Marković je u intervjuu za briselski “TheNewUnionPost” ocijenio da ideje o ubrzanom procesu pristupanja, ali bez punih prava – mogu predstavljati dodatnu vrijednost za kandidate koji tek započinju pregovore ili za one gdje je geopolitička situacija toliko nestabilna da su ekonomski, politički i bezbjednosni okvir hitniji od završetka reformi prije dolaska na prag EU, prenosi Pobjeda.

“Pošto smo mi praktično već tu kada je riječ o pristupnim pregovorima, ova ideja nije toliko privlačna za Crnu Goru”, kaže crnogorski ambasador.

Govoreći o ideji EU da se osigura putem suspenzije prava veta novim članicama, Marković kaže da proces zasnovan na zaslugama zahtijeva da kandidat bude ocijenjen na osnovu sopstvenih rezultata, političkog ponašanja na međunarodnom i domaćem planu, uključujući odnos prema korišćenju prava veta u okviru NATO-a.

“Crna Gora se neće ponašati kao remetilački faktor”, uvjerava ambasador.

Sa druge strane, Marković kaže da je ideja o uvođenju zaštitnih mehanizama u Ugovor o pristupanju, kako bi se osiguralo da buduća članica ne nazaduje u oblasti vladavine prava i demokratije, više nego dobrodošla.

Povezani članci

Politika

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta, svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu

Politika

Od Crne Gore će se tražiti puna implementacija obaveza, sprečavanje nazadovanja i nastavak reformi

Politika

Marković na Anketnom odboru: Služba DB nije organizator ubistva Duška Jovanovića, laž je da je on ikada bio u mom kabinetu

“Zašto onda uvoditi suspenziju veta”, pita Marković.

“NewUnionPost” podsjeća da je ambicija Crne Gore da se pridruži EU do kraja 2028. godine, ali upozorava da tu ambiciju ne dijeli svih 27 trenutnih država članica.

Marković kaže da se “nijedna od njih ne protivi članstvu Crne Gore u EU a priori“.

Razlog rezervisanosti kod pojedinih članica, po njegovom mišljenju, leži u činjenici da Podgorica nije zainteresovana ni za šta drugo osim za tradicionalno pristupanje zasnovano na zaslugama.

“Možemo podijeliti 28. mjesto sa Islandom”

Govoreći o Islandu i mogućnosti da ta zemlja nastavi svoj put ka članstvu u EU nakon referenduma u avgustu, Marković kaže da Crna Gore nije ljubomorna na Island, te da “možemo podijeliti 28. mjesto.”.

“Za sada smo zatvorili više poglavlja nego Island, i planiramo da zatvorimo još nekoliko prije njihovog referenduma o pristupanju, kako bi trka postala podjednako zanimljiva za oboje”, kaže šef Misije Crne Gore pri EU.

Kao što nikada nismo bili ljubomorni na napredak Ukrajine ili Moldavije, tako nismo zavidni ni na iznenadnoj perspektivi da Island uđe u trku, kaže Marković.

“Očekuju nas međuvladine u maju i junu, dosta poglavlja je na visokom procentu realizacije”

Marković kaže da se ambiciozan vremenski okvir koji je zacrtan itekako može ispoštovati.

“Neka poglavlja smo ubrzali više nego što je bilo predviđeno, dok za druga kasnimo mjesec ili dva. Ali držimo se rokova utvrđenih sa Komisijom. Uprkos određenom skepticizmu u pojedinim evropskim prijestonicama u vezi sa javno istaknutim ciljem da postanemo članica EU do 2028. godine, svaki put kada dođemo u Brisel, pokažemo im kvalitetniji rad i brže ispunjene rokove”, naglašava on.

Marković kaže da su mnoga poglavlja trenutno na 80–90 odsto realizacije.

“Paralelni rad na cjelokupnom pregovaračkom procesu mogao bi dovesti do neviđenog ubrzanja završnih koraka. Konkretnije, očekujemo još dvije međuvladine konferencije tokom kiparskog predsjedavanja – u maju i junu. Sljedeća međuvladina sigurno neće biti sastanak na kojem zatvaramo samo jedno poglavlje, a nastojaćemo da zatvorimo još više na narednoj”, kaže on.

Na pitanje koja su poglavlja najizazovnija, Marković kaže da je Poglavlje 27 (Životna sredina i klimatske promjene) “tehnički zahtjevno i najskuplje u smislu implementacije“.

“Tražimo od komisije prelazne periode, kako ne bismo ostali zaglavljeni u čekaonici”, naglašava on.

Predan rad se, kako kaže, mora nastaviti i na ključnim Poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), koja obuhvataju osnovne aspekte vladavine prava.

“Radimo ono što vjerovatno nikada ranije nije urađeno u istoriji sprovođenja zakona na Zapadnom Balkanu”, ističe Marković, pozivajući se na reforme u tužilačkom sistemu i slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala izvedene pred lice pravde.

Marković kaže da je sledeći važan korak formiranje ad hoc radne grupe za izradu Nacrta ugovora o pristupanju.

Ono što je već jasno jeste da će Ugovor o pristupanju najvjerovatnije sadržati snažnije mehanizme zaštite vladavine prava, jer su institucije EU izvukle pouke iz prethodnih talasa proširenja.

“Ali kada se to postigne, želimo punopravno članstvo i vjerujemo da ga zaslužujemo”, zaključuje Marković.