Kako su naveli, u dijelu planiranih obaveza, Programom je za treći kvartal planirano ukupno 66 aktivnosti, od kojih 25 iz nadležnosti Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i 41 iz nadležnosti Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem.
“Od ukupnog broja planiranih aktivnosti, realizovano je 13 iz nadležnosti Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i to: šest iz tematskog dijela i sedam iz normativnog dijela, kao i 22 aktivnosti iz nadležnosti Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem, i to: 15 iz tematskog dijela i sedam iz normativnog dijela Programa, pa ukupna realizacija Programa rada Vlade Crne Gore za III kvartal 2025. godine iznosi 53 odsto. U diskusiji je naglašeno da se većina nerealizovanih obaveza nalazi u finalnoj fazi obrade, a da je određeno kašnjenje u najvećem broju slučajeva uzrokovano potrebom za dodatnim konsultacijama sa relevantnim domaćim i evropskim institucijama i predstavnicima civilnog sektora, kako bi se obezbijedila puna usklađenost sa evropskim standardima i praksama. Za većinu ovih obaveza je konstatovano da će biti završene do kraja godine”, saopštili su iz Vlade.U Izvještaju o realizaciji zaključaka se navodi i da je Vlada u drugom kvartalu donijela 256 zaključaka koji se prate, od kojih je: 188 zaključaka realizovano, 18 zaključaka nije realizovano, dok za realizaciju nije dospjelo 50 zaključaka, pa je procenat realizacije zaključaka Vlade Crne Gore za drugi kvartal 2025. godine 91,26 odsto.
Donijeta je i Odluka o Energetskom bilansu Crne Gore za 2026. godinu.
“Zakonom o energetici utvrđeno je da se energetski bilans sastoji od bilansa električne energije, bilansa uglja, bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu i bilansa drvnih goriva”, dodaju u saopštenju.
Energetski bilans za 2026. godinu pripremljen je na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od strane „Elektroprivrede Crne Gore“ AD Nikšić, „Crnogorskog elektrodistributivnog sistema“ DOO Podgorica, „Crnogorskog elektroprenosnog sistema“ AD Podgorica, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja dobijenog od strane „Rudnika uglja“ AD Pljevlja, od naftnih kompanija je dobijen procijenjeni promet naftnih derivata koje će naftne kompanije nabavliti i staviti u promet na tržište Crne Gore.
“Obezbjeđenje potrebnih količina svih energenata ključan je elemenat za realizaciju planiranih privrednih i socijalnih aktivnosti u Crnoj Gori tokom 2026. godine. U tom smislu, skrenuta je pažnja svim energetskim subjektima i nadležnim organima, na punu posvećenost realizaciji svih mjera predviđenih ovim bilansom”, ističu iz Vlade.
Kada je riječ o elektroenergetskom bilansu, ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2026. godini, na pragu elektrana planirana je u iznosu od 3.798 GWh, što je za oko 57,6 odsto više od procjene ostvarenja u 2025. godini.
“Osnovni razlog povećanja proizvodnje je vraćanje u pogon Termoelektrane nakon ekološke rekonstrukcije i planiranog značajnog povećanja proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, tako da je za 2026. godinu planiran suficit, koji iznosi 398 GWh. U narednoj godini je planirano puštanje u rad VE Gvozd snage 54 MW. Takođe, EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW. Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju 2026. godine obezbijediti snagu od oko 105 MW”, dodaje se u saopštenju.
Pored navedenog, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija bi ukupna snaga do kraja 2026. godine iznosila oko 25 MW snage.
Preporučeno
“Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju 2026. godine trebalo da iznosi oko 215 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju 2026. godine trebalo bi da iznosi 1.320 MW”, zaključuju iz Vlade.















