Prosječna penzija u Crnoj Gori trenutno iznosi 289 EUR-a. U poređenju sa prosječnom penzijom u okruženju, samo Slovenija i Hrvatska imaju bolje pokazatelje. Prosječna penzija u Crnoj Gori veća je za oko 50 eura nego u Makedoniji, oko 65 eura nego u Srbiji i između 80 i 100 eura od prosjeka u Bosni i Hercegovini. Penzije u Crnoj Gori su redovne, a u poređenju sa prosječnom zaradom, prosječna penzija čini gotovo 57% tog iznosa. To je 20 procentnih poena više nego, primjera radi u Hrvatskoj, gdje prosječna penzija čini 37% prosječne zarade, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković. Dodao je da je rast moguć jedino u slučaju nastavka rasta naše ekonomije.

Marković je rekao da se lako saglasiti da penzije treba povećavati ali da je važno da se to čini na održiv način.

„Broj korisnika prava koje isplaćuje Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 130 hiljada. Od toga su 124 hiljade korisnici penzija, a nešto manje od 6 hiljada korisnika ostalih prava iz ove oblasti. Starosne penzije čine 57% ukupnog broja penzija, invalidske oko 18%, dok porodične učestvuju sa 25%. Sa druge strane, ukupan broj osiguranika na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za navedeni mjesec bio je oko 202 hiljade, što znači da je odnos broja osiguranika prema broju korisnika svih prava koje isplaćuje Fond PIO 1,55 : 1. Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja koji je prisutan, finansiramo bez zastoja, planirano i stabilno, i ne dovodimo u pitanje redovnost njegovih davanja“, rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je rekao da ohrabruje činjenica da ovaj deficit ima tendenciju pada.

„Poređenja radi, deficit je u 2011. godini iznosio 40,25%, u 2012. godini 42,81%, nakon čega je u permanentnom padu. Naime, za finansiranje penzijskog sistema u prošloj godini Fondu PIO Crne Gore obezbijeđeno je oko 420 miliona eura. Izvorni prihodi Fonda, kroz doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bili su 318 miliona eura ili 75,62%. Dakle, deficit za 2018. godinu bio je 24,38%, i smanjen je za skoro 44% od 2012. godine. Ovakvo značajno umanjenje deficita prvenstveno je rezultat razvoja ekonomije, odnosno ekonomskog rasta koji smo ostvarili. I upravo na ovoj temi treba tražiti odgovor na često pitanje – „kada će građani Crne Gore početi da osjećaju konkretne benefite? Jedino daljim rastom sličnim ovome koji smo dostigli možemo doći do više radnih mjesta i boljih plata, a samo bolje zarade garantuju adekvatnu osnovu za više penzije“, rekao je Marković na Premijerskom satu.

Premijer je dodao da Vlada permanentno unapređuje zakonodavni i institucionalni okvir kojim se tretiraju naši penzioneri da svake godine obezbjeđuje dodatna sredstva za pomoć penzionerima s najnižim primanjima za šta je prošle godine obezbijeđeno 300.000 eura te za subvencionisanje odmora i oporavka za šta je opredijeljeno 456 hiljada eura. Premijer je dodao da je zua nabavku zimnice pod povoljnijim uslovima obezbijeđeno je 318 hiljada eura, a za klubove penzionera 50.000 eura.

„Radili smo i na rješavanju stambenih potreba – do sada su u Podgorici izgrađene i useljene tri zgrade za penzionersku populaciju: dvije zgrade od po 100 stambenih jedinica i jedna od ukupno 88 stanova. U Bijelom Polju izgrađene su i useljene dvije zgrade za penzionere, prva sa 10 a druga sa 8 stanova. U Nikšiću su izgrađene i useljene tri zgrade za penzinere, prva od 12 stanova, druga od 75 stanova i treća takođe od 75 stanova. Na Cetinju se gradi zgrada sa 39 stanova za penzionere. U Pljevljima se gradi 20 stanova, a na Žabljaku 5 stanova. Takođe, u Baru će se graditi zgrada sa 75 stanova, a u Danilovgradu zgrada sa 9 stanova. Nastavićemo sa ovim aktivnostima, i pozivam i ostale lokalne samouprave da kroz oslobađanje od plaćanja komunalija podrže Vladine inicijative, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja će, kao i dosad, biti i poudan i izdašan partner“, rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je zaključio da je kada govorimo o visini iznosa penzija, jasno da želimo više.

„Ovo za nas nije pitanje kampanje, posebno ne pitanje kojim ćemo se baviti na prečac, već državni prioritet sa jasnim ciljem – permanento unapređenja statusa naših najstarijih, a bogami i zaslužnih članova našeg društva“, zaključio je Marković.