To je Pobjedi saopšteno iz Venecijanske komisije iz koje preciziraju da će nacrt mišljenja podnijeti na usvajanje na 143. plenarnoj sjednici tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, koja bi trebalo da se održi 13. i 14. juna.
“Tekst usvojenog mišljenja biće objavljen početkom sedmice nakon plenarne sjednice”, rečeno je Pobjedi iz Venecijanske komisije.To znači da bi tekst mišljenja trebalo da bude poznat već oko 16. juna.
Premijer Milojko Spajić je Venecijanskoj komisiji 26. marta uputio molbu na čijem je sadržaju prethodno, u ime tri opozicione stranke, radio advokat i profesor prava Miloš Vukčević.
U molbi je precizirano da crnogorska strana traži „hitno dobijanje mišljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović“, događaja koji je krajem prošle i početkom ove godine rezultirao dubokom institucionalnom krizom u Crnoj Gori.
Kriza je izazvana sredinom decembra 2024. godine, nakon što je Ustavni odbor donio zaključak o penzionisanju sutkinje Đuranović, koji je potom na skupštinskom plenumu usvojio šef parlamenta Andrija Mandić.
Opozicija je, revoltirana tim postupkom, blokirala rad skupštinskog plenuma ističući da je time izvršen „ustavni puč“.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler je od početka godine u više navrata pokušavao da riješi političko-ustavnu krizu organizovanjem susreta i posredovanjem u komunikaciji između predstavnika vlasti i opozicije, a kako Crna Gora ne bi potpuno zastala sa integracijama.
Satler je 24. februara prvi put za isti sto pozvao predstavnike dvije političke strane, kako bi se što prije došlo do kvalitetnog rješenja za sve.
Premijer Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) su nakon toga stavili svoje potpise na sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije, a povodom sporne procedure konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović.
“Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23. decembra 2024. godine”, saopšteno je tada iz Delegacije EU.
Bilo je predviđeno i da, nakon potpisivanja ovog sporazuma, opozicija prestane da blokira Skupštinu i vrati se učešću u radu odbora i plenuma. Ovaj uslov je ispoštovan bez pogovora, s obzirom na to da se poklopio sa istekom kazne koju je predsjednik Skupštine propisao najvećem dijelu opozicionih poslanika zbog ometanja rada plenuma.
“Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine”, navedeno je iz Delegacije EU nakon sastanka dijela stranaka vlasti i opozicije.
Konačno je usaglašeno i da će fokus biti na ispunjavanju obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno Vladinom platformom „Barometar 26“.
Uslijedio je rad na prijedlogu teksta koji će biti upućen Venecijanskoj omisiji, gdje je ministar pravde Bojan Božović zastupao dio vladajuće većine, a profesor Vukčević opoziciju.
Molbu za hitno dobijanje mišljenja sa preporukama premijer Spajić je Komisiji uputio tri mjeseca nakon spornog događaja u Skupštini. U tekstu je potcrtana želja premijera da ovo savjetodavno tijelo SE dâ mišljenje o „nedoumicama u vezi sa ovom ustavno-pravnom problematikom“, uz pitanja i argumentaciju obje strane.
Preporučeno
Nakon susreta sa članovima delegacije Venecijanske komisije 24. i 25. aprila u Podgorici, Vukčević je za Pobjedu precizirao da su teme razgovora bile brojne, ali i da je lično insistirao da što prije stigne odgovor na pitanje iz redova opozicionara – da li je prekršen Ustav kada je Ustavni odbor Skupštine donio odluku o penzionisanju sutkinje Đuranović na osnovu Zakona o PIO, s obzirom na to da su dotadašnji postupci pokretani na osnovu Zakona o radu.