” Od 2006. režim Mila Đukanovića je povećao dug za 3,3 milijarde eura. Za objektivni analizu razmjera dužničke krize, važno je postaviti pitanje – gdje su otišle te milijarde? Nema novih fabrika, bolnica, škola, aerodroma, pruga, mostova, brodova, vrtića, ispod linije ekstremnog siromaštva je preko 25 odsto populacije. Najveći dio pozamljenog novca završio je u džepovima DPS tajkuna koji su poslovne poduhvate fInansirali iz budžeta (kroz javne nabavke) ili iz državnih fondova, a posebno preko Investiciono razvojnog fonda IRF. Novac koji IRF dijeli tajkunima je pozajmljen. Kada tajkuni ne budu vraćali kredite, teret plaćanja će se prenijeti na poreske obveznike”, saopštio je Medojević.
On je dodao da su vlade DPS-a pozajmljivale novac po skupim kamatama i sa tim parama finansirali biznis tajkuna.
” I sad te dugove treba da vračaju buduće generacije kroz povećane poreze i smanjenje zarada i penzija- Da li je to pošteno? Naravno da nije. Zato su i ovi dugovi koje je pravil bivsš režim-nepošteni. Zato se snažno zalažem da se ti dugovi proglase nepoštenim i da država traži od povjerilaca otpis onog dijela duga koji su dali korumpiranim Vladama DPS”, naglasio je Medojević.
Prema njegovim riječima, najjasniji primjer “nepoštenih” , “nelegalnih”, “nelegitmih” dugova je onaj koji je Vlada Crne Gore preuzela od vlasnika Kombinata aluminijuma KAP.
” Zato sam tada tražio da Skupština Crne Gore treba da donese jednoglasnu odluku da se Ugovor sa vlsnicima KAP-a raskine, zbog nepoštovanja ugovora, ali i da obaveže Vladu da donese odluku da se nijedan cent duga KAP-a, za koje je Vlada dala garancije, ne plati, zbog osnovane sumnje da se radi o “nepoštenim i nelegitimnim dugovima”, rekao je Medojević.
Identičan status, smatra on, ima i kredit od EXIM banke za dionicu auto-puta u Crnoj Gori jer je, kako kaže, cijena izgradnje opeterećena i nadoknadom za korupciju.
” Još jasnija je korupcionaška šema sa kreditima iz Abu Dabi Fonda za poljoprivredu. Država je uzela kredit of 50 milijardi dolara za razvoj poljoprivrede i podijelila većinu sredstava isključivo firmama bliskim ANB i DPS. Kredite su dobile i Vektra (u stečaju), Carine, Milkraft (farma krava i mljekara u Pavinom Polju), IM Gradina iz Rožaja, Goranović, Franca. Novac nije upotrijebljen namjenski, tj. izvučen je na privatne račune, projekti nijesu realizani, država nije uzela dobre kolatere, dug ostaje državi, a pare tajkunima. Posao su vodili Petar Ivanović i Zoran Vukčević”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, Crna Gora u ovom sporu pred bilo kojim međunardonim sudom treba samo da dokaže da građani nijesu dali saglasnost za ove dugove, da novac nije potrošen u intresu naroda i države, te da su kreditori znali za koje će namjene KAP da potroši novac
.” Pravna pozicija države Crne Gore pred međunardonim sudovima bi bila dodatno pojačana, kada bi se u međuvremenu, nakon političke promjene i smjene režima Đukanovića, novopostavljeni nezavisni državni tužilac podigao optužnicu protiv Đukanovića i njegovih saradnika za korupciju. Tada bi ove dugove mogli da kategorišemo kao dugove despotskih korumpiranih režima, što bi nam dalo dodatne pravne argumente u prilog našem stavu da dugove tajkuna (KAP…) ne treba da plaća država, i pored formalno pravno legalno sklopljenih ugovora od strane Vlade o preuzimanju garancija. U svakom slučaju, nova vlast u ima priliku da pokaže političku volju u odbrani elemenatrnih interesa naroda i države i odbije da plati dugove koje su sklapali neka privatna lica, na štetu države, a u svoju ličnu korist”, poručio je Medojević.
