test

AFERA “DO KVON”: Ko pokušava da obriše tragove..?

S Rastoder

29/03/2024

13:18

O slučaju Do Kvon priča se već cijelu godinu, a sinoć je njegov advokat Goran Rodić potvrdio da je Južnokorejac negirao navode da je političku kampanju predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića finansirao on ''i bilo ko drugi''. Pismom je, uoči junskih parlamentarnih izbora, bilo predizborni alat bivšeg premijera i ministra unutrašnjih poslova Dritana Abazovića i Filipa Adžića u namjeri da diskredituju političkog protivnika. Osim toga, kasnija dešavanja oko izručenja SAD-u ili Južnoj Koreji tjera na razmišljanje i pitanje, zašto je toliko važno kome će Južnokorejac biti izručen. Odgovor na ta i druga pitanja saznali smo od nekoliko sagovornika koji, zbog procesa koji traje, nijesu željeli to javno da kažu.

Južnokorejski državljanin Hyeong Do Kvon je, nakon nakon zatvora u Spužu, sproveden u prihvatilište za strance u blizini Podgorice gdje čeka odluku crnogorskog pravosuđa o njegovom izručenju. Crnogorske vlasti tek treba da odluče kojoj će zemlji biti izručen – Južnoj Koreji ili Sjedinjenim Američkim Državama. Odluku da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, a ne Sjedinjenim državama, donio je po skraćenoj proceduri Viši sud u Podgorici 20. marta, a potvrdio Apelacioni sud.

Međutim čitav proces je zaustavio Vrhovni sud Crne Gore koji je odlučio 22. marta da odloži izručenje Južnoj Koreji, a na zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva.

Tužilaštvo je tražilo od Vrhovnog suda zaštitu zakonitosti u slučaju Do Kvon, ocijenjujući da je povrijeđen zakon jer se “ekstradicija u skraćenoj proceduri primjenjuje samo u onim predmetima izručenja kada je podnijeta jedna molba za izručenje”.

Kada ima više zahtjeva primjenjuje se redovna procedura odlučivanja o ekstradiciji, smatra tužilaštvo. U tom slučaju ministar pravde odlučuje kojoj će zemlji biti izručen osumnjičeni.

Ovo je kratak pregled onoga što se dešavalo, a sagovornici Standarda upućeni u dešavanja oko ove afere tvrde da je Do Kvon zloupotrijebljen sa više adresa i da je kralj kriptovaluta poslužio za unutarpolitički obračun, ali i ostvarivanje interesa sa strane. Nije teško zaključiti ko je to “sa strane”, a naznaku tome je dao i advokat Rodić. Do Kvon je ušao u Crnu Goru iz Beograda, a kad je došao u Podgoricu nije ni znao gdje je sletio, jer nikada u životu nije čuo za Crnu Goru, a kamoli bio. Na tu adresu uputile su ga bezbjednosne službe Srbije i vjerovatno javile kolegama iz Crne Gore da ga sačekaju i uhapse.

Sagovornici Standarda vjeruju da su tada ili nekoliko dana poslije, tajne službe Srbije poslale i “inkriminišuće podatke da je Do Kvon bio “u vezi” sa Spajićem, a tadašnji ministar unutrašnjih poslova to jedva dočekao da, nakon pisma iz zatvora koje je poslao Do Kvon, organizuje pres na kojem je saopštio “operativne” podatke koji govore da je cijela kriptozajednica finansirala PES i Spajića.

Ostatak sage znamo svi, pratili smo iz dana u dan, ali je na kraju, kao u holivudskim blokbasterima, priča o ekstradiciji potisnula onu o “finansiranju” Spajića i PES-a, koja se ispostavlja kao namještena.

Zato se sa pravom postavlja pitanje – zašto je toliko važno za Crnu Goru kome će biti izručen Do Kvon?

Teza da je Crnoj Gori važniji partner SAD, te da vlast želi da kroz ekstradiciju dobije još koji poen od Vašingtona, a time i veću podršku može da stoji, ali prema tvrdnjama sagovornika Standarda, to nije cijela istina.

Ako bi se Do Kvon izručio Južnoj Koreji nijednu od važnih informacija vezanih za njegovu ulogu u političkim obračunima u Crnoj Gori ne bismo dobili nikada. U Južnoj Koreji za optužbe koje su aktuelne, Do Kvon može dobiti doživotni zatvor, a s obzirom na to da ta azijska zemlja ne izručuje svoje građani nikom, istina bi ostala tamo daleko.

U drugom slučaju, ekstradicija SAD-u garantuje da bi tamošnje službe iz Don Kvona “istresle” sve što zna, a ima veze sa Crnom Gorom i Srbijom. S obzirom na već dokazanu saradnju bezbjednosnih službi SAD-a i CG, lako je zaključiti da bi te podatke vrlo brzo dobila naša država.

Južnokorejac bi morao da odgovori na pitanja kao što su – kako je ušao u Srbiju, ko ga je tamo štitio i ko ga je prebacio u Crnu Goru gdje nije imao nikakvog posla. Takođe i odgovore na pitanja kako je nastalo pismo, ko je uticao na sadržaj, kakve su mu veze sa tadašnjim političarima i ko je dostavio pismo iz Spuža u arhivu Vlade Crne Gore. Na kraju i pitanje ko je u Crnoj Gori njegova veza sa Beogradom i šta je dobio za sve to, s obzirom na činjenicu da mu novac ne treba jer ga, očigledno prevarama, ima u izobilju.

Sve ovo znači da bi Do Kvon bio vrlo nezgodni svjedok protiv režima u Beogradu, ali i njihovih voljnih ili nevoljnih saučesnika u Crnoj Gori.

I sam advokat Do Kvona, Goran Rodić je u emisiji na TV Vijesti dovoljno jasno sugerisao da je njegov klijent zloupotrijebljen kao i možda dvojac Abazović i Adžić.

Ovakva igra srpske tajne službe isprobana je više puta u Crnoj Gori i često je “palila”, i nikada nije do kraja rasvijetljena, jer se preko takvih slučajeva ucjenjuju politički igrači u Crnoj Gori, kako bi odradili stvari koje su u interesu Srbije, a na štetu Crne Gore.

Prema informacijama koje Standard ima, cijela priča oko Do Kvona, makar ovo prvo poluvrijeme, biće završena tokom naredne sedmice.

Do Kvon je sa svojim poslovnim partnerom Čang Junom uhapšen u Crnoj Gori 23. marta 2023. godine kada su koristeći falsifikovane pasoše pokušali da otputuju za Dubai, privatnim letom.

Zbog lažnih dokumenata je osuđen na četiri mjeseca zatvora.

Suosnivač je i izvršni direktor kripto kompanije Terraform Labs sa sjedištem u Singapuru. Njegove kriptovalute Terra i Luna su doživjele krah na tržištu, a Do Kwon, je okrivljen za prevaru investitora i štetu od preko 40 milijardi dolara.

Izvor (naslovna fotografija):

Mediabiro

Ostavite komentar

Komentari (0)