Preporučeno
“Danas je veliki jubilej pisane riječi u Crnoj Gori, dan kada je 1935. godine rođen Danilo Kiš, velikan crnogorske, južnoslovenske i svjetske književnosti. Nakon golgote proživljene u drugom svjetskom ratu i gubitka oca, Danilo se sa majkom i sestrom seli u rodni grad svoje majke, na Cetinje. Već kao učenik cetinjske gimnazije, Danilo se okreće književnosti, a na njegov intelektualni razvoj imao je veliki uticaj i ujak Risto Dragićević, poznati crnogorski istoričar”, podsjetio je Marković.
Njegova djela, kako dodaje, predstavljaju doprinos ne samo južnoslovenskoj već i svjetskoj književnosti.
Prema njegovim riječima “Rani jadi”, “Bašta pepeo”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, samo su dio opusa koji je Danilo ostavio za sobom.
“Oplemenjivanje kulturne tradicije i afirmisanje književnih djela velikana sa naših prostora, predstavljaju preduslov za pozicioniranje pisane riječi kao najduhovnijeg iskaza kulturnog identiteta jedne zajednice”, kazao je Marković.
Kako dodaje, na isti način kao što je Danilo svoje znanje prenosio studentima na Sorboni, gdje je i predavao, dužni smo da njegovu pisanu riječ prezentujemo mladim generacijama i da na taj način stvorimo ambijent pogodan za kulturni i duhovni razvoj.
“Kakav odnos današnja Crna Gora ima prema liku i djelu Danila Kiša? Gdje je na Cetinju muzej posvećen čovjeku koji je 1989. godine bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost, a koji je odrastao u tom gradu”, pita se Marković.
Na očuvanju i afirmaciji kulturnog nasljeđa, kako ističe Marković, pokazuje se snaga institucija jedne države, ali i svijest pojedinca o značaju i ljepoti kulturnog nasljeđa kojem pripada.
“Zato je upravo na nama mladima da ukazujemo na ovakve datume da bi se svijest o očuvanju kulturne baštine produbila i podigla viši nivo”, zaključuje on.
Video