Vjerovatno najdigitalizovanija zemlja na svijetu, čije rusko govorno stanovništvo podržava članstvo u NATO sa 59 posto podrške, ulaže sve moguće napore da pomognu Ukrajini u borbi protiv ruskog agresora, kojeg Estonci smatraju i otvoreno zovu svojim jednim neprijateljem – jer to doživaljavju kao i svoju egzitencijalnu borbu.

Nevjerovatna društvena kohezija i koordinisani sistem odgovora na svaku prijetnju potiče prije svega od toga što Estonci nemaju nikakve dileme oko toga, gdje joj je mjesto, ko su joj prijatelji i od čega zavisi njihova budućnost.   

Džozef smatra da je od krucijlnog značaja da “ko su mu neprijatelji a ko prijatelji“ nauči i naš novi premijer Milojko Spajić, čija se vlada, kaže mora pažljivo promatrati zbog zabrinjavajućeg ruskog upliva u njoj.

Budući je Spajić i ljubitelj kripta i želi Crnu Goru usmjeriti ka tome, Džozef misli da bi u tehnološki najnaprednijoj zemlji svijeta mogao naučiti i zašto se oni drže podalje od toga.   

Antena M: Gospodine Džozef rekli ste na putu ka ovamo da biste željeli da sa nekim od iskustava koje smo videli ovdje vidjeli upoznate i novog crnogorskog premijera Milojka Spajića- zašto?

Povezani članci

Svijet

Ruge: Rusija pokušava da nađe način da promoviše svoje interese u Crnoj Gori

Politika

Nije dovoljno da se naslonite i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan

Politika

Zabrinjava Andrija Mandić na čelu parlamenta, treba držati oči širom otvorene

Džozef: Zato što ovdje vidimo izuzetnu zemlju koja je toliko napredovala u smjeru u kojem novi premijer Spajić, kaže da hoće da povede Crnu Goru. Ime njegovog pokreta Evropa Sad (PES), govori o želji napretka Crne Gore u digitalnom smislu i nekim drugim elementima, čak uključujući i mogućnost kripto valuta. I bilo bi krucijalno da to nauči od najbriljantnije zemlje, kada je riječ o digitalizaciji, možda i na svijetu – a to je Estonija. I znakovito je da ovdje uprkos svom njihovom digitalnom napretku, ne čine ništa i ne pokazuju nikakav interes u kripto – drže se podalje od toga. U svakom drugom aspektu, oni su digitalno napredovali, građani sve mogu da urade online i to je imalo pozitivan uticaj u borbi protiv korupcije, koja je na izuzetno niskom nivou.

Antena M: Iako je ime njegove partije Evropa Sad, on ima makar dio njegove stranke koji zapravo govori Evropa Sad ali efektivno radi rusku propagandu. Kako mislite da to možemo, hajde da kažemo, prevazići?

Džozef: Veoma važno pitanje. Ja bih rekao da je bilo iznenađujuće da je specijalni izaslanik SAD-a za Balkan, Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), čak i on, koji rijetko ima takve komentare, rekao da je veoma razočaran zato što ima antizapadnih elementa u vladi. To je bukvalno citat Gabrijela Eskobara, i on je, naravno u pravu. Činjenica je da je predsjednik parlamenta u Crnoj Gori, Andrija Mandić, a njegova stranka i njegove pozicije su bile protiv NATO-a, on ne daje podršku na način na koji NATO- saveznik treba, ne podržava podršku koju NATO daje Ukrajini protiv ruske agresije i veoma je blizak sa Srbijom, koja je broj jedan promoter ruskih narativa u regionu – domaćin je Rossia Today i Sputnjiku. I proaktivno, Beograd kreira te pogrešne narative o nekoj alternativi u Rusiji i Kini. Tako da je to legitimno pitanje, i mora se pažljivo pratiti to šta će vlada zapravo raditi i uloga gospodina Mandića u tome.

Antena M: Imajući u vidu sve što smo vidjeli ovdje proteklih par dana, kao i da ste Vi ekpert za zapadni Balkan, i sve sto ste pomenuli u prethodnom odgovoru, koje su to lekcije naučene za koje mislite da se mogu primjeniti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, kada je riječ o borbi protiv malignog ruskog uticaja?

Džozef: Lekcija broj 1. je – znaj ko su ti prijatelji a ko su ti neprijatelji – i nemoj praviti nikakve konfuzije oko njih. Zato je prethodno pitanje o prirodi vlade, imanje u njoj ove grupacije što se prije zvala DF tako zabrinjavajuće. Kako i zašto je Estonija tako upješna? Pođite do granice i pogledajte jednu stranu granice sa Rusijom, drugu stranu sa Estonijom. Estonija je sada broj jedan u obrazovanju širom Evrope, ovdje smo u Talinu vidjeli izvanrednu transformaciju, toliko impresivnu u svakom aspektu uključujući čak i u arhitekturi, ekonomiji, borbi protiv korupcije, digitalizaciji – zašto? Ovo je zemlja u kojoj nema konfuzije o zome gdje je njena orjentacija, ona zna i razumije što je Rusija, bolje nego skoro bilo koja druga zemlja, osim njeni susjedi Ukrajina i drugi na Baltiku. Estonija zna da Rusija ne predstavlja budućnost, da ima model koji je potpuno neuspješan, koji ne nudi ništa i stoga Estonija ima 100 – postotnu posvećenost još od 1990-tih priključenju Zapadu, transformaciji svog cijelog pristupa i posvećenosti vladavini prava, posvećenosti transparentnosti i kulturnom naglasku na borbi protiv korupcije – to se ovdje ne toleriše.

A to je baš ono što ne vidimo na Balkanu, već vidimo nastavak flertovanja i nekakve privlačnosti ka Rusiji, uprkos njenoj bezočenoj agresiji na Ukrajinu.