„Crna Gora ima šansu i može da bude najvažniji činilac u regionu. Kada bi se brzo vratila na evropski put i kada bi povratila povjerenje saveznika i partnera, mogla bi da bude svijjetli primjer za ostatak Zapadnog Balkana“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.

Kako je istakao, Crna Gora treba državnike koji će gordo braniti crnogorsku nezavisnost i suverenitet, a ne sluganske političare koji se saginju i kleče pred Vučićem i dodvoravaju se njegovim interesima na uštrb Crne Gore i njenih građana.

„Uzmite primjer kako je Vučić izgrdio predsjednika Crne Gore i odlazećeg premijera samo zato što su predložili da Crna Gora bude domaćin razgovora između Kosova i Srbije. Prekorio ih je kao malu djecu. Uvrijedio Crnu Goru i Crnogorce. Nijesam primijetio da je tako vrijeđao Sjevernu Makedoniju koja je organizovala isti takav sastanak između Kurtija i Vučića“, napominje Božović.

To, kako kaže, govori kakav je odnos srpskog režima prema Crnoj Gori.

„Od tada državni vrh Crne Gore ćuti i ne smije ništa da kaže, ni glasa. Da li mislite da je tako Vučić mogao i smio da se ponaša prema Milu Đukanoviću i Dušku Markoviću? Trenutno sve zavisi od budućeg mandatara Milojka Spajića i toga da li će prepoznati potrebu Crne Gore da sastavi jaku političku vladu koja će moći da upravlja procesima ili će se odlučiti za slabu vladu kojom će upravljati drugi, van Crne Gore“, naglašava Božović.

Spajića čeka mnoštvo poteškoća da formira kabinet
Komentarišući rezultate nedavno održanih vanrednih parlamentarnih izbora, Božović navodi da političari često od poraza pokušavaju da naprave pobjede, ali na licima funkcionera se zapravo sve vidi i to, kako dodaje, ne može da se sakrije.

„Tako ste mogli da vidite ko se iskreno radovao u toj izbornoj noći, a ko je pokisao nezadovoljan rezultatima. Slavili su Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa, a smiješio se brk i DPS-u. Ostali su bili, blago rečeno, zatečeni, prvo malom izlaznošću, a onda i manjom podrškom na izborima od one koju su očekivali“, navodi Božović.

Što se tiče Pokreta Evropa Sad, sagovornik Analitike ocjenjuje da je ova partije u kampanji bila konfuzna jer su slali različite poruke.

„To govori da su dosta podijeljeni iznutra što je dovelo do nižeg rezultata od projektovanog. Stiče se utisak da se predsjednik pokreta, Spajić, vodi više evropskom retorikom, dok se potpredsjednik pokreta, Milatović, koji je i predsjednik Crne Gore, vodi više prosrpskom, a to znači i proruskom politikom, što govori i sastav nedavno izabranih savjetnika predsjednika“, smatra Božović.

Kako dodaje, višemjesečno tiho bojkotovanje predsjednika tog pokreta, Milojka Spajića, od grupe funkcionera koji su okupljeni oko Jakova Milatovića je bilo više nego vidljivo.

„Zatim Abazovićevo tabloidno otvaranja afere protiv Spajića dva dana pred izbore gdje se čak pozivalo i na hapšenje predsjednika Pokreta Evropa Sad, kao i flagrantna zloupotreba institucija, doveli su do zbunjivanja birača pa čak i do apstinencije jednog dijela. Zato nakon izbora i najave, kao i potrebe, za brzim formiranjem vlade, Milojko Spajić ima veoma komplikovanu situaciju sa mnoštvom poteškoća da formira novi kabinet“, napominje sagovornik Analitike.

‘Vučićizacija’ preplavila Crnu Goru nakon 2020.
Božović ocjenjuje kao nečuveno da jedna „umišljena garnitura političara u ostavci, služeći interesima srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, dođe na ideju da se favorit na crnogorskim izborima uhapsi dva dana pred izbore“ kako bi ga, kako kaže, diskvalifikovali da napravi rezultat na izborima, a zatim i formira vladu.

„To je nečuvena sramota. U taj scenario pored srpske službe i krnje crnogorske vlade u ostavci, bili su umiješani i neki funkcioneri iz Spajićevog Pokreta Evropa Sad. Ako ništa drugo onda samo zbog ćutanja na sve to su postali saučesnici u jednom nečasnom pokušaju prevare i manipulisanja birača“, ističe Božović.

To, tvrdi, jeste prevara, kada uz pomoć partijskih medija i političke sile pritiskate tužilaštvo da izvrši udar na izborni proces.

