On je, na događaju u organizaciji Atlantskog saveza, kazao da su riječi vlasti u potpunosti usaglašene sa ciljevima na putu pristupanja EU, ali da aktivnosti to često nisu.

“Zato uvijek kažem da akcije moraju biti više u saglasnosti sa riječima. Ponekad se pitam što će politički subjekti pričati dan nakon što uđemo u EU. EU je riječ, ali niko ne govori o reformama. Pristup EU nije jedini cilj, već su to reforme kad se radi o ekonomiji, vladavini prava, javne uprave,  institucija. Tu želim da vidim više akcije”, kazao je Milatović.

Ova država, kako pored ostalog navodi, i dalje nema u potpunosti funkcionalan Ustavni sud.

“Akcije koje vidimo između Vlade i parlamentarne većine je da se kontrolišu insitucije, žele da kontrolišu i predsjednika, medije, Centralnu banku, policiju, vojsku”, rekao je, pored ostalog, Milatović.

Povezani članci

Politika

Milatović: Ko potkopava 13. jul i antifašizam udara u same temelje Crne Gore

Politika

Milatović: Ubrzana politička dinamika dovela do lutanja u pogledu jedinstvene vanjske i dobrosusjedske politike

Politika

Do kraja godine možemo zatvoriti više poglavlja nego što smo u cijeloj protekloj deceniji

Vjeruje da je vrijeme za nacrt ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, što bi bio jak signal da naša država ulazi u finalni proces. 

Vjeruje i da su svi pomalo umorni od toga da budemo predvodnica u procesu EU integracija, te da je vrijeme za finiš trke.

“Finalna faza je i najteža. Crna Gora je jedina zemlja koja je otvorila sva 33 poglavlja, zatvorila smo njih sedam, a očekuje se da ćemo zatvoriti još nekoliko. Očekuje se da ćemo sva poglavlja zatvoriti u iduće dvije godine”, rekao je Milatović.

Govoreći o vladavini prava i nezavisnosti pravosuđa, kao ključnim stubovima ma na putu EU integracija, predsjednik Crne Gore kaže da se bez velikog napretka u ovim oblastima ne možemo napredovati u drugim tehničkim aspektima poglavlja.

“Ocijenjeno je da je Crna Gora napravila adekvatan progres u vladavini prava. Vjerujem da je najveća prepreka koju Crna Gora institucionalna konsolidacija u pravosuđu. Crna Gora nije mogla da napravi politički dogovor u parlamentu pri imenovanju ljudi u pravosuđu. To se ipak desilo i ne samo zbog pozicije parlamenta, već i zbog konstruktivne uloge opozicije, te je bilo adekvatnog konsenzusa u parlamentu koji je bio neophodan za imenovanja”, podsjeća Milatović.

I to je, kako ističe, bio ogroman korak naprijed u konsolidaciji institucija, kako su to ocijenili i naši evropski partneri.

“Ovo je omogućilo Crnoj Gori da napreduje. Prošle godine smo nastavili sa zatvaranjem poglavlja, zatvorili smo ih četiri, govorio sam da to nije dovoljno, jer vjerujem da je tempo trebalo da bude brži”, rekao je Milatović.