Koprivica je odgovorio da je riječ o slučaju koji s pravom izaziva pažnju javnosti zbog, kako je naveo, nepoštovanja principa zakonitosti i mogućih razmjera štete po javni interes i novac građana Crne Gore.
“U pitanju je slučaj koji s pravom izaziva pažnju javnosti imajući u vidu nepoštovanje principa zakonitosti i potencijalne razmjere štete po javni interes i novac građana Crne Gore”, istakao je Koprivica, prenosi CdM.On je naglasio da se Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije ovom temom bavio na tri tematske sjednice i pokrenuo tri postupka pred Agencijom za sprečavanje korupcije, čime je, kako je kazao, pokazao proaktivan pristup.
“Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je postupak upisa i dodjele besplatnih emisionih kredita operaterima stacionarnih postrojenja u 2020. i 2021. godini izvršen protivno zakonskoj regulativi, što je dovelo do ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije”, naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, ASK je utvrdila i da Uredba o aktivnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte sadrži norme koje nijesu dovoljno jasne i precizne, što predstavlja rizik od nastanka korupcije.
“Ove odluke Agencije predstavljaju dva vrlo važna pravna koraka ka punom rasvjetljavanju ovog slučaja i pravilnom kanalisanju borbe protiv visoke korupcije, u cilju utvrđivanja pune istine, pravde i odgovornosti”, rekao je Koprivica.
On je ukazao na više spornih elemenata u ovom slučaju, među kojima je izdavanje dozvola za emisije gasova sa efektom staklene bašte kompanijama Uniprom i EPCG u prvoj polovini 2022. godine, iako nijesu bili usvojeni svi relevantni pravilnici niti uspostavljen funkcionalan sistem za praćenje emisija.
“Imajući u vidu navedeno, postavlja se pitanje zakonitosti donesenih rješenja i ispunjenosti neophodnih prethodnih uslova predviđenih zakonom i podzakonskim aktima”, kazao je Koprivica.
Dodao je da su emisioni krediti dodijeljeni i bez validnih dozvola, verifikovanih planova praćenja emisija i uspostavljenog sistema izvještavanja, što dodatno, kako je rekao, ukazuje na moguća kršenja zakona i regulatornog okvira.
Koprivica je posebno problematizovao i činjenicu da je upis emisionih kredita izvršen 21. februara 2020. godine, dok je Eko-fond u Centralni registar privrednih subjekata upisan tek 3. marta iste godine.
“Jasno je da u momentu upisa emisionih kredita Fond nije postojao, niti je mogao postojati registar emisionih kredita, što dodatno problematizuje zakonitost predmetnih radnji”, naveo je on.
Ukazao je i na izostanak mišljenja Kancelarije za evropske integracije prilikom donošenja uredbe, kao i na činjenicu da nije izrađena obavezna tabela usklađenosti sa zakonodavstvom Evropske unije, što je suprotno Poslovniku o radu Vlade.
Prema njegovim riječima, dodjeljivanje emisionih kredita u uslovima pravne neuređenosti moglo je dovesti do sticanja finansijske koristi pojedinih subjekata i narušavanja principa jednakog tretmana na tržištu.
Koprivica je podsjetio i da je Sporazum između EPCG i Uniproma predvidio prebijanje potraživanja, iako se prema Zakonu o obligacionim odnosima mogu prebijati samo dospjela potraživanja, zbog čega je pokrenut postupak ocjene samog sporazuma.
“Nastavićemo sa analizom ovog i drugih slučajeva gdje su ugroženi javni interes i zakonitost, te preduzimati konkretne pravne mjere i korake, sa ciljem da se sistem očisti od bezakonja”, poručio je Koprivica.
Koprivica: Vlada intenzivno radi na sprovođenju GRECO preporuka, fokus na jačanju antikorupcijskog okvira
Vlada Crne Gore i nadležni organi kontinuirano rade na implementaciji preporuka GRECO, koje predstavljaju jedan od ključnih prioriteta u jačanju borbe protiv korupcije i unapređenju pravne sigurnosti, saopštio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Kako je naveo, danas u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanja, značajan broj preporuka je već sproveden, dok je dio u završnoj fazi.
Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić pitala je Koprivicu koje preporuke GRECO jos nijesu u potpunosti implementirane i koji razlozi za eventualna kašnjenja.
“Koje konkretne aktivnosti Vlada planira da sprovede u narednom periodu kako bi se obezbijedila puna implementacija preostalih preporuka? U kojoj fazi je realizacija kijučnih antikorupcijskih mjera iz Reformske agende i koji su mjerijivi rezultati do sada ostvareni? Da li postoji precizan plan sa rokovima i odgovornim institucijama završetak ovih obaveza”, pitala je Vučelić.
Prema riječima Koprivice preporuke iz pete evaluacione runde usmjerene su na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u vezi sa najvišim funkcijama izvršne vlasti i organima za sprovođenje zakona, čime se jačaju mehanizmi nadzora, transparentnosti i odgovornosti, te doprinosi prevenciji korupcije i zaštiti javnog interesa.
Koprivica ističe da je napredak u realizaciji GRECO preporuka važan signal u procesu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u poglavljima koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava, naglašavajući da Crna Gora na početku mandata 44. Vlade nije naslijedila zadovoljavajući bilans u ovoj oblasti.
Među ključnim potezima navodi izmjene Uredbe o Vladi, kojima je uvedena kontrola integriteta imenovanih lica, reformu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, kao i usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije 2024–2028, nakon decenije bez važećeg strateškog dokumenta. Usvojen je i Akcioni plan za implementaciju preporuka GRECO i UNCAC, koji precizno definiše aktivnosti i nosioce obaveza.
“U okviru zakonodavnih reformi usvojeni su Zakon o lobiranju, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i novi Zakon o sprečavanju korupcije, dok je donesen i moderan Kodeks policijske etike i precizirano razgraničenje nadležnosti unutrašnje kontrole i antikorupcijskog odjeljenja MUP-a. U toku su i nove mjere, među kojima je inicijativa za izmjenu Ustava u dijelu imuniteta predsjednika i članova Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, kao i donošenje Zakona o Vladi, od kojeg zavisi realizacija dodatnih GRECO preporuka, uključujući kontrolu integriteta ministara i etički kodeks”, istakao je on.
Koprivica je kazao da je u završnoj fazi je i novi nacrt Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuje pitanja poklona javnim funkcionerima, dok je Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije utvrdio model povjerljivog savjetovanja i obuke za najviše funkcionere u oblasti integriteta i sukoba interesa.
Preporučeno
On je poručio da Vlada ostaje otvorena za saradnju i komunikaciju kako bi se dodatno unaprijedio antikorupcijski okvir i ojačala borba protiv korupcije kao društveno štetnog fenomena.















