Kako je dodao, sve je to posljedica različitih opstrukcija koje će biti „ozbiljnije i inovativnije“ kako se pregovori za pristupanje Evropskoj uniji (EU) budu bližili kraju.

POGLAVLJA

Proteklih dana u Briselu počelo je predstavljanje pregovaračkih pozicija Crne Gore za najavljenih pet poglavlja, čije je zatvaranje u više navrata predstavljeno kao ključni cilj Međuvladine konferencije, koja će biti održana sredinom decembra.

Prema informacijama Pobjede, za sada je Poglavlje 4, koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala, dobilo podršku većeg broja članica. S druge strane, tek treba da budu završeni nacrti pregovaračkih pozicija EU za preostala četiri poglavlja čije zatvaranje se očekuje do kraja godine. Riječ je o poglavljima 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).

Zasad su ta pitanja razmatrana pred diplomatama radnog tijela za proširenje, kao i pred onima koji čine radnu grupu za proširenje Savjeta EU – COELA. Da bi se usaglasile pozicije za Poglavlje 4, bilo je potrebno čak pet rasprava, tokom kojih su dopunjavani i mijenjani stavovi sa strane EU.

Na pomenutoj radnoj grupi COELA raspravljalo se i o pregovaračkim pozicijama Crne Gore za preostala četiri pregovaračka poglavija (3, 6, 11 i 13).

Povezani članci

Politika

Da li će Hrvatska zahtijevati od Crne Gore da povuče Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu?

Politika

Do kraja godine možemo zatvoriti više poglavlja nego što smo u cijeloj protekloj deceniji

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

No, stavovi još nijesu stigli do diplomata nižeg ranga, a samim tim ni Komiteta stalnih predstavnika, odnosno ambasadora (COREPER).

REZERVE

Na pitanje zbog čega ni nakon godinu od prve najave neće biti zatvoreno Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu je istakao da ovog puta nije riječ o nekoj novoj provokaciji koja stiže iz Crne Gore.

“Nije ona nešto novo napravila, nego očito u međuvremenu nije dogovoreno povlačenje hrvatskih rezervi za zatvaranje tog poglavlja”, naveo je on.

Za njega su razlozi očigledni, pa smatra da „nikoga ne treba da čudi zašto je to tako“.

“Imate kontroverznu politiku. S jedne strane, imate izrazito korektnu politiku Ministarstva vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade koji se bavi tim pitanjem, Ervina Ibrahimovića. S druge strane, postoji opstrukcija iz bloka protivnika evropeizacije Crne Gore, koja uredno dolazi, prije svega, od ministara iz redova Demokrata Alekse Bečića. U takvim okolnostima je bilo jasno šta će se desiti sa uslovima koje je Hrvatska postavila u non-pejperu koji je prilično davno dostavljen”, podsjetio je on.

Riječ je o neformalnom dokumentu koji je Hrvatska uputila Crnoj Gori početkom decembra prošle godine, neposredno pred tadašnju Međuvladinu konferenciju na kojoj je trebalo da bude zatvoreno i Poglavlje 31. Hrvatska strana je u non-pejperu navela poduži niz otvorenih pitanja koje ima sa Crnom Gorom, a koji do danas nijesu zaokruženi i nastavljaju da budu opterećenje u odnosima dvije zemlje.

Podsjećamo, dokumentom je, između ostalog, Crna Gora pozvana da „obezbijedi pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“. Insistira se na pozitivnom odnosu prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, uključujući povrat imovine. Među stavkama se našlo i rješavanje pitanja granica na moru, kod poluostrva Prevlaka. Očekuje se procesuiranje ratnih zločinaca i rješavanje pitanja nestalih, te garancije za ostanak spomen-ploče na nekadašnjem vojnom logoru u Morinju. Sporan je i novi naziv bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.

“Jednostavno, ti uslovi nijesu ispunjeni i bilo je vrlo vjerovatno da će hrvatska rezerva za zatvaranje ovog poglavlja ostati živa”, dodao je Đenero.

No, on ističe da to nije pokazatelj da Hrvatska na bilo koji način blokira put naše zemlje ka EU.

“Time što Crna Gora zatvara relevantan broj poglavlja, jasno vidimo da se ne radi o blokadi Hrvatske, jer onda bi bilo zaustavljeno zatvaranja svih pristupnih poglavlja. To se ne događa, nego ostaje živa rezerva prema jednom poglavlju. Ta rezerva nije nešto što je dio bilateralnih odnosa, nego je dio evropskog acqui-ja koji nije zaokružen”, precizirao je on.

Kako je dodao, ovakav odnos Crne Gore prema pregovaračkim poglavljima ukazuje na „kontradikcije unutar oficijalne politike i politike Vlade Crne Gore“.

OPSTRUKCIJE

“Ta politika, s jedne strane, ima frakciju koja je izrazito proevropska i dobro radi svoj posao. S druge strane, ima frakciju koja sistemski zaustavlja pristupni proces i otežava pristupanje EU”, naveo je on.

Takva dešavanja unutar Crne Gore ukazuju da bi pitanja, koja bi eventualno otvorio onaj dio Vlade koji nije proevropski nastrojen, mogla usporiti put naše zemlje ka EU. A sve to po nalogu određenih službi i država koje, takođe, vide svoje interese u Crnoj Gori.

“To je problem sa kojim se Crna Gora suočava. Kada nemate jasno formiranu proevropsku većinu, imate mogućnost da akteri pod patogenim uticajem stranih država i obavještajnih sistema drugih zemalja, otežavaju pristupni proces Crne Gore EU. Kako će pregovori ići bliže kraju, tako će opstrukcije biti ozbiljnije i inovativnije”, ukazao je Đenero.

Dakle, pred Crnom Gorom je veoma burna 2026. godina, a naš sagovornik podsjeća što se sve događalo kada su slični događaji bili „na dnevnom redu“.

“Sjetite se kakve je opstrukcije Crna Gora proživljavala u vrijeme pristupanja NATO savezu i dokle je to išlo. Do koje mjere je tada SVR (Spoljna obavještajnu služba Ruske Federacije) bio angažovana u Crnoj Gori. I to posredstvom ljudi koji i danas obavljaju kontrolnu vlast u Crnoj Gori, koji kontrolišu parlamentarnu proceduru. Iz toga možete zaključiti kakvi problemi Crnu Goru očekuju”, naglasio je Đenero.

Po njemu, u takvoj situaciji rješenje može biti jedino rekonstituisanje parlamentarne većine, odnosno konstituisanje čvrste evropske većine.

“Zanimljivo je to što je mnogo veća opstrukcija na putu crnogorskog pristupanja EU upravo ono što kontrolor parlamentarne procedure u Crnoj Gori sada pokušava pokrenuti. On to pokušava stvaranjem ustavne većine oko pitanja koje nemaju veze sa pristupanjem Crne Gore EU, a koja se tiču službenog jezika u Ustavu. Iz toga se vidi da se uz pomoć takvih političkih akcija pokušava opstruirati formiranje većine koja će Crnoj Gori biti potrebna u jednom trenutku. Jer, neposredno prije pristupanja biće nužno i ustavni model Crne Gore prilagoditi članstvu u EU. A za to treba dvotrećinska većina”, zaključio je Đenero.