Komisija je osnovana kao međuresorno tijelo sa zadatkom izrade mišljenja i davanje prijedloga Vladi o pitanjima sukcesije vojne imovine, naročito povrata školskog broda „Jadran“, kao i pitanjima o strategiji pregovora sa Crnom Gorom., piše Pobjeda.

Zadaci Komisije, kako se navodi u odluci o njenom osnivanju, biće i aktivno vođenje pregovora sa crnogorskom stranom, te saradnja sa nadležnim tijelima, naučnim i stručnim institucijama i pojedincima u vezi analize i razmatranja postojećih, kao i iniciranje izrade drugih dokumenata za potrebe rada Komisije i pregovora sa Crnom Gorom.

Na čelu Komisije biće šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, dok su za članove određeni predstavnici Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić Galić, kao i Ministarstva odbrane Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković.

U obrazloženju odluke o osnivanju Komisije, koju je potpisao hrvatski premijer Andrej Plenković, navodi se da je Hrvatska zainteresovana za jačanje bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, koji se baziraju na načelima dobrosusjedstva, i uz poštivanje ugovora koji obvezuju obe države.

To, kako je objašnjeno, uključuje i rješavanje otvorenih pitanja sa Crnom Gorom.

Povezani članci

Politika

Hrvatska Vlada osnovala komisiju za povrat broda Jadran od Crne Gore

Politika

„Jadran“ kao sakupljač protestnih nota i glavobolja na evropskom putu Crne Gore

Politika

Radić: Hrvatskoj je brod „Jadran“ potreban kao simbol pobjede u ratu i to je sva priča

“Republika Hrvatska podstiče otvoren i aktivan dijalog sa Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja, u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava”, piše u odbrazloženju.

Navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata školskog broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.

Podsjeća se da je obostrano dogovoreno da se to pitanje razmatra na nivou stručnih komisija.

“Komisija u svom radu na pitanjima sukcesije imovine bivše JNA u odnosu na Crnu Goru, polazi od međunarodnog pravnog okvira, koji obvezuje države nastale raspadom bivše SFRJ, a naročito člana četiri Aneksa A Ugovora o pitanjima sukcesije. Komisija će svoj rad bazirati na postojećim analitičkim i dokumentacionim podlogama, kojima su detaljno i argumentovano navedene diobene stavke iz diobene mase pokretne vojne imovine bivše JNA. Komisija će posebnu pažnju posvećivati pitanju povrata školskog broda „Jadran“”, zaključuje se u obrazloženju odluke.

Na vijest o osnivanju Komisije za povrat broda „Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore, reagovala je juče Crnogorska konzervativna partije iz koje smatraju da taj potez pojačava bilateralni spor sa našom zemljom i dovodi do blokade zatvaranja poglavlja 31 u EU pregovorima, što Hrvatska, kako su naveli, očigledno koristi.

“Brod „Jadran“ je već decenijama simbol pomorske tradicije i baštine Crne Gore i pripao joj je po sukcesijskim pravilima o vojnoj imovini za koju su predviđeni posebni aranžmani (član 4 Aneksa A Bečkog sporazuma o sukcesiji iz 2001.) po principima teritorijalne lokacije imovine u vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Na ovaj način je Vlada Crne Gore prinuđena da formira svoje tijelo za bilateralne pregovore, a ako bude potrebno i na međunarodnom nivou (npr. preko EU ili arbitraže)”, smatraju u Crnogorskoj konzervativnoj partiji.

Zaključuju i kako smo u ovom slučaju dužni da, kako su naveli, iznesemo crnogorsku perspektivu, bez eskalacije sukoba, sa fokusom na pravdu i dostojanstvo i u skladu sa principima i nacionalnim interesima.

Samardžić: Krajnje je vrijeme da Crna Gora angažuje eksperte iz međunarodnog prava

Krajnje je vrijeme da Crna Gora angažuje provjerene i priznate eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi temeljno i kritički analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ i realno sagledali pravnu poziciju države u vezi sa sukcesijom vojne imovine, smatra admiral u penziji Dragan Samardžić.

On ističe da se dosadašnje oslanjanje na parcijalne interpretacije i nedovoljno utemeljene argumente pokazalo kao skupo i politički rizično, jer je oslabilo pregovaračku poziciju Crne Gore.

“Samo ozbiljna, stručna i depolitizovana pravna analiza može obezbijediti osnov za odgovorno i dugoročno održivo rješavanje ovog pitanja”, naveo je Samardžić u objavi na polatformio Iks.

On ističe i da je formiranje Komisije u Hrvarskoj logičan institucionalni odgovor na način na koji je pitanje sukcesije vojne imovine vođeno prethodnih godina.

“Ta pitanja, uključujući i školski brod Jadran, od početka su bila pravno složena i politički osjetljiva i zahtijevala su ozbiljan, strateški i odmjeren pristup, a ne paušalne ili ultimativne poruke. Sastav Komisije jasno pokazuje da Hrvatska ovo pitanje tretira kao kombinaciju međunarodnog prava, bezbjednosne politike i evropskog konteksta. To je signal da će se ovi sporovi voditi dugoročno i institucionalno, te da mogu imati implikacije i u završnoj fazi pregovora Crne Gore sa EU, posebno u okviru Poglavlja 31, ali i šire, kroz pitanje pravne sigurnosti i vladavine prava iz Poglavlja 23”, zaključio je Samardžić.