Đukanović je u razgovoru za Standard ukazala na neispunjene obaveze iz Reformske agende, ignorisanje evropskih zahtjeva i izostanak političke volje da se iskoristi povoljan trenutak za napredak u pregovorima.
Analitičarka je upozorila i da dio vlasti aktivno podriva NATO orijentaciju zemlje, čime se Crna Gora diskredituje pred međunarodnim partnerima.STANDARD: U više navrata ste istakli da je saradnja partija sa suprotnim ideološkim stavovima neodrživa i da vodi ka disfunkcionalnosti vlasti. Kako vidite dugoročne posljedice ovakvih koalicija po političku stabilnost Crne Gore?
ĐUKANOVIĆ: Kada se formirala aktuelna Vlada, tvrdila sam da se prije može formirati stabilna nego evropska vlada, i to u periodu kada je aktuelni premijer tvrdio da sa bivšim članicama DF-a, velikim oponentima Vlade Zdravka Krivokapića, nikada ne bi gradio koaliciju. I tada je bilo jasno da te partije nemaju puno toga zajedničkog u vrijednosnom ili ideološkom smislu, te da će teško naći kompromis oko toga kako Crnu Goru dalje razvijati na zdravim i demokratskim osnovama. Danas, iz ove perspektive, mogu da kažem da su ipak tako različite partije uspjele da nađu dovoljno zajedničkog da naprave funkcionalnu i održivu vlast, uspostavljenu na jasnoj računici raspodjele resora i funkcija, ali izrazito antievropsku Vladu koja malo koju sjednicu ne iskoristi da minira proces integracija Crne Gore u EU.
Čini se da naši zvanični ne shvataju da su geopolitičke prilike prestale da idu na ruku Crnoj Gori i da će u narednom periodu biti jako neizvjesno da li će se nastaviti bezuslovna podrška proširenju i integraciji Crne Gore, koja je bila očigledna od početka ruske agresije na Ukrajinu pa do izbora za predsjednika SAD. Međutim, povratak Donalda Trampa na vlast u Americi dramatično je promijenio odnos nekih članica EU prema politici proširenja. Naime, neprijateljska politika Trampova politika prema EU dovela u pitanje ubrzani proces proširenja na države zapadnog Balkana, budući da se sada sve više članice orjentišu na proces unutrašnjih reformi Unije. Dok ključne države članice polako zaobilaze da politiku proširenja drže na listi prioriteta, naša Vlada nije u stanju da uhvati posljednji voz (ukoliko on i dalje postoji) i iskoristi još uvijek postojeće raspoloženje kod članica da što prije ispune ono što EU od nas zahtijeva.
Primjera koji ovo dokazuju je puno, a evo i neki od njih. Vlada u kontinuitetu izbjegava da ispuni neophodne zahtjeve iz oblasti usklađivanja vizne politike sa viznom politikom EU. Pravdajući to ekonomskim i turističkim razlozima, iako nam Vlada nije objasnila koja je to veća korist za Crnu Goru od EU, Vlada ne želi da “žrtvuje” dvije turističke sezone, ispuni neophodne uslove po pitanju država koji su izuzeci od evropske vizne politike, kako bi dobila mnogo veće benefite (novac iz Plana rasta koji umjesto da dobijemo sada, primićemo umanjen za onaj procenat neispunjenih zadataka iz Reformske agende (od 14 ispunili smo 10).
Zatim, danas imamo problem primjene novog Zakona o šumama, jer su aktuelnoj Vladi ipak važniji partijski podobni koncesionari nego da ispunimo neophodne kriterijume za članstvo. Da ne pominjemo posebno Zakon o državnim službenicima i namještenicima za čiji predlog smo inicijalno dobili saglasnost Evropske unije, ali je Vlada nakon toga unijela mnoge izmjene, u prvom redu one koji su omogući svojim nekvalifinovanim, ali podobnim, partijskim kadrovima da preuzmu rukovodeće pozicije, što predstavlja eksplicitan primjer stvarnih prioreteta aktuelne Vlade. Mimo navedenih, ima puno i drugih primjera u kojima se drastično narušava proces integracija: nepoštovanje ljudskih prava, sve teži uslovima u kojima osobe sa invaliditetom žive u Crnoj Gori, nespremnost da prihvatite LGBT populaciju kao ravnopravnu i dostojnu evropskih praksi i standarda, visok stepen netransarentnosti, partijskog zapošljavanja i degradacije društva sve duljom partitokratijom, nikad započeta sveobuhvatna izborna reforma, neuspjesi u borbi protiv korupcije i mnogi drugi.
