dokumentacioni fond kojim bi Agencija za nacionalnu bezbjednost trebalo da raspolaže.

“Mi vam svakako možemo dati uvjerenje da je, u odnosu na ono što smo imali prilike da vidimo putem sredstava javnog informisanja, Agencija već preduzela aktivnosti na provjeri navoda iznesenih u tom pismu. Ukoliko dođemo do tih podataka, odnosno ukoliko oni postoje u dokumentacionom fondu Agencije, budite uvjereni da ćemo o tome obavijestiti nadležne državne organe”, istakla je Raičević. 

Huter: Da li oni koji su u kućnom pritvoru mogu da šetaju kad god im na um pane?

Poslanik DPS-a Oskar Huter je istakao da je sami početak izlaganja Šćepanovića i Šaranovića bio u nekom drugom pravcu. 

“U  Šćepanovićvom uvodnom scenariju možete da nađene neku verziju crnogorskog filma profesionalca kakvog je napravio čuveni Dušan Kovačević. Gotovo može da se iskoristi značajan dio tog izlaganja i na taj način da imamo jednu verziju crnogorskog filma”, kazao je on. 

On je pitao Božovića ko je kriv što je pobjegao Medenica.

“Je li kriv Oskar Huter, Bojan Božović, ili je kriv samo Miloš Medenica što je pobjegao? Ovdje treba jasno vidjeti ko je odgovoran. Takođe, sukob kojem svjedočimo između Višeg suda i Uprave policije, u kojem ste vi bili medijator, pokazuje da su iznošene različite interpretacije – ciljane i ciljno formulacije – koje se danas ponavljaju. Čuli smo i da ste stali na stranu Zorana Radovića. Smatram da je bio red da bude ovdje pored Šćepanovića i da se ovdje suoče sa argumentacijom. Takođe, kada je riječ o rješenju đe je Šćepanović rekao da je postupajući sudija Radović, on je tvrdio da nije postupajući i da su to policijski zaključci gospodina Šćepanovića. Vi ste stali na stranu gospodina Radovića, pa je potrebno da mu se to ponovi”, kazao je Huter.

Viši sud tvrdi da je policija kriva jer nije čuvala stan, dok, kako podsjeća huter, policija tvrdi da sud nije tražio izvještaje. 

“Ko u ovom lancu govori istinu? Kako dozvoljavate da se mjere nadzora sprovode površno, bez jasnog protokola ko i kako vrši provjeru u danima presude? Ako se kućni zatvor računa kao kazna zatvora i taj period se u potpunosti uračunava u izdržavanje kazne, kako je moguće da MUP tvrdi da nema osnova da čuva zatvorenika? Da li to znači da svako ko služi kaznu kod kuće može slobodno da izađe kada policija nije u posjeti, jer smo čuli da nemaju zakonski osnov da stoje ispred vrata?”, dodao je Huter. 

Ministra Šaranovića je upitao da li su procesuirali pomagače bjekstva Miloša Medenice i podsjetio da je on saopštio da znaju ko je bio logistika za bjekstvo.

“Kako nijeste procjenili da je dan uoči presude bio dovoljan razlog da se obezbjedi zgrada u kojoj živi lice koje je već jednom bilo u bjekstvu, član kriminalne organizacije”, pitao je on.

Obraćajući se direktoru policije, kazao je da je on bio usmeno obavješten iz suda da postoji opasnost od bjekstva Medenice i nije uradio ništa.

“Govorite ako vas smijene da ćemo biti pod kriminalom, da ste vi jedina odbrana kao ličnost i da će se neđe vatromet ispaljivati. Da vam kažem na Cetinju se svaki dan ispaljuju vatrometi i slave ubistva od kad ste vi na čelu Uprave policije”, rekao je Huter Šćepanoviću.

Laković: Situacija posljedica toga što se ne izriču odluke o jemstvu 

Predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Laković smatra da je ovakva situacija posljedica toga što sudovi ne izriču odluke o jemstvu.

“Danas imamo situaciju da je prije mjesec dana i nešto pobjegao Miloš Medenica, iz razloga što ga to ništa nije koštalo. Niti je počinio novo krivično djelo, niti će mu biti izrečena veća sankcija, niti će odgovarati materijalno, što bi bio slučaj da je jemstvo u iznosu od 1.400.000 € prihvaćeno. U tom slučaju, naša zajednica, kao i mi kao politička zajednica i institucije, mnogo lakše bi podnijeli to što je on u bjekstvu, jer bismo imali određenu satisfakciju. U tom smislu, ne mislim da će uvođenje novog krivičnog djela posebno spriječiti ovakve situacije, jer znamo da on već ima akumulativnu kaznu od 12 godina prvostepeno presuđenu. Ne vjerujem da će on ili neko drugi zazirati od bjekstva ako mi zakonom propišemo krivično djelo za koje je predviđena kazna, recimo, od tri mjeseca do tri godine. Potrebno je pronaći efikasne mehanizme za korišćenje jemstva u obezbjeđenju lica u krivičnom postupku, jer nama, kao građanima i predstavnicima institucija, nije toliko važno hoće li osoba biti u zatvoru do prvostepene presude dvije, dvije i po godine ili tri. Mnogo je važnije da postoji obezbjeđenje i da nemamo osjećaj da je društvo prevareno”, ističe Laković. 

