Ona u razgovoru za Pobjedu naglašava da je vijest o počinjanju izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore odlična, te da za našu zemlja predstavlja značajan uspjeh i to što je, kako je rekla, istrgnuta iz regionalnog paketa u koji je gurana.
“A koji, nažalost, trenutno nema očekivani progres u procesu evropske integracije. Ulagani su ogromni napori da se Crna Gora veže za manje napredne zemlje i čeka da se one najlošije opredijele za evropsku perspektivu. Takav scenario je značio potpuni krah mogućnosti da se postigne uspjeh”, kaže Bajramspahić.
Objašnjava da izrada Ugovora o pristupanju može trajati koliko god je Evropskoj uniji potrebno da ocijeni da je Crna Gora sazrela za članstvo.
“Idealno bi bilo da se prve verzije drafta ponude državama članicama već tokom rane jeseni, ali nije izvjesno da li će Komisija, Savjet i Parlament biti podjednako entuzijastični oko finalizacije Ugovora. Ratifikacija koja bi uslijedila nakon potpisivanja takođe nije puka formalnost, već veoma izazovan proces tokom kojeg će Crna Gora i dalje biti pod budnom prismotrom”, upozorava sagovornica Pobjede.
Bajramspahić ističe da je pred Crnom Gorom i dalje „ogroman posao“ i da početak rada na izradi Ugovora o pristupanju ne smije da izazove opuštanje i usporavanje.
“Sad nije vrijeme da se odahne, već upravo suprotno. Trenutak je da se intenzivira rad na ispunjavanju obaveza”, naglašava ona.
Bajramspahić dodaje i da je kraj pregovora daleko od izvjesnog. U tom kontekstu podsjeća da je Crnoj Gori ostalo čak 19 nezatvorenih poglavlja, a da sa potencijalnim zatvaranjem još najviše četiri u prvoj polovini godine, apsolutno ne izgleda kao da smo uhvatili zalet.
“Preostalih 15 bi moralo da se zatvori tokom četiri posljednja mjeseca u godini, što je zabrinjavajuće ako se sagleda trenutna dinamika. Činjenica je da ne zatvaramo poglavlja onoliko brzo koliko smo se nadali. Vladin interni plan je bio da se u prvih pola godine zatvori deset poglavlja i još deset u drugoj polovini godine. Zastoji su očigledni”, ističe Bajramspahić i dodaje kako je Vlada dužna da javnosti redovno polaže račune o tome šta je urađeno, šta kasni i ko je za kašnjenja odgovoran.
Bajramspahić naglašava da je nesporan interes Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine zbog čega, naglašava ona, svi progresivni činioci u društvu treba da daju doprinos da se to i desi.
“Prolongiranje pregovora i gubljenje momentuma je nepovoljno, vodi nas u još dublju neizvjesnost, posebno sa zakazanim parlamentarnim i lokalnim izborima i sa regionalnim akterima koji sabotiraju proces. Institucije ne smiju da kalkulišu i da budu selektivne u ispunjavanju zadataka, već da demonstriraju stvarnu posvećenost ispunjenju cilja”, kaže Bajramspahić.
U tom kontekstu naglašava da su izborna reforma i imenovanja sudija Ustavnog suda i dalje u kolapsu, a da ni zakonodavna funkcija Skupštine nije intenzivna kao što se to najavljivalo.
“Imenovanja u pravosuđu ne smiju biti tretirana kao partijski plijen, jer upravo od kredibiliteta pravosudnih institucija zavisi da li će države članice vjerovati da Crna Gora može samostalno braniti vladavinu prava nakon ulaska u EU. U parlamentu i dalje dominiraju populistički obračuni umjesto rada na reformama”, ističe ona.
Upozorava i na važnost toga da vlast ne zloupotrebljava aktuelni trenutak i podmeće usvajanje zakonskih rješenja koja nijesu dio evropske agende.
“Povjerenje je s razlogom narušeno”, smatra Bajramspahić.
Kada je riječ o samoj sadržini budućeg Ugovora o pristupanju Crne Gore, Bajramspajić ističe kako su sve inovacije o kojima se u tom smislu razgovara zapravo u korist naših građana.