I naravno, za sve ovo niko ne podnosi odgovornost. Ubijeđena sam da, ako se ispostavi da nećemo imati međuvladinu konfereciji od kraja polovine ove godine, ne zatvorimo planirana poglavlja u ovoj i narednoj godini, i/ili ne uđemo u EU 2028. godine, Vlada će naći opravdanja u (fiktivnim) drugim faktorima poput nedostatka političke volje država članica, izmijenjenoj geopolitičkoj situaciji i drugima i neće preuzeti odgovornost što nije iskoristila istorijsku šansu ulaska u EU, u momentu kada su nam sva vrata (moguće još uvijek) otvorena.
STANDARD: Rekonstrukcija Vlade dovela je do povećanja broja ministara i potpredsednika. Smatrate li da ovakvo proširenje državnog aparata reflektuje političku nezrelost i kompromituje efikasnost upravljanja?
ĐUKANOVIĆ: Politička nezrelost ili neiskustvo ne mogu biti opravdanje da Vlada ima tako puno resora i funkcija. Od samog početka je bilo jasno da se resori definišu po krojevima partija, umjesto da se partije prilagođavaju potrebama javne uprave u odnosu na obećanja data građanima. I danas kada možemo vidjeti Predlog zakona o Vladi koji je Crna Gora poslala Komisiji, a koji podrazumijeva da imamo do 20 ministara, četiri potpredsjednika i neograničen broj državnih sekretara, znači samo dalje partijsko zapošljavanje i političke trgovine na štetu građana. Interesantno je kako je ova Vlada naučila tako brzo i bez greške da primijeni princip usvajanja samo minimuma (mada I to rijetko) standarda EU, bez namjere da i u onim oblastima koje nijesu uređene direktno acqui-jem unaprijede uslove u kojima građani žive. Zapanjujuće da se premijer isključivo orjentiše samo na ekonomska i socijalna pitanja, ali EU nije samo to, već je veoma važna demokratija, vladavina prava i meritokratija a ništa od ovih procesa nije dio Vladine politike.
STANDARD: Kako ocjenjujete ulogu Pokreta Evropa sad (PES) u trenutnoj političkoj dinamici, posebno u kontekstu njihovih predizbornih obećanja i postizbornih postupaka, pogotovo imajući u vidu činjenicu da su pred izbore u Nikšiću, ali i u izbornoj noći govorili kako im Marko Kovačević nije prihvatljiv, dok sad mijenjaju ploču?
ĐUKANOVIĆ: Kada je PES u pitanju, to je partija koja u kontinuitetu ubrzano gubi glasače i to je očekivano, jer građani nakon smjene DPS-a razumiju koliko je njihov glas vrijedan i važan u situaciji kada partija zloupotrijebi povjerenje građana i ne ispuni gotovo ni jedno obećanje dato u predizbornim periodima. Očigledno je koliko je ta partija u panici i koliko sada pokušavaju brojnim ugovorima o djelu i otpuštanjem nepodobnih da pojačaju svoje biračko tijelo, ne shvatajući da to što politiku grade na bespogovornom slušanju DF-a čini ih sve irelevantnijim političkim akterom.
STANDARD: Kako ocjenjujete izjavu patrijarha Porfirija u kojoj je rekao da i Crna Gora treba da bude dio srpskog, tj. ,,ruskog sveta” i čini se blagu reakciju zvanične Podgorice na tu izjavu?
ĐUKANOVIĆ: Potpuno očekivano. SPC kao politička organizacija takvu politiku zastupa decenijama i ova izjava nije nešto što se razlikuje od njihove višedecenijske politike. Ono što je problematično što takvu politiku vodi i parlamentarna većina u Crnoj Gori i nažalost nije iznenađujuće što adekvatne reakcije od naših zvaničnika nije bilo. Među njima, bivši DF i Demokrate jasno i glasno propagiraju takvu politiku, pod plaštom zaštite prava ugroženih Srba u Crnoj Gori, dok se PES i manjinske partije, zarad očuvanja fotelja, sa takvom politikom mire i saglašavaju.
STANDARD: Vlada je nedavno usvojila međudržavni sporazum sa UAE koji predviđa razvoj dva velika turistička projekta na jugu i severu zemlje. Kako ocjenjujete transparentnost ovog sporazuma i njegov potencijalni uticaj na lokalne zajednice?