„Srećom to se nije dogodilo i nadam se da će institucije ipak pokazati da se njima ne može tako lako manipulisati u Crnoj Gori kao što je to slučaj u Srbiji. To je ne samo sramota za zemlju koja pretenduje da bude prva sljedeća članica Evropske unije nego i za sve one javne ličnosti koje su ove tri godine podržavali tu vladu. Tu mislim i na one diplomate koje su uprkos upozorenjima iz civilnog sektora zdušno podržavali takvu opskurnu ekipu vlastodržaca u Crnoj Gori. To sve govori o trendu gaženja demokratske kulture u Crnoj Gori i jednoj vrsti “vučićizacije” Crne Gore koja je na mala vrata preplavila Crnu Goru nakon avgusta 2020“, podvlači Božović.

Rezultati izbora pokazali tri stvari
Sagovornik Analitike naglašava da su rezultati parlamentarnih izbora pokazali tri stvari.

„Prvo, klerikalna većina od 30. avgusta 2020. nije uspjela da osvoji 2/3 parlamenta, kako su se nadali pseudointelektualni krugovi “srpskog sveta” iz Beograda i Zagreba, kao i njihove podružnice u Crnoj Gori, a uz svesrdnu podršku Aleksandra Vučića, u namjeri da se promijeni ustav Crne Gore i da se izvrši “bosnizacija Crne Gore”, sa tvrdom etničkom podjelom i tzv. konstitutivnim narodima, gdje bi se nastavilo sa relativizacijom crnogorskog identiteta i revizije crnogorske istorije kako bi se zadao posljednji udarac građanskoj Crnoj Gori i njenom suverenitetu. To je sada nemoguća misija. Nisu uspjeli“, ocjenjuje Božović.

Drugo, kako dodaje, pokazalo se da se birači manje brojnih naroda u velikoj mjeri vraćaju svojim nacionalnim partijama.

„Zašto? Zato što se u posljednje tri godine, od avgusta 2020, ruši građanski koncept društva, a vraćaju se šovinizam i klerikalni, velikodržavni, srpski nacionalizam koji stvara strah među manjinama u Crnoj Gori te se oni vraćaju kao birači svojim nacionalnim partijama“, kaže Božović.

Stava je da je to direktni rezultat politike Dritana Abazovića i URE koja je vodila i 42. i 43. vladu Crne Gore.

„I treće, mala izlaznost je rezultat zamora biračkog tijela sa oba politička spektra. Sa jedne strane, birači su previše očekivali od kleronacionalističke većine iz avgusta 2020, a dobili dvije vlade, potpuno nekompetentne i sklone korupciji i zloupotrebama državnih resursa. Između partija većine dominirale su svađe, cijepanja i podmetanja. Dok sa druge strane nije bilo dovoljno solidarnosti između suverenističkih partija što je dovelo do apstinencije i jednog dijela njihovog biračkog tela“, ocjenjuje Božović.

DPS pretenduje da ponovo bude najjača partija
Ističe i da je rezultat koji je napravila Bošnjačka stranka izuzetno važan, s obzirom na to da su, kako kaže, stranke kleronacionalističke većine iz 2020. na čelu sa aktuelnim predsjednikom Jakovom Milatovićem i bivšim premijerom Dritanom Abazovićem, izabrali za partnera provučićevsku SPP u Crnoj Gori.

„Ovim manevrom karakterističnim za Vučićev režim, trebalo je Bošnjacima podvaliti “pomirenje” sa onima koji su im 30. avgusta 2020. prijetili novom Srebrenicom i poručivali da se isele iz Crne Gore. Sada je jasno da Bošnjaci ostaju vjerni sebi i Crnoj Gori. To je velika stvar i velika pobjeda“, izričit je Božović.

Kad je u pitanju DPS, sagovornik Analitike smatra da su pokazali ne samo da mogu da postoje i poslije Mila Đukanovića već su, kaže, i nagovijestili da velikim brojem novih lica na čelu partije imaju ambiciju da ponovo budu najjača partija na crnogorskoj političkoj sceni.

Stabilna vlada jedino uz PES, DPS i manjine
Upitan da li će nakon ovoga izbornoga ciklusa Crna Gora konačno dobiti stabilnu, proevropsku Vladu, u koju neće imati upliv zvanični Beograd, Božović odgovara da je pitanje da li to Spajić hoće i da li ima hrabrosti.

„Ono što je sigurno, on ima šansu. Ako Spajić Crnu Goru vrati na evropski put već bi i to bio veliki uspjeh. Da bi se to dogodilo, Crna Gora mora da bude stabilna. To znači da vlada mora da bude stabilna“, smatra Božović.

Politika takve vlade bi, prema njegovim riječima, podrazumijevala jasnu evroatlantsku politiku fokusiranu na vraćanje povjerenja kod međunarodnih partnera i na zatvaranje poglavlja za članstvo u EU.

To je, dodaje, na kraju i preporuka zapadnih partnera.

„Takva vlada poslije ovih izbora može samo da bude formirana kao velika koalicija između PES i DPS, plus partije manje brojnih naroda. Od Spajićevog političkog izbora zavisi da li će nastaviti kao kredibilan političar ili završiti kao još jedna prolazna epizoda na crnogorskoj političkoj sceni. Vidjećemo“, poručuje Božović.

