Lokalni izbori u Nikšiću, održani 14. marta 2021, bili su prvi važni izbori nakon promjene vlasti kao posljedice izbora održanih 30. avgusta 2020. Beogradski mentori nove vlasti uložili su u izbore največe resurse od referenduma – i materijalne, i ljudske i tehničke. Smatrali su da izbore u drugom po veličini gradu u Crnoj Gori moraju ubjedljivo dobiti.
Plan skrojen u Beogradu je bio da tog 14. marta 2021. s jedne strane izazovu debakl DPS-a, tim značajniji što bi se dogodio u rodnom gradu Mila Đukanovića, a s druge da dokažu postojanost i snagu tadašnje vladajuće koalicije nakon stotinu dana Vlade Zdravka Krivokapića.Priprema terena
Iz Srbije i Bosne i Hercegovine ka Nikšiću je više od mjesec i po neprestano tekla rijeka ljudi, novca i tehničkih sredstava. U više navrata je policija u vozilima iz Srbije pronalazila novac i propagandni materijal. Aleksandar Vučić je u Nikšić slao provjerene operativce koji su bili ključni za organizaciju terenskog rada. Mediji u Srbiji ponašali su se prema izborima kao da se glasa za Beograd i to ne samo za očuvanje vlasti nego za spasavanje života. Operaciji su dali ime „Bitka za Nikšić“.
Vučićev agitprop je iz Beograda bez prestanka podgrijavao situaciju. Nikšić je od početka februara bio neprestano na naslovnim strana i u udarnim terminima. U Crnoj Gori je u potpunosti aktivirana i politička i medijska peta kolona. Otvoreno je nekoliko desetina internet stranica, Facebook grupa i sl. U izbornu kampanju su se svako malo izjavama uključivali dežurni „doktori“ opšte političke prakse Ivica Dačić i Aleksandar Vulin, a kad zatreba i Aleksandar Vučić lično.
Nikšićem su pronošene i trobojke i državne zastave Srbije, ispisivani su grafiti i izvikivane poruke širenja nacionalne mržnje, napetost je podignuta do krajnje granice.
Prema ocjeni nevladine organizacije Centar za monitoring i istraživanje (CEMI), koja je kao ovlašćeni posmatrač nadgledala izbore, „predizborna kampanja je bila obilježena snažnom tenzijom, slučajevima nasilja, široko raširenim nepoštovanjem epidemioloških mjera, kršenjem predizborne ćutnje, učešćem stranih aktera iz Republike Srbije, Republike Srpske i iz opština iz sjevernog dijela Republike Kosovo. Miješanje u predizborni proces je posebno bilo izraženo kada je riječ o izvještavanju medija iz ovih zemalja, a koji ujedno pokrivaju i Crnu Goru“.
CEMI dalje navodi u dokumentu Građansko nadgledanje lokalnih izbora u Nikšiću Crna Gora 2021, da je u biračkom spisku za opštinu Nikšić bilo skoro 1.000 duplo upisanih birača, koji su evidentirani i u biračkom spisku Republike Srbije.
Predsjednik Upravnog odbora CEMI-a prof. Zlatko Vujović je ocijenio na predstavljanju Izvještaja o izborima da je u Nikšiću bio „možda je najgori izborni proces ikad sproveden u Crnoj Gori“.
„Vidjeli smo uticaj spoljnih aktera, prije svega onih aktera koji su iz Republike Srbije, Republike Srpske, ali smo vidjeli i primjere dolaska aktivista iz opština na sjeveru Kosova. Uglavnom je sva ta pomoć išla ka jednom političkom bloku, Koaliciji ‘Za budućnost Nikšića'“, kazao je Vujović.
Epilog
U situaciji izrazite napetosti i ogromne motivacije na izborima je glasalo više od 80% registrovanih glasača. No, ni svi resursi ni enormna izlaznost nijesu pomogli vlasti da ostvari naum.
Demokratska partija socijalista ne samo da nije bačena na koljena, ne samo da nije poklekla, pogotovo nije uništena kako je to vlast priželjkivala, već je završila kao izborna lista s najviše glasova i mandata.