ĐUKANOVIĆ: Ovaj postupak predstavlja pravi reprezent djelovanja Vlade. Naime, sa jedne strane, imamo činjenicu da su preskočene elementarne procedure, budući da je proces realizovan bez konsultacija, isključujući kompletno društvo, pokazujući visok stepen netransparentnosti, i veliku sumnju u koruptivne namjere. Ukoliko se prisjetimo brzine kojom je to urađeno, načina na koji je Sporazum usvojen na Vladi, skandal oko prevoda sporazuma, ali i reakcije EU Parlamentaraca, jasno je da je takav sporazuma suprotan interesima građana, dok je istovremeno suprotan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanja, budući da se krše principi zakonitosti, transparentnosti, konkurentnosti, što je srž EU standarda.
STANDARD: Više puta ste naglasili da je izborna reforma ključna za demokratski napredak, ali da nedostaje politička volja za njeno sprovođenje. Koje konkretne korake predlažete za prevazilaženje ovog zastoja?
ĐUKANOVIĆ: Kada nema političke volje za reformom, teško možemo govoriti o konkretnim koracima koje treba preduzeti. Mislim da mi u Crnoj Gori nemamo partije koje su istinski evropske, koji proces integracija sagledavaju kao važan za građane a ne njihove izborne pohode. Isto tako, ne postoji ni jedna politička partija koja podržava sveobuhvatnu izbornu reformu jer im u biti snažno zakonodavstvo, stroga pravila i vladavina prava smetaju i ruše njihove monopole moći. I danas nam Vlada tvrdi da IBAR nije poklonjen nego zaslužen, a mi još uvijek nijesmo ispunili obećanje dato Uniji kao predulov za IBAR, da ćemo mjerilo koje je bilo neophodno za dobijanje IBAR-a a koje se odnosi na izradu Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, usvojiti do kraja 2024. a taj zakon je još uvijek u izradi. Ukoliko nismo sposobni da jedan zakon od decembra 2023. godine do danas napišemo, ostaje nejasno kako će institucije uspjeti da toliko ostalih zakona izradi i usvoji, a da o implementaciji ne govorimo. Sa druge strane, umjesto da je izborno zakonodavstvo preduslov, on je nama kruna procesa integracija, u čemu se opet ogleda manjak političke volje partija da pokrene ovu reformu sa mrtve tačke.
STANDARD: Kako ocjenjujete trenutnu funkcionalnost crnogorskih institucija u kontekstu političke polarizacije i čestih promjena u izvršnoj vlasti?
ĐUKANOVIĆ: Crnogorske institucije funkcionišu samo zahvaljući interesima političkih parrtija koje dijele plijen odnosno funkcije. Ja mislim da je Crna Gora, kao rezultat toga, u ozbiljnim problemima jer su nam pristupni pregovori usporeni, jer imamo puno problema sa kojima se suočavamo, a oni su više svojstveni potencijalnim kandidatima a ne kandidatima koji obećavaju da će proces pregovaranja završiti u narednih godinu i po dana. Naime, suočavamo se sa grubim kršenjem zakona, netransparentnim procedurama, ukidanjem javnih rasprava i gušenjem slobodne riječi i oponenata. Dnevna politika je prepuna afera i retrogradnih politika (Sporazum sa UAE, vjeronauka u školama), a Vladu karakteriše visok stepen netransparentnosti, nezakonitosti, diskriminacije, istinsko nerazumijevanje koncepta EU vrijednosti. Suočavamo se sa sve većom degradacijom društva, sve dubljom partitokratijom, te potpuno zaboravljenom meritokratijom, ali sve češćim diskriminatorskim i nacionalističkim stavovima koje podrivaju temelje građanskog društva.
STANDARD: U svjetlu sve češćih promjena u spoljnoj politici Crne Gore, kako ocjenjujete dosljednost zemlje u procesu evropskih integracija i saradnje sa NATO partnerima?
ĐUKANOVIĆ: Učinjeno je dosta toga na diskreditaciji Crne Gore kod međunarodnih partneta, a posebno u NATO-u. To sa jedne strane ne čudi budući da je parlamentarne većina sastavljena i od partija koje se istinski protive NATO članstvu, ali su posljedice ogromne za građane i njihove interese.
Preporučeno
Video