Ono se ne doživljava nužno kao pritisak, već kao “pravilo igre” u kojem akteri uče kako da se prilagode.
Ovaj fenomen u Crnoj Gori je ublažen naziv za nešto što se najčešće svodi na partijsku trgovinu, smatra Mirza Krnić iz Pokreta Preokret.“Radi se o klasičnom ucjenjivanju i zloupotrebi povjerenja građana radi ostvarivanja ličnih ili interesa uskog kruga ljudi koji su dio određene grupacije. Kada se formiraju predizborne koalicije, sasvim je prirodno i legitimno usloviti konstituisanje vlasti programskim ciljevima, koji treba da budu podređeni opštem interesu. Tada povjerenje stečeno na izborima valja vidjeti kao investiciju građana u ono što će kroz djelovanje njihovih predstavnika doprinijeti efikasnijem i pravednijem društvu. Tada se definišu uslovi, ciljevi i okvir koji se mora poštovati kako bi se formirala vlast i kako bi ona bila funkcionalna”, kazao je Krnić za “Dan”.
Sasvim je prirodno i poželjno, kako dodaje, u tom trenutku iskoristiti pregovarački potencijal za ono što ta partija procijeni da je najbolji način za ostvarivanje ciljeva koji doprinose opštem dobru.
“Nažalost, u Crnoj Gori je to u potpunosti izvrgnuto ruglu i političke korporacije po pravilu nakon izbora zaboravljaju na ono za šta su se deklarativno zalagale i procente koriste za širenje uticaja koji će donijeti korist njima, a ne zajednici. Ono što je dobro iz tog procesa jeste što su partije toliko ogrezle u trgovini i ucjenjivanju da su tu nedosljednost čak učinile transparentnom. Nikada nije bilo očiglednije koliko ih interes građana ne zanima, pa bez zazora pokušavaju da normalizuju sve ono što su kritikovali kada su bili u opoziciji – partijsko zapošljavanje, političko ucjenjivanje i korupciju”, rekao je Krnić.
Po njegovim riječima, njihovi izgovori, pravdanja i kreativne interpretacije u pokušaju da ubijede građane da su oni bolji od prethodnika krajnje su potcjenjivački.
“Uslovljavanje, odnosno ucjenjivanje partija, u krajnjem, do kraja ogoljava sistem koji je nakaradan. Najgore je što se tu uopšte ne radi o borbi za ostvarivanje nekog strateškog cilja države ili za opšte dobro, već isključivo za partijske ili pojedinačne interese koji su u suprotnosti sa opštim. Živimo u vremenu kada na svakih nekoliko dana slušamo kako neka partija izlazi iz vlasti zbog ovih ili onih razloga. Naravno, to se nikad ne desi. Toliko su učestale postale prijetnje između partija vlasti da to postaje groteskno”, ocijenio je Krnić.
Data riječ, kako dalje navodi, nije baš na cijeni kod partija vlasti i njihovih čelnika, pa demantuju sebe i ono što su rekli samo nekoliko dana ranije i više ne znamo što možemo da očekujemo.
“Krajnje su nepredvidivi i, nažalost, neprincipijelni. Za pogaženu javnu riječ trebalo bi da se podnese odgovornost, a pogotovo ako se ne ispuni obećanje dato građanima. Kod naših vlasti to ne važi, računaju da toliko nedosljednosti drugih čini da se zaboravi na njihovu sopstvenu. Ne smijemo zanemariti dugoročnu štetnost takve politike, koja produkuje nestabilnost sistema i donosi duboke probleme. Zato je neophodno uticati na promjene političkog sistema, uvođenje otvorenih lista i na svakom koraku demaskirati štetne i koruptivne prakse”, istakao je Krnić.
On smatra da su nužne i institucionalne i kulturološke promjene.
“Treba prije svega da vratimo etiku u politiku i odgovornost za dato obećanje. Treba podsjećati da je nekad u Crnoj Gori riječ značila mnogo više i da su se ljudi mjerili time. Treba motivisati ljude sa kredibilitetom i integritetom da aktivno participiraju u političkim promjenama. I nisu dovoljne samo personalne promjene, već su neophodne suštinske sistemske promjene. Neophodan je preokret i u doživljaju onoga što političari treba da budu i pružaju građanima”, zaključio je Krnić.
Preporučeno
Video