Božović: Normama nijesmo predvidjeli neke situacije

Ministar pravde Bojan Božović je kazao da normama nijesu dali odgovor na konkretne situacije. 

“Nesporna je činjenica da i ZKP, ali i sudovi, daju mogućnost propisivanja alternativnih mjera kada neko prekrši mjeru nadzora, ali samo tamo gdje je to moguće. U ovakvoj situaciji, gdje bi pritvor bio logična posljedica, njemu se nije moglo pristupiti jer je istekao zakonski rok od tri godine. To je jedan moment koji sada jasno vidimo.Kolege su na ovo ukazivale i ranije, međutim, tek sada ga vidimo. Nažalost, jedan dio stručne javnosti se tek sada suočio s ovim izazovima, i u skladu s tim pokušavamo da djelujemo”, dodao je on. 

U nekim drugim državama, gdje se primjenjuje jemstvo, Božović kaže da čak ni ne postoje izazovi sa aspekta pritvora. 

“Kod nas je problem drugačije prirode: pritvor je korišćen u određenoj mjeri, dok je jemstvo nerijetko zanemarivano. Mislim da je jemstvo korišćeno i zbog toga što smo, nažalost, institut pritvora pretvorili u neku vrstu sankcije, odnosno kazne. To je suprotno namjeni i cilju postojanja mjere obezbjeđenja prisustva okrivljenog. Nadam se da ćemo sve češće koristiti jemstvo. Sudije, koje svakodnevno poznajem i s kojima radim, trpe kritiku kada oslobode nekoga i ne odrede pritvor, već prihvate jemstvo. Kritike često glase: “Pustili su ga jer ima para, kako je došao do novca itd.” Zbog toga sudije trpe pritiske, ali vjerujem da je pravilna primjena jemstva važna za sistem”, naveo je on.

Sistemski, kaže, treba da se da odgovor ko je na nivou institucija odgovoran. 

Šćepanović: Državni tužilac upoznat s imenima osoba koje su pomagale Medenici

Direktor Šćepanović je rekao je posljednju komunikaciju sa sutkinjom Vesnom Kovačević imao 26. decembra 2025. godine kada su govorili o slučaju Vesne i Miloša Medenice.

„Sadržina našeg razgovora je bilo više predmeta. U tom momentu je dobila neprovjerene čaršijske priče, koje je podijelila sa mnom i kazala je da joj je taj izvor rekao da će lice koje je sada u prtivoru, osuđena, da izvrši samoubistvo i da će možda ona ili Miloš da se da u bjekstvo. Dao sam nalog službenicima da odmah stave operativnu mjeru notifikacije ukoliko lica pođu ka granicama“, rekao je on.

Dodao je da je tada pitao zašto onda ne odredi pritvor. 

„Rekla je – to su Lazare čaršijske priče ničim potvrđene“, kazao je on. 

Vezano za pomagače u bjekstvu, Šćepanović je kazao da je svako lice koje je imalo kontakt s Medenicom identifikovano. 

“Kršenje mjere nadzora nije krivično djelo kada su mu u tom trenutku pomagali. Kada je za Miloša Medenicu raspisana potjernica, državni tužilac je upoznat s imenima osoba koje su mu pomagale, kao i o tome kamo i na koji način su to činile. Ukoliko je potrebno, tužilac može da odgovori na ovo pitanje – ja ne mogu zbog istrage”, istakao je Šćepanović. 

Prema njegovim riječima, postoje dvije faze pomaganja.

“Jedna je otkrivena, u kojoj je uključeno više lica, a druga se odnosi na visoko organizovane kriminalne grupe”, naveo je on. 

Zirojević Šćepanoviću: U saznanju sam da postoji službena zabilješka koja demantuje tvrdnju o “čaršijskoj priči”

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da ima informacije koje demantuju navode Šćepanovića o njegovom razgovoru s Kovačević.

„U saznanju sam da postoji službena zabilješka, koja je u posjedu MUP-a, a koja demantuje vašu tvrdnju da je Kovačević rekla da se radi o čaršijskoj priči“, kazao je on.

Šćepanović: Visoki zvaničnik mi je rekao da o neizručenju Marovića postoji politički dogovor

Šćepanović je govorio i o tome da mu je jedan visoki zvaničnik Vlade Srbije navodno kazao da je povodom pitanja neizručenja Svetozara Marovića posrijedi politički dogovor.

Pritom, dodao je i kako će – ako neko to demantuje – otkriti i ime tog zvaničnika.

“On je to potvrdio – da je to bio dogovor prethodnog menadžmenta i prethodne vlasti”, dodao je on.

Direktor policije kazao je kako mu je u međuvremenu stigla poruka od sutkinje Vesne Kovačević.

“Upravo mi je poslala poruku – “reci Lazare da je to čaršijska priča i da mi je to rekla jedna novinarka”. Mediji mogu da imaju dobre informacije i imaju ih, vidim da pojedini mediji pišu nešto što nije javni interes”, dodao je Šćepanović.