To je u razgovoru za Pobjedu kazao Josip Juratović, koji je više od deceniju bio poslanik njemačkog Bundestaga, i istovremeno sa te pozicije pomno pratio događaje na Zapadnom Balkanu.
POGLAVLJA
Nakon što je Crna Gora u ponedjeljak privremeno zatvorila Poglavlje 32 – Finansijska kontrola, naša država je stigla do kompletiranja uslova u 13 od 33 cjeline u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji. Uz to, posljednja u nizu Međuvladinih konferencija ne samo što je održana van uobičajenih termina (jun i decembar), već je nakon nje znatan broj država članica pozvao EU na formiranje radne grupe za izradu budućeg ugovora o pristupanju Crne Gore.Uspjehu su se, očekivano, najviše radovali u crnogorskoj delegaciji. Premijer Milojko Spajić je tom prilikom istakao da su sada zatvorena poglavlja dostigla 40 odsto ukupnog broja poglavlja, uz uvjerenje da će i preostalih 20 biti zaokruženo do kraja godine.
“Međuvladina konferencija je dokaz da nema prečica na evropskom putu. Brzina kojom Crna Gora zatvara poglavlja je dokaz da je proces proširenja živ”, rekao je Spajić.
Kako je istakao, privremenim zatvaranjem Poglavlja 32 i nastavkom praćenja i jačanja finansijske kontrole u susret punopravnom članstvu, „Crna Gora jasno iskazuje politički izbor da pristupanje utemelji na pouzdanosti, integritetu, odgovornosti i vladavini prava“.
PREGOVORI
No, prije samo mjesec i po, vrh crnogorske vlasti je strepio od toga koliko će poglavlja uspjeti da zatvori. Da podsjetimo, u susret Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra, bilo je izvjesno da ćemo privremeno zaokružiti pregovore za poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, kao i 13 – Ribarstvo. Samo 48 sati prije tog važnog sastanka na visokom nivou, Crnoj Gori je stigla vijest da Francuska ima primjedbe na račun zatvaranja poglavlja 11 i 13, zbog čega naša zemlja neće zatvoriti najavljeni broj cjelina. Brzom i intenzivnom diplomatskom aktivnošću na svim nivoima, podstignut je rijedak uspjeh i Crna Gora je dobila pozitivne ocjene u svim potrebnim poglavljima.
Bivši njemački parlamentarac Josip Juratović u izjavi za Pobjedu je izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora ipak uspjela privremeno da zatvori poglavlja 11 i 13. On ukazuje ne manju važnost zatvaranja i ostala četiri poglavlja u samo mjesec i po. Podsjeća i da je riječ o usklađivanju s pravnom tekovinom EU, ali samo u određenom vremenskom trenutku.
“Privremeno zatvaranje znači da je acquis ispunjen, ali se mogu pregovori ponovno otvoriti ako se dogovoreno ne implementira i ne sprovodi kroz zakonodavna tijela”, dodao je on.
HRVATSKA
Juratović, pak, ukazuje da Poglavlje 32: Vanjska politika, bezbjednost i odbrana i dalje otvoreno. Podsjećamo, riječ je o pregovaračkoj cjelini za koju su uslovi ispunjeni još krajem 2024. godine. No, više poteza crnogorskih vlasti iz te godine Hrvatska je tretirala (skoro) kao diplomatske skandale i pauzirala dalji napredak u tom dijelu pregovora sa EU. Prve reakcije te države bile su dodjeljivanje statusa „persona non grata“ za čak tri visoka crnogorska zvaničnika: predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera jedne od vladajućih partija Milana Kneževića. Kako su se neprimjereni stavovi i potezi ponavljali, nama najbliža zemlja EU je krajem 2024. uputila reakciju Crnoj Gori u vidu „non pejpera“. Njegovih 13 tačaka postali su zahtjevi Hrvatske prema Crnoj Gori koje moramo ispuniti da bismo mogli zatvoriti pomenuto poglavlje u pregovorima sa EU. Tako je Poglavlje 32 do danas ostalo otvoreno.
Juratović, pak, ukazuje da ova cjelina, posvećena vanjskoj politici, bezbjednosti i odbrani, tretira elemente koji se odnose na sve zemlje članice EU.
“Dakle, kandidat mora pokazati sposobnost političkog usklađivanja sa EU u međunarodnim pitanjima, učestvovati u političkim dijalozima i izjavama EU, podržavati i primjenjivati zajedničke stavove, pridržavati se sankcija i restriktivnih mjera koje EU donosi, te imati kapacitete za saradnju u pitanjima bezbjednosti i odbrane. Nadam se da će u ovoj globalnoj situaciji u kojoj se svijet nalazi, a u kojem je Evropa ugrožena od triju svjetskih imperijalističkih politika kao nikada poslije Drugog svjetskog rata, makar jednom u povijesti tog nesretnog Zapadnog Balkana nadvladati zdrav razum”, kazao je on.
Osvrnuviši se na poruke koje stižu iz Vlade Republike Hrvatske, izrazio je uvjerenje da se ta država na našem putu ka EU „neće voditi primjerom Slovenije oko ulaska Hrvatske“, već da će se „istinski zalagati da Crna Gora, ali i Albanija, te susjedna Bosna i Hercegovina što brže uđu u EU“.
“Zato je neophodno da se politike Hrvatske i Crne Gore što brže usklade po pitanju budućnosti koja će im biti zajednička sudbina „po dobru ili zlu“. Moj prijedlog je da se što prije i što češće sastanu parlamentarne grupe i odbori dvije zemlje, kako bi se ti procesi ubrzali i međusobno povjerenje jače izgradilo “, potcrtao je on.
Sagovornik Pobjede se osvrnuo i na to da je, tokom mandata u njemačkom parlamentu, o ovim temama razgovarao sa pojedinim parlamentarcima sa obje strane“.
“Svi su to pozdravili sa velikim interesom. Iz iskustva znam da bi Berlin i Brisel takve inicijative za saradnju objeručke prihvatili i podržali, jer je Zapadni Balkan već duže zapao u sjenu svjetskih problema i svaka samoinicijativa je za EU veliko rasterećenje”, dodao je.
I pored mogućih problema koji još tinjaju, on s optimizmom gleda na ovu godinu i ono što nas očekuje. A ima i preporuke.
Preporučeno
“Hrvatska se može voljeti ili ne, ali je jedno sigurno – ona može mnogo dobrog doprinijeti Crnoj Gori svojim iskustvom i uticajem u EU. Zato treba spajati i jačati ljude zdravog razuma i dobre volje na obje strane i ne dozvoliti da margina, koja živi od politike mržnje i straha, odlučuje o budućnosti ljudi, kako u regionu tako i Evropi”, zaključio je Juratović.
Video