Ljudi u Srbiji uplašeni i bijesni, potrebna alternativa Vučiću
U Srbiji je, nakon duže vremena, probuđen građanski duh, čemu svjedoče i masovni protesti pod sloganom “Srbija protiv nasilja”, za koje Božović kaže da su prvo kolektivno tugovanje nad tragedijama koje su ih snašle, a onda i bunt koji je nastao iz straha za bližnje, jer žele da prestane ta nepodnošljiva agresija u kojoj svakodnevno žive.

„Ljudi su i tužni i uplašeni i bijesni. Zato je protest zasnovan na borbi za fundamentalne vrijednosti, kao poziv za preživljavanje. Vučić je generator velikog zla u Srbiji. Građani toga postaju svjesni i istraživanja govore da Vučićeva popularnost opada posebno među mladima i među ženama“, ističe sagovornik Analitike.

Zato je, smatra Božović, važno da se iz opozicije u Srbiji rodi alternativa Vučiću i njegovoj politici.

„Nije dovoljno biti samo opozicija, već i alternativa toj pogubnoj politici i sistemu vrijednosti koje personifikuje Vučić. Ta alternativa može biti samo građanska i evropska. Jer ima i dalje onih koji misle da mogu isto kao Vučić ali samo bolje. To nije alternativa iako se nazivaju opozicijom“, kategoričan je Božović.

Stava je da Vučićeva politika pravi posljedice ne samo u Srbiji nego i u regionu.

„Ne možete da budete protiv Vučića samo u Srbiji, a da ne budete protiv njega u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i sjeveru Kosova. Govorim u kontekstu njegove politike na unutrašnjem i spoljnom planu. Ne može da vam Vučić ne valja u Srbiji, ali da ste u redu sa onim što radi u regionu svima drugima. Zato je potrebna alternativa vučićevo-šešeljevskom velikodržavnom nacionalizmu i njihovom sistemu vrijednosti“, poručuje Božović.

Još uvijek se, kako dodaje, u Srbiji ne povezuje u velikoj mjeri da je Vučić personifikacija ne samo pogrešne politike unutar Srbije, nego i spolja.

„Jer velikosrpski nacionalizam je agresivan u regionu prema drugim identitetima i državama dok se u Srbiji manifestuje kroz nepoštovanje ljudskih prava i vladavine prava. Kroz šverc, kriminal i trgovinu narkoticima ili konkretnije, kroz prijetnje životom javnim ličnostima koji podržavaju proteste. To je taj isti Vučićev sistem vrijednosti koji opterećuje i region i Srbiju. Ali ne gubim nadu da će se u Srbiji stvoriti građanska snaga koja će biti istinska alternativa ovoj radikalskoj pošasti“, ističe Božović.

Putinov kraj počeo
Apostrofira i da je najveći problem na Zapadnom Balkanu upravo Vučić.

„To danas osjećaju i Crna Gora i Bosna i Hercegovina i Kosovo. Zašto to kažem? Nakon ruske zločinačke invazije na Ukrajinu čitava Evropa se ujedinila, a na Zapadnom Balkanu je nastala nestabilnost. Šta je razlog tome? Upravo politika “srpskog sveta” Aleksandra Vučića je destabilizovala Crnu Goru, BiH i sjever Kosova“, objašnjava Božović.

Razlog tome je, smatra on, što Vučić ne smatra države u okruženju suverenim, već smatra suverenim samo narode.

„On, ako ste primijetili, pominje da bi branio nezavisnost Crne Gore, ali ne pominje suverenost jer je po njemu suveren narod. To je politika velikosrpskog nacionalizma iz 19. vijeka koju Vučić sprovodi na Zapadnom Balkanu“, kaže Božović.

Takvo stanje nestabilnosti najviše je, prema njegovim riječima, odgovaralo Putinovom režimu.

„Sada vidimo da se taj Putinov režim bukvalno raspada. Rusija je pred građanskim sukobima jer se sve više vidi da to nije država nego paradržavni kartel sastavljen od velikih oligarha i njihovih kriminalnih poslova. Puč protiv Putina nije uspio, ali ni Putin nije uspio da uništi pučiste. Dakle, Putinov kraj je počeo“, ističe Božović.

Naglašava da j ta situacija u Rusiji je dodatno pokazala koliko je Vučićeva i Dodikova spoljna politika “neutralnosti”, koja je zabila nož u leđa Evropi u sred rata, bila sve vrijeme pogrešna i koliko je destabilizovala Zapadni Balkan.

„Sada kada i Putin ostaje bez svakog poštovanja čak i među svojom elitom, zapadni partneri imaju priliku da uguše preostale ruske maligne uticaje i u regionu i u samoj Srbiji ali i u Crnoj Gori. Ovaj novi fijasko u Rusiji znači da Vučić više neće moći da ucjenjuje zapad Rusijom jer njen uticaj slabi iz dana u dan. To je prilika da nova vlada Crne Gore iskoristi ovaj momenat i brzo zakorači u finiš evropskih integracija“, zaključuje Božović.