U Nikšiću se, međutim, desilo ono što će se kasnije ponoviti u nizu opština zaključno s Glavnim gradom jesenas: „Tredesetoavgustovska većina“, odnosno grupacije predvođene DF-om, DC-om, URA-om i kasnije PES-om, iako već dobro posvađane, pomele bi razlike i svađe pod tepih s ciljem da sklepaju kakvu-takvu vlast samo da ne dopuste povratak DPS-a. To je trajalo pune četiri godine – do aktuelnog dogovora u Budvi.
Izbori 2021. u Nikšiću su izrodili jednu takvu koaliciju, odnosno dali su vještačko disanje za održanje „tridesetoavgustovske većine“ na vlasti. Ali oni nijesu donijeli željeni uspjeh. Jedan od malobrojnih relevantnih medija u Srbji koji nije pod kontrolom vlasti, dnevni list Danas, u uvodniku, odnosno redakcijskom komentaru objavljenom 17. marta ocjenjuje da Đukanović nije uspio da zadrži vlast u Nikšiću, ali da „Aleksandar Vučić u Nikšiću nije postigao uspjeh kakvom se nadao“.
„Politička opcija koju on podržava i koja je imala svu moguću podršku Srpske napredne stranke i medija – baš kao da se glasalo u Požegi ili Šapcu, a ne u gradu u inostranstvu – nije prošla u skladu s očekivanjima. … Srpski nacionalizam i stvaranje podjela među građanima nijesu naišli na toliko plodno tlo u Crnoj Gori i centri moći u Beogradu su se s takvom kampanjom zaigrali…“
Izbori u Nikšiću, održani u proljeće 2021, presudni su jer nijesu imali za cilj samo ubjedljiv poraz DPS-a. Bili su zamišljeni od strane kreatora i nalogodavaca ove vlasti kao prelomna tačka. Ishod pomno planirane operacije trebalo je da baci na koljena ne samo DPS, nego Crnu Goru i da trajno ućutka pristalice građanske, prozapadne države.
Odbrana Crne Gore i odbrana vlasti
Ali su ti izbori ispali Staljingradska bitka sadašnje vlasti. Odsudna bitka u koju je uloženo sve, operacija koja se morala dobiti radi viših ciljeva, ispala je prekretnica. Do Nikšića je cilj bio osvajati vlast, širiti uticaj. Nakon Nikšića je vlast je prešla u defanzivu u kojoj samo gleda da nekako očuva postignuto, ali se osvojeno ipak malo po malo kruni. Samo je retorika ofanzivna, ali ona nema ni utemeljenja ni rezultata. Vlast od Nikšića 2021. igra, što bi se fudbalskim rječnikom reklo, čisti bunker. Svi su u svom šesnaestercu, cilj je ne primiti gol. Zato imamo Vladu od trideset i kusur članova. Zato, u nedostatku konkretnih uspjeha, imamo busanje u prsa navodnom snagom dvotrećinske većine u parlamentu. Zato smo svjedoci bahatog nipodaštavanja poslanika i novinara. Zato imamo kulminaciju rođačkog i partijskog zapošljavanja koje je postalo najvažniji cilj, da se čak rizikujući konfrontaciju s EU mijenjaju na sjednicama Vlade tekstovi zakona na koje je Brisel već dao zeleno svijetlo. Zato se onako panično u Podgorici za dan morala dogovoriti kakva-takva koalicija. I konačno, zato danas imamo ovakvu vlast u Glavnom gradu da je prema njoj čak i administracija Olivere Injac djelovala kao dobro uštimovani orkestar.
Što se pravog gazde tiče, kada mu 2021. nije u Nikšiću uspio naum, okrenuo se kontroli štete. Takvi su i izbori u nedjelju. Kontrola štete. Ovi izbori Aleksandra Vučića ne zanimaju. Ne zato što je zabavljen o svome jadu, nego zato što zna da nije uspio 2021. kad je bio najjači.
Preporučeno
A vazali – oni se bore za vazduh. Njihova vlast ima smisla samo ako vodi ostvarenju krajnjeg cilja – utapanja Crne Gore u veliku Srbiju. Ali, da bi bila ostvarena velikosrpska Crna Gora, „Srpska Sparta“, „obala srpskog mora“ ili što već iz tog repertoara, nijesu dovoljne „samo“ poluge moći. Potrebno je i uništenje duha građanske Crne Gore. Za tu operaciju je 2021. bio planiran Nikšić. Ali nije Nikšić džaba grad i Save Kovačevića, i Ljuba Čupića, i Muja Adžajlića, i Josipa Slade Šilovića…
Video