“Evropska unija planira da ugradi zaštitne mehanizme kojima bi mogla da reaguje u slučaju da dođe do demokratskog nazadovanja budućih članica. To je interes i građana Crne Gore. Sve što može pomoći da se spriječe autoritarne tendencije svake buduće vlasti, treba podržati. Zaštitni mehanizmi treba da traju koliko god je potrebno da dođe do demokratske konsolidacije države. Takođe treba da budu jasni, pravno predvidljivi i jednako primjenjivi”, kaže Bajramspahić.
Naglašava, međutim, da je za Crnu Goru apsolutno neprihvatljivo odricanje od ravnopravnog prava glasa.
“Crna Gora je pregovarala po najsveobuhvatnijoj metodologiji u istoriji Evropske unije i za punopravno članstvo, a ne za članstvo drugog reda”, poručuje Bajramspahić.
Podsjeća, takođe, da izrada Ugovora sa Crnom Gorom ima šire implikacije, da može izazvati eurooptimizam u širem regionu Zapadnog Balkana, te da šalje pozitivan impuls Ukrajini i Moldaviji.
“Uspjeh Crne Gore bio bi pokazatelj da obećanja o proširenju nijesu fikcija već realna mogućnost. Nastavak demokratizacije regiona bi imao pozitivan uticaj i na Crnu Goru, koja ima još poprilično posla kada je u pitanju profesionalizacija i depolitizacija javnog sektora”, ističe Bajramspahić.
Promjene u Mađarskoj takođe, dodaje ona, doprinose pozitivnosti u Evropskoj uniji i mobilisanju progresivnih snaga koje žele da vide još integrisaniju Evropu. To, navodi Bajramnspahić, djeluje i obeshrabrujuće za lokalne autoritarne lidere koji su u Viktoru Orbanu vidjeli svoj ideal i model kako mogu rovariti u EU iznutra.
“Takve iluzije su sada raspršene”, naglašava Bajramspahić.
Ona konstatuje da je Crna Gora bliže članstvu u Evropskoj uniji nego ikada ranije, ali i da je upravo zato prostor za greške manji nego ranije.
“U završnici pregovora više neće biti dovoljno oslanjati se na geopolitički značaj proširenja, niti na činjenicu da smo najnapredniji kandidat. Presudno će biti da institucije pokažu da razumiju ozbiljnost trenutka, da političke partije prestanu da zaloupotrebljavaju evropsku agendu i da građani vide konkretne dokaze da se država mijenja na bolje. Evropska unija je otvorila vrata, ali Crna Gora još mora dokazati da je sposobna da kroz njih prođe kao funkcionalna, demokratska i ravnopravna članica”, zaključila je Bajramspahić.
Crna Gora se mora pripremiti za članstvo
U javnoj debati nedovoljno se ističu prednosti učlanjenja u EU
Crna Gora pred zatvaranje poglavlja mora mnogo ozbiljnije otvoriti pitanje pripreme za samo članstvo u Evropskoj uniji, smatra sagovornica Pobjede.
“U javnoj debati još uvijek nedostaje ozbiljan razgovor o ekonomskim implikacijama članstva, o konkurentnosti domaćih kompanija, kapacitetu poljoprivrede, tržištu rada, korišćenju evropskih fondova i spremnosti opština da upravljaju mnogo većim finansijskim sredstvima”, navodi Bajramspahić.
Utisci sa kojima će politički vrh EU 5. juna otići iz Crna Gore uticaće na okončanje pregovora
Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će biti održan 5. juna u Tivtu, kruna je 14 godina pristupnih pregovora Crne Gore, navodi Bajramspahić, ali i upozorava da će taj događaj pred ozbiljne izazove staviti skromne koordinacione, organizacione i logističke kapacitete crnogorske administracije.
“Ne radi se o protokolarnom događaju, već o ogledalu države i testu sposobnosti zemlje da organizuje složene međunarodne procese, koordinira međusobno netrpeljive institucije i pokaže političku zrelost pred najvažnijim evropskim akterima. Veoma je važno da se razumije da će utisci sa kojima će politički vrh Evropske unije otići odavde, i te kako uticati na njihovo viđenje spremnosti Crne Gore da okonča pregovore”, upozorila je Dina Bajramspahić.
Preporučeno
Video