Milatović je parlamentu uputio prijedlog za raspisivanje referenduma za uvođenje otvorenih lista u izborno zakonodavstvo. Komentarišući potez predsjednika države, Đukanović je kazala da „iza njega ne stoji dosljednost ni politička vjerodostojnost“.
“Jer su i on i njegova politička struktura na lokalnom nivou do sada pokazali ponašanje identično kao ostale partije, fokusirane isključivo na uske partijske interese, bez iskazanog integriteta ili vizije koja bi ukazivala na ozbiljnu posvećenost reformama”, kazala je Đukanović.Nadležnost Odbora
Na pitanje da li ovim prijedlogom Milatović zadire u rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ona je odgovorila da je pitanje otvorenih lista u direktnoj nadležnosti tog skupštinskog tijela.
“Otvorene liste svakako jesu pitanje od velikog društvenog značaja, i u teoriji mogu da predstavljaju značajan korak ka demokratizaciji sistema, posebno u slabljenju partijskih monopola, rigidne unutarpartijske hijerarhije i takozvane partokratije. Međutim, to je pitanje koje je u direktnoj nadležnosti Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, i svako vaninstitucionalno isticanje tog pitanja – posebno u formi referenduma, više liči na pokušaj skretanja pažnje sa stvarnog problema: a to je potpuna nespremnost političkih partija da se odreknu kontrole nad izbornim procesom”, kazala je Đukanović.
Upitana zašto političke partije nemaju političku volju da uvedu otvorene liste, Đukanović je rekla da su razlozi jasni.
“Razlozi zašto partije do sada nijesu pokazale stvarnu političku volju da uvedu otvorene liste su jasni, takav sistem bi značio otvaranje prostora za unutarpartijsko takmičenje, smanjenje uticaja partijskog vrha i veći stepen autonomije izabranih predstavnika. Sve su to elementi koji ugrožavaju logiku stroge partijske discipline na kojoj funkcioniše većina partija u Crnoj Gori”, istakla je Đukanović.
Na pitanje da li očekuje da bi građani na eventualnom referendumu podržali otvorene liste, Đukanović je kazala da „u teoriji, građani bi vjerovatno podržali otvorene liste na referendumu, ali čak i tada, suštinske promjene se ne mogu desiti bez volje i glasova istih tih partija koje bi morale da usvoje potrebne zakonske izmjene“.
“Dakle, referendum, čak i ako bi bio izjašnjavanje u korist otvorenih lista, ne bi imao praktični učinak bez prethodne političke volje”, kazala je Đukanović.
Komentarišući nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ona je istakla da to tijelo ne uliva povjerenje.
“Nažalost, ni rad samog Odbora za izbornu reformu ne uliva povjerenje. Proces je slabo organizovan, bez jasne metodologije i bez konkretne vizije kuda se ide. Umjesto da bude institucionalni prostor za temeljnu promjenu izbornog sistema u korist građana, Odbor funkcioniše kao produžetak partijskih pregovora i interesa, bez stvarnog efekta”, dodala je Đukanović.
Prijedlog upućen parlamentu
Predsjednik države Jakov Milatović uputio je u decembru prošle godine Skupštini prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo.
“Nakon brojnih radnih sastanaka sa vama širom Crne Gore, odlučio sam da Skupštini uputim prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u naše izborno zakonodavstvo. Otvorene liste donose veliku neophodnu promjenu. Na sljedećim izborima konačno želimo da vratimo naše ustavno pravo da biramo ljude imenom i prezimenom, umjesto da zaokružujemo samo nazive partija ili koalicija”, poručio je predsjednik.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je naveo da na glasačkom listiću, uz zaokruživanje naziva liste, želi da imamo pravo da glasamo za ljude koje znamo i kojima vjerujemo.
“Glasaćemo za ljude koji su zaslužili naše povjerenje. Skupštinska radna grupa za izbornu reformu, poslije referenduma, više neće imati izgovore za nastavak odugovlačenja, a protivnici otvorenih lista unutar partija suočiće se s jasnom odlukom građana”, kazao je Milatović.
Referendum, kako je poručio, jeste jedini način da osiguramo sprovođenje volje i nametnemo obavezu poslanicima da rade u interesu građana, a ne za šefove svojih partija i svoje stranke.
“Zahtjev za raspisivanje referenduma i vaša odluka da uvedemo otvorene liste je radna akcija za demokratiju i demokratski razvoj, za poštenje i poštenu Crnu Goru. Za ljude u koje vjerujemo”. naveo je Milatović.
Otvorene liste ima 20 evropskih država
Od evropskih zemalja 20 država ima otvorene liste. Takav slučaj je u Austriji, Belgiji, BiH, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Holandiji, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Kipru, Letoniji, Litvaniji, Luksemburgu, Njemačkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Švedskoj.
Preporučeno
Zatvorene liste, osim Crne Gore, imaju Albanija, Bugarska, Mađarska, Makedonija Portugal, Rumunija, Srbija i Španija. Kombinovani metod je u Letoniji, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima većinski jednokružni sistem. Kombinovane liste postoje u Estoniji.
Video