Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore komentarisao je novu protestnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova naših susjeda, u čijem je centru ponovo školski brod „Jadran“. Novi povod je bila odluka Ministarstva odbrane Crne Gore da izradi značku sa siluetom broda čije je vlasništvo jedan od glavnih povoda višegodišnjih diplomatskih sporenja. Očekivano, zvanična Hrvatska i ovo vidi kao svjesno remećenje dobrosusjedskih odnosa, ali je ujedno prvi put pomenula da bi ovakvo ponašanje crnogorske strane moglo isprovocirati i finansijske kontramjere.
U pomenutom dokumentu, kako su pisale Vijesti, ističe se da je stav zvaničnog Zagreba da školski brod „Jadran“ predstavlja dio vojne imovine te države. Zbog toga su diplomatskom notom najavili „detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije“, prema kojoj Crna Gora Hrvatskoj „duguje više od dvije milijarde američkih dolara“.– Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i nastaviće da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza – rečeno je podgoričkom listu iz hrvatskog ministarstva.
„Jadran“ je ponovo došao u fokus kada je Ministarstvo odbrane Crne Gore krajem jula ozvaničilo izradu posebnih znački za posadu tog školskog broda, „u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru“, uz zvanične simbole naše države.
Nakon što je šira javnost saznala za nove razmirice zbog „Jadrana“, iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je „Jadran bio i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje“.
– Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad „Jadranom“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopšteno je iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), podsjećajući na susret ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom početkom godine u Baru.
NAJGORI PRIMJER
Komentarišući za Pobjedu ovaj povod za pogoršanje odnosa Crne Gore i Hrvatske, Samardžić ističe kako već duže ukazuje na činjenicu da bi pogrešan način rješavanja pitanja „Jadrana“ mogao skupo koštati cijelu državu.
Tu misli na insistiranje ministra Krapovića, prije svega, na „istorijskoj činjenici“ da „Jadran“ pripada crnogorskom pomorskom nasljeđu. Kako nam je kazao, već je upozoravao na to da je „pitanje sukcesije izuzetno složeno da bi se njima bavili paušalno i na amaterski način“.
– Korišćenje pogrešnih argumenata koje su crnogorski zvaničnici plasirali u javnost može skupo koštati Crnu Goru. Izabrali smo najgori mogući argument, na šta sam i upozorio, jer pitanje ŠB „Jadran“ nije izolovano pitanje sukcesije vojne imovine, već ga treba holistički posmatrati i analizirati – ukazao je Samardžić.
Sagovornik Pobjede takođe je podsjetio na to da je Hrvatska još u aprilu 2003. godine formirala svoj Savjet za sukcesiju vojne imovine, sa zadatkom da se izrade bilansi po republikama, odnosno državama nasljednicama, za svaki segment mase pojedinačno i za diobenu masu nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) u cjelini.
Kao osnova obračuna, korišćena je procjena koja je 2006. godine objavljena u naučnom časopisu „Polemos“ (broj 17/2006). Prema tim nezvaničnim podacima, ukupna procijenjena vrijednost diobene mase, uključujući pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, iznosi oko 70 milijardi dolara. Ukupna vrijednost koju bi Hrvatska mogla da potražuje iznosi oko 2,3 milijarde, a Crna Gora oko 200 miliona dolara. Uz to, u te proračune nijesu još ušli finansijski pokazatelji o kapitalnim infrastrukturnim vojnim objektima i glavnim sredstvima naoružanja i vojne opreme (avioni, brodovi, tenkovi, rakete…).
Kao što je i Samardžić više puta isticao, sve ovo ukazuje da bi se Crna Gora mogla naći pred krupnim potraživanjem samo zbog toga što olako shvata bilateralne odnose sa susjedima.
– Ne možemo izolovano, samo za ŠB „Jadran“ upotrijebiti argument da pripada Crnoj Gori zato što se u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske, 15. oktobra, nalazio na našoj teritoriji, a da pritom zanemarimo činjenicu da se u tom trenutku oko 85 odsto ukupnih efektiva Ratne Mornarice SFRJ, koje su kasnije većinom dopremljene u Crnu Goru, nalazilo na teritoriji Hrvatske – dodao je Samardžić.
Zbog toga postavlja pitanje najodgovornijima iz Ministarstva odbrane.
– Gospodo, ako je taj vaš argument ispravan, a srećom nije, da li ste onda spremni da prihvatite i zahtjev Republike Hrvatske za naknadu vrijednosti cjelokupne imovine Jugoslovenske ratne mornarice (koju RH procjenjuje na oko dvije milijarde dolara), koja je sa teritorije Hrvatske premještena u Crnu Goru nakon 15. oktobra 1991. godine – kazao je sagovornik Pobjede.
Takođe je ukazao da bi, po istoj logici, i taj zahtjev bio pravno osnovan.
– Zabrinjavajuće je što se ovako složenim i osjetljivim pitanjem ne bavimo sistemski i odgovorno, već ga prepuštamo pojedincima i nevladinim organizacijama, čije su namjere u pogledu održavanja i razvoja dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom krajnje upitne. Umjesto da se ovo pitanje rješava stručno, institucionalno i u tišini, ono se instrumentalizuje u dnevno-političke svrhe i izlaže ideološkoj manipulaciji, dovodeći u pitanje naše odnose sa Hrvatskom i put u EU – zaključio je Samardžić.
Vojska i SPC zajedno
Admiral Samardžić je podsjetio i na okrugli sto koji je krajem februara održan u Tivtu, u organizaciji Savjeta NVO Boke Kotorske. Na tribini pod motom „Super omnia veritas – Istina iznad svega“, učestvovali su novinari Perica Đaković i Siniša Luković, zatim istoričar Dražen Jovanović, predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske Mašan Ercegović, te kontraadmiral Boško Antić. U publici su bili kapetan fregate Milan Jevtović, koji je na prijedlog Krapovića nedavno postao komandant Mornarice VCG, te kapetan korvete Ivan Laković kao komandant „Jadrana“, kao i sveštenici Srpske pravoslavne crkve na čelu sa tadašnjim tivatskim parohom Mijajlom Backovićem.
– Na tribini su svi govornici iznijeli isti argument – da brod „neupitno pripada Crnoj Gori“ jer se 15. oktobra 1991. godine nalazio na njenoj teritoriji. Posebno zabrinjava što su događaju legitimitet svojim prisustvom dali predstavnici Ministarstva odbrane. Tako smo svjedočili situaciji u kojoj, na događaju posvećenom pitanju ŠB „Jadran“, u prvom redu sjede sveštena lica i komandanti Mornarice VCG i samog broda – kazao je Samardžić.
Preporučeno
Video