Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Radna grupa EU je razmatrala pozicije za poglavlja – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih društava (šest), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful kazao je početkom ove sedmice u Podgorici kako postoje realni izgledi da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj – punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Poručio je da su najnoviji nalazi Evropske komisije ohrabrujući, te da postoje realni izgledi da Crna Gora to i ostvari. Ministar je naglasio da Njemačka ima jasan interes da ojača povjerenje u proces proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana, ističući Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata i primjer konstruktivnog pristupa evropskim vrijednostima.
Premijer Milojko Spajić kazao je 19. novembra nakon sastanka sa komesarkom EU za proširenje Martom Kos da se točak reformi ubrzava kako bi se naši ambiciozni ciljevi ostvarili.
“Crna Gora ne kalkuliše kada je u pitanju evropska integracija i sa punim pravom očekujemo fer tretman u odnosu na ono što je svrha ovog procesa – punopravno članstvo. Na tu temu održali smo vrlo konstruktivan sastanak sa komesarkom za proširenje Martom Kos. Za nešto manje od mjesec dana vraćamo se u Brisel na Međuvladinu konferenciju da, kao što smo i obećali, zatvorimo više pregovaračkih poglavlja i još odlučnije nastavimo u pravcu ostvarenja cilja. A 2026. biće godina velikih odluka – EU, Crna Gora je spremna”, rekao je Spajić.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Dokument EU
Komesarka za proširenje Marta Kos je komentarišući ovo pitanje rekla da vjeruje da će dalji dijalog, vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa, omogućiti rješavanje bilateralnih pitanja i da će poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno.
Kos je takođe nedavno kazala da postoji mogućnost da se primi Crna Gora, a da se ne dese unutrašnje promjene u Uniji.
“Znate li kako je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart…Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru. Recimo, 2004. godine 70 miliona stanovnika je ušlo u EU i uspjeli smo da ih integrišemo”, navela je komesarka.
Inače, šef crnogorske misije pri EU Petar Marković naglasio je da bi članstvo Crne Gore koštalo svakog građanina Unije 0,27 eura godišnje.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ranije je posebno naglasila važnost jačanja vladavine prava i reformi u pravosuđu, jer će to, kako kaže, biti ključni test za ocjenu spremnosti Crne Gore na putu ka EU.
Tokom nedavne debate u parlamentu, rekla je da Brisel otvara prostor da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, i time ostvari punopravno članstvo, čime se najbolje pokazuje kakav odnos imaju prema Crnoj Gori.
Kako je navela, komesarka Marta Kos rekla joj je da nema građana EU prvog i drugog reda.
“Crna Gora 2028. godine ulazi kao punopravna članica, sa punim pravom glasa”, kazala je Gorčević.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.
Nakon što su neka pogavlja na početku zatvorena, proces je počeo da tapka u mjestu.
Preporučeno
Međutim, krajem 2024. godine, prvi put nakon sedam godina čekanja, Crna Gora je zatvorila pregovaračka poglavlja. Postojale su spekulacije da je EU ranije odlučila da ne otvara pogavlja dok ne dođe do opipljivog napretka u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije.
Video