“Ukupna proizvodnja treba biti bazirana na ekološki prihvatljivim praksama i socijalnoj pravdi, jer se na taj način razvija i sigurno poslovanje i zdrava životna sredina. Pitka voda, zdrava hrana i čist vazduh su preduslov za siguran prostor i siguran posao u sigurnoj Crnoj Gori. Ovo je neminovnost, jer svi znamo da svaki gutljaj vode, zalogaj hrane i udah vazduha dolazi iz prirode.

Dajući moć ljudima koji ne poštuju zakone odobravamo nestajanje hiljadugodišnjih šuma, rijeka, izvora, prostora za proizvodnju hrane. Tako gubimo resurs od kojeg treba da pokrenemo domaću ekonomiju, uvozimo hranu slabijeg kvaliteta, gomilamo stres i trošimo sve više novca na vraćanje izgubljenog zdravlja”, kaže Iković.

Danas je, dodaje, jedan od najvažnijih datuma u kalendaru Ujedinjenih nacija – Svjetski dan životne sredine, koji nas podsjeća da čovjek zavisi od vode, zemljišta, vazduha i biodiverziteta.

“Svako svojim djelima može da unaprijedi svoju okolinu, ali je najveća odgovornost na političarima. To piše i u Ustavu Crne Gore, koji u članu 23 propisuje da je država posebno dužna da čuva i unapređuje životnu sredinu. Crna Gora je prepoznata po rijekama, plažama i planinama. Ako ove resurse nadogradimo i oplemenimo ljudskim resursima, onda možemo postati sigurna premijum brend država.

Za početak, dovoljno je napraviti otklon od dosadašnje politike korišćenja resursa kroz koju smo svojim novcem finansirali njihovo uništavanje i uzrupaciju. Dovoljno je sjetiti se da za godinu dana damo oko 4 miliona eura vlasnicima malih hidroelektrana
zbog kojih smo izgubili desetine rijeka na sjeveru. Ako gradimo siguran prostor, onda ćemo imati i siguran posao. Pođimo
samo od voda i šuma”, navodi on.

Crnu Goru godišnje kaže posjeti preko 50.000 ljudi da bi veslali ili splavarili na našim rijekama.

“Crna Gora od toga prihoduje preko 10 miliona eura. Ove godine je rijeku Komarnicu u 4 dana posjetilo preko 400 ljudi iz 17 država svijeta. To je dokaz da potencijal imamo, a treba da ga nadogradimo znanjem i radom i učinimo naše resurse isplativim.

Ribolovne agencije iz Evrope organizuju ture i po Crnoj Gori, ali kako vrijeme prolazi sve rjeđe, jer je sve manje ribe, a sve više smeća. Zato moramo da preokrenemo ovu praksu. Ako znamo da ribolovac koji dođe u Crnu Goru troši najmanje 250 eura po danu, onda je jasno da očuvane rijeke jesu osnov za pokretanje kapilarne i zelene ekonomije. Upravo na tome se zasniva Preokretov program Siguran posao”, ističe Iković.

Prošle godine smo, dodaje, uvezli 81 miliona eura namještaja, a izvezli svega 2,3 miliona.

“Ulaganjem ovog novca u industriju namještaja možemo otvoriti 8 malih fabrika i zaposliti u dvije faze i do 4.000 ljudi. Tako bi najveću korist od naših šuma imali mještani, a ne nedodirljive partijski podobne firme. Na taj način bruto društveni proizvod bi bio utemeljen na malim biznisima koji bi bili najbolji čuvari i upravljači naše okoline. Bez zdrave životne sredine nema sigurne Crne Gore. Zato je važno da priroda ima svoj glas u Skupštini Crne Gore”, zaključuje Iković.